JOŠ NEKOLIKO OPTUŽENIH

SRBI KAZNENO PRIJAVILI PRVOG PREDSJEDNIK SLOVENIJE ZA GENOCID?! 'Ne samo da nije poduzeo ništa da kazni počinitelje, nego je i poticao na zlodjela'

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 27.06.2019. u 11:16

Ljubljana, 031111.
U Sloveniji je zapocela predizborna kampanja zbog prijevremenih izbora nakon pada vlade Boruta Pahora. Nekoliko kandidata bore se za mjesto buduceg premijera.
Na slici: Milan Kucan, bivsi predsjednik Slovenije.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomas / CROPIX

Tužiteljstvu Srbije za ratne zločine podnesena je kaznena prijava protiv bivšeg predsjednika Slovenije Milana Kučana zbog ratnog zločina nad ratnim zarobljenicima i za genocid u ljeto 1991. godine, piše "Politika", a prenosi Slobodna Bosna.

Prema informacijama lista, kaznenom prijavom koju je podnio odvjetnik Dušan Bratić obuhvaćeni su i Janez Slapar, koji je u to vrijeme bio načelnik štaba Teritorijalne obrane Slovenije, nekadašnji zapovjednik TO Južnoprimorske pokrajine Slovenije Franc Anderlič, kao i još trojica neposrednih izvršitelja zločina.

Oni su, prema prijavi, kršili pravila međunarodnog prava iz Ženevske konvencije za vrijeme oružanih sukoba koji je trajao od 27. lipnja do 7. srpnja 1991. godine na teritoriju Slovenije između JNA i Saveznog sekretarijata za unutrašnje poslove SFRJ, na jednoj strani, i oružanih sastava TO Slovenije i drugih paravojnih formacija slovenskog vrha, na drugoj strani.

Bratić je pojasnio da je Kučan bio predsjednik Slovenije i da je imao zapovjedništvo nad svim oružanim formacijama, pa kao takav, kako je rekao, ulazi u red glavnih zločinaca za razbijanje Jugoslavije.

"Kučan, ne samo da nije poduzeo ništa da kazni počinitelje, nego je poticao na izvršenja djela ratnih zločina, pa su do 8. srpnja 1991. godine izvršeni brojni ratni zločini nad civilima, među kojima su žene i djeca pripadnika JNA, ranjenici, sanitetsko osoblje, zarobljenici, vojnici koji su položili oružje", naveo je Bratić.

Kučan je aktivno sudjelovao u pripremama za referendum o samostalnosti Slovenije, koji je održan u prosincu 1990. godine. Poznat je po svojoj politici mirnog pregovaranja, koje je dovelo do Brijunskog sporazuma. Nakon stjecanja neovisnosti 1991., izabran je za predsjednika Slovenije kao neovisni kandidat, s podrškom nekadašnjeg Saveza komunista Slovenije. Osvojio je i novi petogodišnji mandat 1997., natječući se kao neovisni kandidat.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo