Australija je jučer bila više nego jasna: pružit će svu vojnu pomoć SAD-u ako ga napadne Sjeverna Koreja. Premijer Malcolm Turnbull je, nakon razgovora s američkim potpredsjednikom Mikeom Penceom, rekao da “sporazum Anzus - koji su 1951. godine potpisali SAD, Australija i Novi Zeland - znači da ako je Amerika napadnuta, mi joj pomažemo, a ako je napadnuta Australija, Amerikanci pomažu nama. Savezništvo s Amerikom je kamen temeljac naše nacionalne sigurnosti”.
Jasan je to odgovor na tekst koji je jučer objavljen u kineskom dnevnom listu Global Times koji izlazi na engleskom. Riječ je o uredničkom komentaru pod naslovom “Nesmotrena igra oko Korejskog poluotoka prijeti stvarnim ratom”. Global Times nije direktni glasnogovornik kineske vlade, ali ne treba dvojiti da se itko od urednika drznuo iznijeti navedena stajališta bez konzultacije s politikom.
Mala vjerojatnost
U tekstu se kritizira i SAD i Sjevernu Koreju te se navodi kako “velik broj ljudi smatra da je vjerojatnost rata vrlo mala”. No, autori upozoravaju da je retorika zaoštrena do krajnjih granica te kako nije isključena mogućnost da se neka strana preračuna i da dođe do rata. U tom bi slučaju bili ugroženi kineski interesi te komentar iznosi stajalište koje je zabrinulo cijeli svijet: “Kina bi trebala jasno dati do znanja da ako Sjeverna Koreja prva lansira projektile koji prijete američkom tlu, a SAD odgovori, Kina će ostati neutralna. Ako SAD i Južna Koreja izvedu napad te pokušaju srušiti režim u Sjevernoj Koreji i promijeniti politički obrazac na poluotoku, Kina će ih u tome spriječiti”. Skraćeno: napad na Sjevernu Koreju je i napad na Kinu.
Odgovor nije trebalo dugo čekati. Američki predsjednik Donald Trump je odmah jučer odgovorio da je “SAD utvrdio i definirao vojna rješenja u slučaju da Sjeverna Koreja djeluje nerazumno”. Dakle, poruka i Pekingu i Pjongjangu: idem u rat ako poleti raketa prema američkom teritoriju. Sve izgovoreno, pa i učinjeno u ovih nekoliko dana podsjeća na 1950. godinu kad je izbio Korejski rat u kojem je Amerika bila na strani Juga, a Kina Sjevera.
A komentar Global Timesa potvrđuje da je interes najmnogoljudnije zemlje na svijetu sada isti kao i prije 67 godina. No, samo u slučaju krajnje eskalacije, što znači da se sve do tog trenutka - za koji se svi nadaju da se nikad neće zbiti - ipak može računati na medijacijsku ulogu Pekinga.
Više od pet godina
On će se sigurno maksimalno potruditi da smiri tenzije jer mu u ovom trenutku rat u najosjetljivijem dijelu susjedstva nikako ne odgovara. Na jesen se održava partijski kongres na kojem bi predsjednik Xi Jinping trebao dobiti drugi petogodišnji mandat, što je rutinski proces, ali bi trebao i zaključiti svoj plan: počistiti glavna partijska tijela i u njih ubaciti svoje ljude. Krajnji je cilj ne predati vlast nakon sljedećih pet godina. Neuspjeh u sprečavanju pada režima Kim Jong-una bio bi težak udarac za Xija i vrlo vjerojatno bi mu pomrsio planove. A on to ne želi.
Dakle, i kineska prijetnja Americi na svoj je način korak u pokušaju da se izbjegne ratni sukob. Jer, za razliku od 1950. godine, rat na Korejskom poluotoku imao bi bitno teže posljedice po cijeli svijet. Južna Koreja je sada moćna sila sa snažnom vojskom, a ne treba dvojiti da bi se i Japan odazvao pozivu SAD-a barem za pružanje logističke pomoći. Kina ostaje sama, može donekle računati na podršku Rusije, ali ona je ekonomski slaba i snažno angažirana u Siriji, Ukrajini te na istočnoeuropskom boku NATO-a i teško da bi mogla biti značajni čimbenik na bojnom polju.
Čuvati režim
U takvoj bi situaciji zemlje Jugoistočne Azije vjerojatno pokušale ostvariti svoje interese oko otočja u Južnome kineskome moru gdje traju sporovi s Kinom oko suvereniteta. Peking, pak, u tom slučaju ne bi mogao dovoljno snažno reagirati jer još uvijek, unatoč velikim ulaganjima, nema dovoljno snažnu mornaricu za borbu na dvije bojišnice. Ali, sasvim je jasno da bi rat u Sjevernoj Koreji bio težak, a nije isključeno ni da bi Kina ušla u tu zemlju kako bi sačuvala režim (kao Rusija u Afganistan 1979. godine). Posljedice po svjetsku ekonomiju bile bi katastrofalne: u ratu bi se našle prva, druga i treća ekonomska sila i nova bi kriza bila teža i od one od koje se teško oporavljamo.
Sve napisano znaju u Washingtonu, Pekingu i Pjongjangu. Iako za ove posljednje mnogi misle da su iracionalni, to je pogrešan stav. Njihov se opstanak od pada Berlinskog zida zasniva na racionalnom izazivanju tenzija, a zatim njihovu ublažavanju kad ostvare tražene ustupke. I znaju da će im Kina držati leđa, ali ne bezuvjetno te da će Seul biti spreman na kompromis prije nego na rat. Ključna nepoznanica je stoga Trump, ali i tu postoji razum utjelovljen u ministru obrane Jamesu Mattisu koji je rekao da bi rat bio katastrofalan. I dodao da diplomacija radi i polučuje rezultate, barem ga je tako prenio BBC. Možda je Peking samo htio biti katalizator pregovaračkog procesa.
Gubici na burzama 1000 milijardi USD
Rat riječima Donalda Trumpa i Kim Jong-una umanjio je vrijednost svjetskih dionica zaključno s jučerašnjim danom za oko 1000 milijardi dolara. Geopolitička nesigurnost, koja je sve važniji faktor na financijskim tržištima, usmjerila je investitore prema sigurnim ulaganjima: jenu, švicarskom franku, zlatu i vladinim obveznicama. Ovo je najgori tjedan svjetskih burzi nakon što je Trump pobijedio na izborima lani u studenome. Ozbiljnost situacije, prenosi Reuters, najbolje oslikava situacija s njemačkim državnim desetogodišnjim obveznicama, koje su poznate kao Bunds i najsigurnija luka u svim krizama, čija je cijena jučer bila najviša od lipnja. (Ž.T.)
Xi i Trump razgovarali o Sjevernoj Koreji
Sjeverna Koreja mora prekinuti svoje provokativno ponašanje koje vodi eskalaciji, navela je u subotu Bijela kuća nakon telefonskog razgovora američkog predsjednika Donalda Trumpa s kineskim kolegom Xijem Jinpingom, prenose agencije.
Dvojica predsjednika su ponovila obostranu angažiranost u denuklearizaciji Korejskog poluotoka, navela je Bijela kuća u priopćenju.
Kineska državna novinska agencija Xinhua objavila je da je Xi tijekom razgovora pozvao Trumpa da pokaže suzdržanost u ratu riječima s Pjongjangom. Xi je pozvao "sve uključene strane da pokažu suzdržanost, te da izbjegavaju izjave i akcije koje bi dovele do eskalacije na Korejskom poluotoku", prenijela je agencija.
Dvojica čelnika su pozdravila nedavnu rezoluciju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda kojom se uvode nove sankcije Pjongjangu, a ta je rezolucija, drže oni, važan i potreban korak prema uspostavi mira i sigurnosti na Korejskom poluotoku, piše u američkom priopćenju.
Trump i Xi imaju iznimno bliske odnose, koji bi mogli prodonijeti mirnom rješenju problema Sjeverne Koreje, naglasila je Bijela kuća.
Trump je izjavio da su američke snage spremne štititi Guam nakon što je Sjeverna Koreja najavila da planira lansirati rakete blizu tog američkog otoka u Tihom oceanu.
U telefonskom razgovoru u guvernerom Guama Edijem Calvom Trump mu je jamčio da su američke snage spremne jamčiti sigurnost stanovnicima Guama, kao i cijelim Sjedinjenim Državama, navela je Bijela kuća.
U četvrtak su sjevernokorejski mediji izvijestili da će do sredine kolovoza Sjeverna Koreja napraviti plan lansiranja četiri rakete srednjeg dometa na američki pacifički teritorij Guam i predstavit će ga svom čelniku Kim Jong-unu koji će donijeti odluku o daljnjim koracima. Te rakete će nadletjeti japanski teritorij i pasti u more oko 30 do 40 km od Guama. To lansiranje će biti ključno upozorenje Sjedinjenim Državama, naglasila je sjevernokorejska vojska. (Hina)