U nedjelju 2. travnja u Srbiji će se održati predsjednički izbori ili, jednostavnije, izbori za Aleksandra Vučića.
I Vučić je u efektnoj završnici svoje predizborne kampanje - ali u svojstvu premijera, a ne, sačuvaj Bože, kao predsjednički kandidat - pohodio Moskvu te se susreo s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Srpski političari uvijek u ključnim trenucima dobivaju kremaljski istočnjak u leđa, primjerice Milorad Dodik nedavno, u praskozorje spornog referenduma o neustavnom Danu Republike Srpske.
Rusofilski osjećaji
Putin je Vučiću zaželio "sreću na izborima". U svom komentaru o Vučićevu posjetu ruska državna agencija TASS navodi da je do njega nedvojbeno došlo kako bi se udovoljilo "rusofilskim osjećajima većinskog biračkog tijela u Srbiji". "Ako je dosad glavno pitanje izbora bilo hoće li Vučić pobijediti u prvom krugu, nakon objave o posjetu Putinu rejting mu je skočio do psihološki važne granice od 53 posto." Dakle, u Rusiji ne dvoje ni u Vučićev trijumf, ni u svoje zasluge za to. Očito mu poručuju da će slaviti pobjedu već u prvom krugu jer mu je Kremlj osigurao potrebnu većinu koju treba imati na umu kad god mu Bruxelles i, pogotovo, NATO zaiskre pred očima. Naime, proruski, odnosno antieuropski dio glasača, smatraju u Moskvi, glasat će za Vučića jer žele čvršće veze s Rusijom, koje su duboke, napominje TASS, zbog vjere, bliske kulture, slične prošlosti i tragičnih događaja u posljednjih stotinu godina. U Rusiji očito nemaju dvojbu za čiji bi brod Vučić trebao privezati srpski čamac prije izlaska na pučinu.
Nakon Le Pen
U povodu Vučićeva dolaska, potpredsjednik Dume Pjotr Tolstoj izjavio je da je ulazak Crne Gore u NATO prijetnja Rusiji i njezinim saveznicima te da će "Rusija pomoći Srbiji u obrani i neće dopustiti unipolarno jačanje na Balkanu ulaskom Crne Gore u NATO".
Aleksandar Vučić je došao pred kremaljski ulaz nekoliko dana nakon posjeta francuske desničarke Marine Le Pen, koja je također došla po podršku u finišu predizborne kampanje, ali i dan nakon neugodnog napada na ruske nogometne navijače u Beogradu, gdje su nožem izbodena dva navijača Spartaka iako se sve pokušalo svaliti na "albanske huligane", te u trenutku kad su u Moskvi prošli najbrojniji protuputinovski prosvjedi u posljednje tri godine i uhićeno je više od 600 prosvjednika, među kojima i lider oporbe Aleksej Navaljni. No, Vučić je našao poveznicu između prosvjeda protiv sebe i Putina te rekao kako je "Putin velik za tako male prosvjede".
Izvoz u Rusiju
Putin i Vučić razgovarali su o produbljenju gospodarskih odnosa, a u Beogradu će se na ljeto ili najkasnije u ranu jesen održati sastanak Srbije i Euroazijske ekonomske unije (EvrAzEs), svojevrsne "ruske EU" koja okuplja neke od zemalja bivšeg SSSR-a: Rusiju, Bjelorusiju, Kazahstan, Armeniju i Kirgistan. Vučić već dugo želi u te zemlje prodati srpski Fiat i svoje poljoprivredne proizvode koji u odnosima s Rusijom čine većinu srpskog izvoza.
Osim toga, Putin će još jednom ponoviti svoju izdašnu vojnu ponudu. Tako će Srbija dobiti šest remontiranih i moderniziranih aviona MiG-19, 30 tenkova T-72, 30 oklopnih vozila BRDM-2 te dva divizijuna raketnog sustava BUK-M1 i BUK-M2 (prema NATO-ovoj klasifikaciji SA-11 Gadfly), a od Bjelorusije će do travnja 2018. godine dobiti još osam MiG-ova 29.
To je ruska ponuda na najavu primanja Crne Gore u NATO, a Vučić je Putinu milozvučno zapjevao da "Srbija ostaje privržena politici neutralnosti", što drugim riječima znači da NATO ne dolazi u obzir. Putin i Vučić su razgovarali i o napetim odnosima na Balkanu, a ruski analitičari posebno spominju napete političke i etničke odnose u Makedoniji i Bosni i Hercegovini te ističu da će "Rusija podržati Srbiju oko Kosova". Putin je s Vučićem razgovarao o situaciji u regiji, dodajući kako "Rusija vidi da je došlo do zaoštravanja".
Ruski mediji napominju da se nedavno - misleći na vlak s natpisom "Kosovo je Srbija" koji nije pušten na područje Kosova - balkanska regija "našla na pragu novog rata". U tom je tonu u ponedjeljak intervju ruskoj provladinoj novinskoj agenciji Sputnik dao i ambasador u Beogradu Aleksandar Čepurin.
Promjena koda
"Pokušaji da se balkanske zemlje uvuku u NATO, da im se promijeni genetski kod, bez pitanja naroda za mišljenje, da se destabilizira situacija na Balkanu", rekao je Čepurin. "Grčka je postala prva balkanska zemlja članica NATO 1952. godine, a zatim su članice Saveza postale i Bugarska, Rumunija, Slovenija, Hrvatska i Albanija. Crna Gora je pozvana da se pridruži 2. prosinca 2015. godine, što je prvo proširenje NATO-a u Istočnoj Evropi u proteklih šest godina”, piše Sputnik i navodi da je Podgorica prihvatila poziv, ali su zbog toga održani prosvjedi i opozicija poziva na održavanje referenduma o tom pitanju.
Inače, svaki korak Srbije prema NATO-u u Moskvi doživljavaju kao izravni udarac.