DRAMA

SRLJA LI SVIJET U KAOS NESAGLEDIVIH RAZMJERA Amerikanci kažu da imaju kompromitirajuće satelitske snimke iz Irana, Pompeo hitno odletio u Rijad

Profimedia, Abacca Press, Zuma Press, Sipa Press, AFP, Anadolu / Reuters

 

Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei u utorak je odbacio bilo kakvu mogućnost pregovora sa SAD-om, nakon što je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa optužila Iran za napad dronovima na saudijsku naftnu rafineriju u Abkaiku, najveću na svijetu, u kojoj se dnevno prerađuje oko 5% ukupne svjetske proizvodnje, više od polovice proizvodnje Saudijske Arabije.

“Iranski dužnosnici bilo koje razine neće nikada razgovarati s američkim dužnosnicima”, kazao je Khamenei za iransku nacionalnu televiziju. Ponovio je i službeni stav Irana da će se bilo kakvi pregovori s SAD-om voditi jedino ako se Washington ponovno počne pridržavati nuklearnog sporazuma koji je Trump jednostrano napustio prošle godine.

Iako je Trump u ponedjeljak najavio kako je SAD “spreman na paljbu”, niti Trump niti saudijske vlasti nisu izravno optužile Iran za napad, a u utorak je poručio kako Amerika “ima puno opcija, ali u ovom trenutku ne razmatramo opcije”, te da sada želi “definitivno otkriti tko je to učinio”. Za sebe je rekao da je on netko “tko ne bi želio rat”.

Trgovinski rat

Pored političkog udara, ekonomski analitičari trude se procijeniti ekonomski potres koji bi onesposobljavanje najveće naftne rafinerije na svijetu mogao prouzročiti svjetskom gospodarstvu. Iako je Saudijska Arabija najavila kako će posegnuti u svoje vrlo izdašne naftne rezerve kako bi osigurala opskrbu klijenata državne naftne tvrtke Aramco, globalna je ekonomija izložena većem broju ozbiljnih izazova, uz koje bi skok cijena nafte mogao biti prijelomni faktor.

Svjetska su tržišta već mjesecima na iglama zbog trgovinskog rata između SAD-a i Kine, koji ne pokazuje znakove zaustavljanja, a rezultirao je usporavanjem rasta kineskog gospodarstva. Bilo koje negativno ekonomsko kretanje koje pogađa SAD i Kinu, dvije najveće gospodarske sile na svijetu ako ne brojimo EU, mora se odraziti i na ostatak svjetske ekonomije.

Jedna od žrtava je i Njemačka, koja je zabilježila godišnji pad industrijske proizvodnje, zbog manje prodaje automobila i strojeva u Aziji, čime se ljulja i jedan od gospodarskih stupova EU. U takvoj ekonomskoj klimi, globalni skok cijena nafte od čak 20% zabilježen u ponedjeljak, najveći u povijesti, mogao bi ozbiljno zaustaviti globalni rast.

Za sada najveći utjecaj ima na dionice aviokompanija - sektora koji je tradicionalno prvi na udaru kod rasta cijena nafte, no i na vrijednosti saudijskih kompanija, koje je napad dronovima prokazao kao rizičnije nego što se do sada vjerovalo. Na rijadskoj burzi u utorak je izbrisan sav rast indeksa zabilježen u proteklih godinu dana.

Opet ništa od izlaska na burzu?

Dodatni je problem za Saudijsku Arabiju planirana javna ponuda dionica državne naftne tvrtke Aramco, koja je trebala izaći na burzu u studenome ove godine. Saudijski krunski princ Muhamed bin Salman planirao je privatizirati manjinski udio državne tvrtke u dva kruga privatizacije - prvo ponuditi dionice građanima Saudijske Arabije na burzi u Rijadu, a potom globalnim investitorima na nekoj od svjetskih burza.

Napad na Aramcovo postrojenje u Abkaiku ozbiljan je izazov, korporativnim rječnikom, za tvrtkine planove. Analitičari su tržišnu vrijednost Aramcoa procjenjivali između 1 i 2 bilijuna dolara, čime bi izlaskom na burzu postala najveća svjetska tvrtka čijim se dionicama slobodno trguje.

Prema nekolicini anonimnih izvora s kojima je jučer razgovarao Bloomberg, Aramco je već kontaktirao najmanje četvero svojih najvećih klijenata i upozorio ih da mogu očekivati zastoj u dostavi, koji bi mogao trajati danima ili čak tjednima. No, tvrtka je također zajamčila da će sve narudžbe u konačnici biti ispunjene.

Jedini ekonomski dobitnici su za sada druge naftne kompanije, pa su dionice BP-a i Shella skočile čak 1% već pri otvaranju Londonske burze u utorak.

Napad dronom Sammad-3?

Huti su 7. srpnja ove godine održali malu vojnu izložbu na kojoj su predstavili nove dronove i krstareće rakete. Od prikazane vojne opreme jedino borbeni dronovi Sammad-3 imaju dovoljan domet da bi mogli dosegnuti postrojenje Abkaik. Isti su dronovi prethodno korišteni u napadu na civilne zračne luke u Saudijskoj Arabiji. Sammad-3 je takozvano švrljajuće oružje (loitering munition), kombinacija drona i krstareće rakete, koje može provesti veći dio svog leta čekajući prigodnu metu.

Iako su Huti preuzeli odgovornost za napad i rekli da su ga izveli s deset dronova, snimke oštećenja na Abkaiku pokazale su 17 odvojenih eksplozija, što bi značilo ili da je korišteno više dronova ili da u napadu nisu korišteni samo Sammad-3 dronovi.

Pompeo ide u Saudijsku Arabiju, Pentagon ima satelitske snimke priprema napada u Iranu

Američki državni tajnik Mike Pompeo treba otputovati u Saudijsku Arabiju gdje će razgovarati o "odgovoru" Sjedinjenih Država na napade na saudijska naftna postrojenja, rekao je američki potpredsjednik Mike Pence.

Kako je objavio State Department, prvo će u srijedu boraviti u Džedi gdje će se sastati sa saudijskim prijestolonasljednikom bin Salmanom, prvim čovjekom monarhije i "koordinirati napore na suzbijanju iranske agresije u regiji".

Zatim će u četvrtak posjetiti Abu Dabi gdje će razgovarati s prijestolonasljednikom Mohammedom bin Zajedom, dodaje američka diplomacija u priopćenju.

Američka administracija je otvoreno optužila Iran za napade koji su pogodili proizvodnju najvećeg svjetskog izvoznika sirove nafte, premda je Donald Trump dosad bio najoprezniji u optuživanju, rekavši u ponedjeljak da još nije potpuno siguran u to i da se želi s Rijadom dogovoriti o eventualnom odgovoru.

"Obećavam vam da smo spremni", istaknuo je Pence u govoru u konzervativnoj zakladi Heritage u Washingtonu. "Spremni smo uzvratiti i braniti interese naše i naših saveznika u regiji", dodao je.

"Čini se" da Iran "stoji iza tih napada", ocijenio je, preuzimajući oprezan izričaj Donalda Trumpa. "Naše obavještajne službe u ovom času analiziraju dokaze", rekao je Pence, dodajući da će američki predsjednik "ovih dana" odlučiti o tome što će poduzeti.

"Ako je Iran izveo najnoviji napad kako bi prisilio predsjednika Trumpa da popusti, njegova je strategija osuđena na neuspjeh", istaknuo je Pence. "SAD će učiniti sve što je u njegovoj moći kako bi obranio našu zemlju, naše vojnike i naše saveznike u Perzijskom zaljevu", zaključio je.

Trojica američkih dužnosnika koja su za Reuters govorila pod uvjetom da ostanu neimenovani, rekli su da su napadi izvedeni i krstarećim raketama i bespilotnim letjelicama, što znači da su bili kompleksniji i sofisticiraniji nego što se isprva mislilo.

Vjeruju da su napadi na saudijska postrojenja izvedena sa sjeverozapada Irana, a dva izvora iz Pentagona koja je citirao američki javni radio NPR tvrde da su Amerikanci svojim satelitima snimili na teritoriju Irana pripremu dronova i projektila uoči napada. Snimke zasad nisu javno objavljene.

Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei rekao je ranije u utorak da nikada neće razgovarati sa SAD-om bilateralno, ali bi mogao sudjelovati u multilateralnim razgovorima, ako se Washington vrati nuklearnom sporazumu iz 2015.

Saudijski ministar energetike najavio je u utorak da će proizvodnja nafte biti potpuno obnovljena nakon što je bila prepolovljena napadima te da će dosegnuti 11 milijuna barela na dan do kraja rujna. Do kraja studenoga trebala bi dosegnuti 12 milijuna barela na dan, rekao je princ Abdulaziz bin Salman na konferenciji za novinare.

Cijene nafte koje su u ponedjeljak porasle gotovo 20 posto su u utorak naglo pale. Cijena barela je pala za 3.72 dolara i iznosi 65.30 dolara. (Hina, JL)

Saudijska Arabija vs. Iran

Dva bliskoistočna diva - Iran i Saudijska Arabija - na rubu su rata. Napetost između dvije regionalne velesile može se “rezati nožem”. No, zašto su te dvije islamske države nepovratni suparnici i neprijatelji? Sve je zapravo počelo 1979. godine, kada je u Iranu, teokratskom revolucijom zbačen šah Reza Pahlavi, a novi iranski vladari odmah su se bacili na pokušaje “izvoza svoje islamske revolucije” u duge muslimanske zemlje u širem okruženju Perzijskog zaljeva i Bliskog istoka.

Obje zemlje žele biti predvodnice islamskog svijeta. No Iranci su šiiti, a Saudijci suniti, što je gotovo nepremostiva prepreka. Druga faza napetosti između dviju lokalnih supersila, kako navodi BBC, počela je 2002. godine, nakon svrgavanja Sadama Huseina u Iraku. Iako je Saudijska Arabija podržavala uklanjanje iračkog diktatora, time je zapravo omogućeno nesmetano širenje iranskog utjecaja na iračke šiite, koji su inače, uz Kurde, najviše i pridonijeli, kao američki saveznici, slamanju i porazu Islamske države na području Iraka.

No, posljednjih godina utjecaj Irana i regije jača. Teheran se na Bliskom istoku “veže” u savezništvo s Rusijom te se preko Sirije, odnosno aktivnog vojnog sudjelovanja u tamošnjem građanskom ratu i podršci predsjedniku Bašaru al-Asadu, pozicionira kao važan regionalni čimbenik. Saudijska Arabija bila je protiv Bašara al-Asada. Osim toga, u Libanonu je vrlo jak pokret šiitski Hezbolah, koji sudjeluje u tamošnjoj vlasti, pa se već govori o jačanju iranskog utjecaja od Kaspijskog do Sredozemnog mora.

No, dok je još trajao rat u Siriji, Saudijska Arabija i Iran zaratili su posredno u Jemenu. Naime, Iran pomaže husitske pobunjenike, koje se stalno i sumnjiči da napadaju Saudijsku Arabiju, pa i da su, navodno, odgovorni, za ovaj posljednji napad. Saudijska Arabija predvodi ratnu arapsku koaliciju u Jemenu. Obje države su na popisu najbogatijih naftom: Saudijska Arabija je druga iza Venezuele, a Iran četvrti iza Kanade.

Iran i Saudijska Arabija još se krešu u Bahreinu i Kataru. No, zanimljivo je da su Saudijska Arabija i Izrael, na zajedničkom “poslu” obuzdavanja Irana, jer i Rijad i Tel Aviv smatraju režim u Teheranu “najvećom smrtnom opasnošću” za regiju, a nije tajna da obje zemlje potiču američkog predsjednika Donalda Trumpa na daljnje napetosti, pa ga i guraju u otvoreni rat. Nije na odmet napomenuti da je Rusija, iako saveznik Irana, nakon zadnjih napada na naftna polja u Saudijskoj Arabiji, toj zemlji, kao zaštitu, ponudila svoje proturaketne sustave S 300 i S 400. Inače, Iran ima više od 80 milijuna stanovnika i jednu od najmodernijih armija u svijetu, a Saudijska Arabija ima oko 33 milijuna stanovnika te je nedavno za 110 milijardi dolara potpisala ugovor za američko naoružanje. (Vlado Vurušić)

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo