Srbija i Bosna i Hercegovina (BiH) neće poduzimati protumjere u povodu odluke vlasti u Prištini da im poveća carinske pristojbe za 100 posto, a na sljedećoj ministarskoj konferenciji zemalja Zapadnog Balkana zatražit da se svi izjasne o tome hoće li poštivati načela regionalne suradnje, poručili su u utorak u Beogradu šefovi diplomacija Srbije i BiH Ivica Dačić i Igor Crnadak.
Srbija i BiH nastupat će zajedno jer je "narušena jedna od temeljnih sloboda EU - zajednički ekonomski prostor", rečeno je na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji nakon sastanka Dačić-Crnadak u Beogradu.
Srbijanski šef diplomacije ponovio je stajalište Beograda da nastavka dijaloga s Prištinom neće biti dok kosovske vlasti ne povuku odluku o povećanju carinskih pristojbi.
Po Dačićevoj ocjeni, uvođenje pristojbe od 100 posto na proizvode iz BiH i Srbije "ne može se definirati kao politička ili ekonomska mjera", već kao "jasno neprijateljsko stajalište prema Srbiji i BiH" te kao kršenje regionalnog trgovinskog sporazuma (CEFTA) Sporazuma o stabiliziranju i pridruživanju (SSP) Kosova s EU. "Ako EU i SAD ne mogu utjecati na Kosovo - onda ne znam o čemu mi dalje trebamo razgovarati", naglasio je Dačić.
Oštro osudivši jučerašnje poruke sa zajedničke sjednice vlada Kosova i Albanije u Peći, Dačić je naglasio da je albanski premijer Edi Rama svojim izjavama i porukama "ubio pojam regionalne suradnje".
"Na sljedećem sastanku ministara Zapadnog Balkana tražit ćemo da se svi izjasne o tome hoće li poštivati načela regionalne suradnje ili ne", rekao je Dačić. Sastanak kosovske i albanske vlade u Peći Dačić ocjenjuje kao "jasno vidljivu velikoalbansku politiku".
Dačić je podsjetio na izjavu albanskog premijera Edija Rame o uvođenju pristojbi od 100 posto za sjever Kosova većinski naseljen Srbima i "nulu za jug" koji većinom naseljavaju Albanci.
Po Dačićevom sudu, Europa je iskazala svoje licemjerstvo uskaraćujući Kosovu viznu liberalizaciju, a podupirući mu članstvo u Interpolu. U jučerašnjim porukama iz Peći Kosovo i Albanija "plaše Europu da će se ujediniti i napraviti problem ako ne dobiju viznu liberalizaciju", ističe Dačić.
"Mi smo za to da im se uvede (vizna liberalizacija), pa neka Europska zajednica vidi što će sa svojim čedom i monstrumom. Svi će otići tamo, mi možemo osigurati prijevoz", ironično je poručio Dačić.
Šef diplomacije BiH Igor Crnadak mjere Prištine ocijenio je kao "nedopustive" te ponovio da Srbija i BiH neće uzvratiti protumjerama jer bi time "dodatno pogoršali situaciju". "Ovo nije udar samo na ekonomski razvoj regije i vanjsku trgovinu i ekonomiju, već nešto mnogo gore", rekao je Crnadak.
Bosanskohercegovački šef diplomacije sastao se ranije tijekom dana i sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem, a iz Vučićeva ureda priopćeno je da su zajednički pozdravili izjavu američkog džavnog tajnika Mikea Pompea i njegovu poruku Prištini u ime američke administracije da Kosovo povuče carinske mjere u interesu nastavka dijaloga i postizanja dogovora Beograda i Prištine u rješavanju kosovskog problema.
Kosovski Srbi prosvjeduju protiv Prištine zbog uvođenja carina
Više tisuća kosovskih Srba prosvjedovalo je u utorak u podijeljenom gradu Mitrovici, na sjeveru zemlje, protiv carinskih pristojbi koje je uvela Priština na robu uvezenu iz Srbije.
"Nemamo lijekova", "Stop nasilju Prištine!", "Carine od 100 posto nas guraju u geto!", pisalo je na transparentima.
Gradonačelnici četiriju srpskih gradova Kosova: Mirovice, Zvečan, Leposavić i Zubin Potok su dali ostavke u znak prosvjeda zbog uvođenja 100 postotnih carina na robu iz Srbije.
Carine su uvedene 22. studenoga nakon odbijanja Intepola da prihvati pristup Kosova, a odgovornost za to odbijanje Priština pripisuje Beogradu.
Beograd te mjere vidi kao odmazdu zbog glasanja u Općoj skupštini Interpola na kojoj Kosovo nije dobilo dovoljan broj glasova za prijem u tu međunarodnu policijsku organizaciju.
Bruxelles i Washington su tražili poništenje tih carinskih mjera, ali premijer Ramush Haradinaj je upozorio da te mjere ostaju na snazi dok Srbija ne prizna nezavisnost svoje bivše pokrajine, većinski nastanjene Albancima.
Oko 120.000 Srba koji su ostali na Kosovu nakon rata 1998-1999, vjerni su Beogradu i Kosovo ne uspijeva nametnuti svoju vlast u zonama u kojima žive, posebice u području Mirtovice, poprištu jakih napetosti.
Carinske mjere nisu za sada izazvale nestašicu ili velike skokove cijena, ali bolnica srpskog dijela Mitrovice je upozorila da će joj uskoro ponestati lijekova i kisika. Direktor bolnice Milan Ivanović je pred prosvjednicima upozorio da se ne smije Srbima Kosova uskratiti kruh i lijekovi.
"Sve je poduzeto kako bi nas protjerali", upozorila je 65-godišnja Slavka Đurić, dok je Stevica Janković (32) pozvao na podizanje barikada.
Nakon uvođenja carinskih pristojbi, samo su dva kamiona ušla iz Srbije i Bosne, rekao je glasnogovornik kosovskih carina Adriatik Stavileci.
Prema kosovskom statističkom uredu Srbija je do sada izvozila na Kosovo robe za više od 400 milijuna eura godišnje, uglavnom prehrambenih proizvoda.
Odnosi Srbije i Kosova su izrazito loši. Predsjednik Hashim Thaci je u utorak na društvenoj mreži Facebook potvrdio da želi u roku od godine dana osnovati vojsku Kosova, čemu se Srbija protivi.
KFOR, međunarodne snage koje jamče sigurnost Kosova je tvrdeći da to nije povezano s bilo kakvom prijetnjom najavila vježbe na sjeveru Kosova sljedećih dana.