Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump podigao je prašinu tijekom kampanje sugerirajući kako će Washington dvaput promisliti hoće li pružiti potporu nekoj članici NATO-a ukoliko bude potrebe, pošto zemlje članice ne ulažu dovoljno sredstava u taj obrambeni savez.
Podaci NATO-a pokazuju kako zahtjev za ulaganjem dva posto ukupnog BDP-a u obranu ne poštuju ni Njemačka (1.2%), ni Francuska (1.8%), ni Kanada (1%), kao ni ostalih 20 zemalja.
Čak ni istočnoeuropske zemlje poput Latvije koja graniči s Rusijom i susjedne Litve troše manje nego što je planirano u 2016.
Slovačka i Mađarska - koje obje graniče s Ukrajinom - također ne ulažu dva posto BDP-a u obranu, piše defenseone.
Trump je kazao kako je NATO savez uspostavljen kako bi se suočio s prijetnjom - Sovjetskim Savezom - koji više ne postoji i kako je savez 'zastario' i kako je loš za Ameriku koja u njega ulaže najviše novca (čak 3,6 posto svog BDP-a što iznosi više od 70 posto ukupnog prihoda NATO-a).
Tvrdi da SAD dobiva premalo zauzvrat od desetljećima starog pakta koje je usidren u Europi no vodi ga Amerika.
- Ukoliko dođe do ruskog napada, morat ćemo vidjeti jesu li članice zadovoljile zahtjeve, a onda odlučiti hoćemo li priskočiti u pomoć - kazao je novoizabrani američki predsjednik u intervjuu ranije ove godine.
Grčka (2,4%), Velika Britanija (2,2%), Estonija (2,2%) i Poljska (2%) su jedine od 28 članica koje dovoljno ulažu, dok Slovenija (0.9%), Španjolska (0.9%), Belgija (0.9%), Luksemburg (0.4%) u obranu ulažu manje od 1 posto, pokazuju statistički podaci.
Hrvatska (1.2%) je pak u skupini zemalja koje troše na obranu između 1 i 1.4 posto BDP-a, uz Portugal, Bugarsku, Albaniju, Dansku, Njemačku, Nizozemsku, Slovačku, Italiju, Češku, Mađarsku i Kanadu.
Francuska, Turska, Norveška, Litva, Rumunjska i Latvija troše nešto više - između 1.5 i 1.9 posto BDP-a na obranu.
Šef NATO-a Jens Stoltenberg u nedjelju je naglasio kako ostati bez SAD-a nije opcija.
- Suočavamo se s velikim izazovima što se tiče sigurnosti. Nije vrijeme da se suradnja Europe i Sjedinjenih Država preispituje - kazao je i naglasio kako se SAD jedini put pozvao na članak 5. Washingtonskog sporazuma, koji glasi 'oružani napad na jednu članicu je napad na sve članice NATO-a', nakon napada 11. rujna na Svjetski trgovački centar.
- Više od 1000 Europljana služi u Afganistanu i članak 5. plaćaju čak i životima, u operaciji koja je bila direktni odgovor za teroristički napad na SAD - dodao je.
Kazao je kako je NATO omogućio integraciju Europe i okončao Hladni rat te kako su europski vođe uvijek razumjeli kako ostati bez SAD-a nije opcija.
Savezništvo nastavlja igrati ulogu u borbi protiv terorizma i proteklih je godina više puta odgovorilo na ruske prijetnje - dodao je Stoltenberg i zaključio kako europski vođe moraju povećati uloge u NATO upravo onako kako zahtijeva Donald Trump.
Obamina savjetnica: 'Saveznici mogu računati na Ameriku'
Saveznici koje s Amerikom vežu sporazumi o zajedničkoj obrani mogu nastaviti računati na Sjedinjene Države tijekom predsjedanja Donalda Trumpa, ustvrdila je u ponedjeljak savjetnica za nacionalnu sigurnost predsjednika Baracka Obame, Susan Rice.
U razgovoru za agenciju France presse, Rice je branila i sporazum o slobodnoj transpacifičkoj trgovini TPP i hvalila veze Amerike i Kine.
- Teret predsjedničke funkcije, teret svjetskog vodstva Amerike i odgovornosti koje iz toga proizlaze, povijest koju dijelimo i naši interesi jamče da naši saveznici i partneri mogu računati da će Amerika ispunjavati svoje obveze, rekla je Obamina savjetnica ne navodeći kako zna da će se Trump doista držati sporazuma, s obzirom da je otvoreno govorio da će dobro razmisliti o pomaganju saveznicima iz NATO-a koji ne uplaćuju dovoljno.