POVIJEST

Srbija na mjestu bivšeg logora smrti odlučila sagraditi dječji vrtić?!

 

Kada je riječ o nekadašnjim konclogorima, balkanska memorija sjećanja stvarno je kratkotrajna.

Tako je prije nekoliko dana u Srbiji odobreno da se na mjestu nekadašnjeg nacističkog logora Sajmište, koji se nalazi u blizini Beograda, otvori - privatni dječji vrtić. Umjesto da dobije status memorijala, mjesto na kojem su likvidirane tisuće Židova iz Srbije, a poslije i velik broj srpskih zarobljenika, postalo je privatni vrtić s natpisom: “Mjesto gdje će se vaše dijete osjećati sigurno i voljeno. Privatna predškolska ustanova Savsko obdanište”.

Vlasnik “Savskog obdaništa” je Miodrag Krsmanović, koji se jako naljutio jer ga na društvenim mrežama napadaju zbog otvaranja vrtića u nekadašnjem nacističkom logoru. Krsmanović je ustvrdio da je sve lege artis - on je još 1998. godine kupio sporni objekt od Zavoda za izgradnju grada i uknjižen je kao vlasnik, a otvaranje vrtića opravdava striktno poslovnim razlozima.

“Pa šta da radi nas 5000 ljudi što živimo ovdje? Ovdje imam zgradu, a moram od nečega živjeti. Bila je diskoteka na ovom mjestu koju smo ukinuli, a u vrtiću se ne pleše, ne pjeva, to je edukativni centar za djecu. Imamo dozvolu nadležnih, a prostor zadovoljava sve kriterije”, izjavio je vlasnik vrtića. Sajmište se nalazilo na teritoriju pod kontrolom lokalne komande u Zemunu (Semlin) te je u skladu s tim taj logor nazvan “Judenlager Semlin” - Jevrejski logor Zemun. Formalno se radilo o najistočnijoj točki Nezavisne Države Hrvatske i Pavelićev režim je Sajmište iznajmio Nijemcima, pod uvjetom da u logoru i oko njega ne budu srpski čuvari.

Nijemci su adaptirali paviljone i već potkraj 1941. na Sajmište je stiglo približno pet tisuća Židova, koje je deportirala vlada Milana Nedića. Prvotno ih se namjeravalo prebaciti u Poljsku ili SSSR, ali kako je na Istoku bjesnio rat, nacisti su ih odlučili likvidirati na licu mjesta.

Nijemci su u ožujku 1942. dovezli u Beograd kamion s plinskom komorom u koji bi ulazilo stotinjak osoba čiji su leševi poslije pokopani u podnožju brda Avala. Na taj je način, uz strijeljanja i umiranja od bolesti, na Sajmištu do lipnja te godine likvidirano najmanje 6325 Židova, zbog čega je Srbija postala prvi teritorij pod nacističkom okupacijom koji je proglašen “očišćen od Jevreja” (Judenfrei).

Kada je “riješeno” židovsko pitanje, Sajmište je pretvoreno u sabirni logor odakle su Nijemci uglavnom Srbe slali na rad u Treći Reich, ali i dalje je bilo puno žrtava, i umrlo je ili ubijeno deset tisuća od ukupno 40.000 zatočenika. Kuriozitet je da su često zajedno bili zarobljeni partizani i četnici, od kojih su neki strijeljani u znak odmazde. Među posljednjim kolektivnim žrtvama Sajmišta našla se skupina od 120 splitskih Židova koje su pohapsili nacisti kada su, nakon kapitulacije Italije, u rujnu 1943., okupirali prostore Dalmacije.

Izdvajamo