.jpg)
U potrazi za izvornim mjestom izbijanja zaraze koronavirusa, znanstvenici su došli do tržnice u gradu Wuhanu u Kini. Odgovori na pitanja kako se pojavio Sars-CoV-2 i dalje se postepeno skupljaju, ali znanstvenicima je jasno da je došlo do biološke evolucije. A zašto baš sada? Veliki dio odgovora nalazi se u industrijskoj proizvodnji prehrambenih namirnica, posebice mesa i mesnih prerađevina, piše Guardian.
Od 17. ožujka znanstvenici znaju da je virus Sars-CoV-2 (član obitelji koronavirusa koji uzrokuje respiratorne bolesti Covid-19) nastao prirodnom evolucijom. Istraživanje o njegovom genetskom slijedu koju je proveo tim stručnjka za zarazne bolesti, predvođeni Kristianom Andersenom iz istraživačkog instituta Scripps u Kaliforniji isključuje mogućnost da je virus mogao biti proizveden u laboratoriju ili napravljen na neki drugi način. To automatski isključuje i teorije zavjere.
Sljedeći korak je malo manje izvjestan, ali glavna pretpostavka polazi od činjenice da su izvori virusa bili životinje. Andersenov tim dokazao je, poput prijašnjih znanstvenih istraživanja Kineza, da je slijed Sars-CoV-2 sličan ostalim koronavirusima koji inficiraju šišmiše.
Kineski znanstvenici su do zaključka povezanosti koronavirusa i šišmiša došli nakon izbijana epidemijer SARS-a početkom 2000.-tih godina, a 2017. je najsličniji genetski kod pronađen kod šišmiša u spiljama u provinciji Yunnan. Tada su već znanstvenici upozorili da bi se sličan scenarij epidemije mogao ponoviti budući da su spilje blizu mjesta obitavališta ljudi.
Budući da su ostali koronavirusa šišmiša prešli na ljude putem posrednog životinjskog domaćina, i ovaj je učinio isto. A domaćin je bila životinja koju neki Kinezi koriste u prehrani jer se prodaje na tzv. ''mokrim'' tržnicama – onima koje prodaju svježe meso, ribu, plodove mora i druge proizvode. Ova životinja, prijenosnik, je moguće bila sisavac s ljuskicama – pangolin. Ali za to nema dovoljno uvjerljivih dokaza osim onih da je skupina znanstvenika otkrila sličnosti između Sars-CoV-2 i drugih koronavirusa koji inficiraju pangoline. Ako je to put kojim je virus krenuo nije poznato kako je on prešao na ljude od domaćina prijenosnika (možda pangolina) te na njega od možda šišmiša.
Sve oči znanstvenika uprte su na kineske prehrambene navike i ''mokre tržnice'', ali i način proizvodnje mesa i hrane.
- Naša studija ne baca izravno svjetlo na geografsko podrijetlo virusa. Međutim svi dostupni dokazi pokazuju da je to bilo unutar Kine – rekao je Andersen.
Ali zašto se takva evolucija dogodila upravo sada?
Industrijska proizvodnja mesa
Neki istraživači poput biologa Rob Wallacea iz istraživačkog centra za agroekologiju i ruralnu ekonomiju na Sveučilištu St. Paul u Minnesoti sada razlog pronalaze u industrijskoj proizvodnji mesnih proizvoda.
Od početka 90-ih godina prošlog stoljeća Kina se počela ubrzano ekonomski i industrijski razvijati. Tako su mali poljoprivrednici bili podcijenjeni i istjerani iz stočarske industrije. U potrazi za novim načinom zarade, neki od njih su se okrenuli 'divljim' vrstama. Divlja hrana je polako postajala sektor prehrane i sve se više nazivala luksuznim proizvodom.
Mali vlasnici nisu bili samo ekonomski potisnuti već i geografski. Industrijska poljoprivreda je zauzimala sve veći dio zemlje, a mali poljoprivrednici bili su istisnuti prema zonama koje su bile teže za obrađivati. Dakle bliže rubovima šuma, staništima šišmiša i virusa koji su ih potencijalno mogli zaraziti. Učestalost rizičnih kontakata su se time povećale, a samim time i rizik od prelaska virusa sa životinje na čovjeka.
Činjenica je da je posljednjih desetljeća rastućem broju zoonoza - ljudskih infekcija životinjskog podrijetla - pridonijela rastuća populacija ljudi koja je počela obitavati prethodno netaknuti ekosustav. To je primjerice dokazano kod pojave virusa ebole i HIV-a.
Ali, iza te promjene je još jedan: način proizvodnje hrane. Moderna poljoprivreda, krčenje velikih površina, industrijska proizvodnja doprinose nastanku zoonoza.
Povezanost životinja i gripe kod ljudi
Ako kao primjer uzmemo ptičju gripu, znanstvenici su ustvrdili da postoji veza između visoko patogenih virusa ptičje gripe i pojačanog sustava proizvodnje peradi.
Istraživački rad epidemiologa Mariusa Gilberta s belgijskog sveučilišta Université Libre de Bruxelles iz 2018. godine, koji je proučavao povijesne 'događaje biološke pretvorbe' (trenutak kada je nepatogeni soj ptičje gripe postao opasniji) otkrio je da se većina njih dogodila u industrijskim sustavima proizvodnje peradi i češće u bogatim zemljama. Europa, Australija i SAD imale su više slučajeva od Kine.
Wallaceova knjiga 'Velike Farme stvaraju velike gripe' (Big Farms Make Big Flu) opsuje način kako virus lako prodrije unutar farme u kojoj se industrijski proizvodi pera sa sličnim genetskim naznakama. Perad sličnog genetskog koda poput klonova odabrana je zbog poželjnih sastojaka koje se lako prodaju, poput nemasnog mesa. Ali to znači da se virus lako može 'preliti' unutar populacije. Ako se onda prenese na ljude, potencijalno smo u nevolji.
U Kini su se u posljednjim desetljećima pojavila dva visoko patogena oblika ptičje gripe - H5N1 i H7N9. Prvi slučajevi H7N9 kod čovjeka prijavljeni su 2013. godine, a nakon toga bilo je malih godišnjih epidemija. No, 'ništa nije učinjeno dok se virus nije pokazao patogenim za piliće. Tada je postalo važno ekonomsko pitanje i Kina je započela masovno cijepljenje peradi protiv H7N9, čime je okončan prijenos na ljude', rekao je Gilbert. Kina je jedan od najvećih svjetskih izvoznika peradi. Njena peradarska industrija nije u potpunosti u kineskom vlasništvu. Na primjer, nakon recesije 2008. godine njujorška investicijska banka Goldman Sachs preuzela je udio kineskih peradarskih farmi.
Evolucijski biolog sa Sveučilišta u Arizoni, Michael Worobey proučavao je kako se gripa razvijala s vremenom i neprestano mutirala prikupljajući sekvence virusa gripe iz različitih životinjskih domaćina, uključujući i ljude. Gripa mutira različitim stopama i kod različitih domaćina - razlog zbog kojeg se sezonsko cjepivo protiv gripe mora stalno mijenjati.
Moguće je da je gripa prvi put postala bolest ljudi nakon što su kineske pripitomljene patke prije otprilike 4000 godina počele se uzgajati u ljudskim zajednicama. Ali, ljudi su mogli također uhvatiti gripu i od svinje, životinje s kojom također živimo tisućljećima. Worobey je kontroverzno sugerirao u svojim istraživanjima da ptice možda nisu uvijek bile glavni posredni domaćin virusima ljudske gripe. Do prije otprilike jednog stoljeća, moguće je da su se ljudi virusom gripe zarazili od konja u trenutku kada su motorna vozila zamjenjivala konje u transportu, a uzgoj peradi se proširio zapadnom hemisferom, tvrdi Worobey koji kaže da su možda ptice tada bile glavni posredni domaćin gripe za ljude.
No, drugi znanstvenici se neće složiti s tom teorijom. David Morens s američkog Nacionalnog instituta za alergiju i zarazne bolesti na Sveučilištu Bethesda, Maryland, smatra da je vjerojatno konj bio privremeno odstupanje, a glavni posredni domaćin gripe za ljude su oduvijek bile ptice - osobito divlje.
Povezanost mesa i COVID-a 19
Svi znanstvenici se slažu: ljudi su oblikovali sve odnose domaćina i patogena iskorištavanjem zemlje i drugih životinjskih vrsta. Danas samo veličina ljudske populacije u 21. stoljeću to čini s neviđenim razmjerima. Procjenjuje se da su pripitomljene patke danas već brojnije od divljih.
A tu se ne radi samo o pticama. Studija iz 2015. godine koju je proveo Nacionalni institut za zdravstvo SAD-a i njegove kolege mapirali su genetske sekvence virusa svinjske gripe i otkrili da su Europa i SAD - najveći svjetski izvoznici svinja - također najveći izvoznici svinjske gripe.
Sada postoje čvrsti dokazi da je način proizvodnje mesa - i to ne samo u Kini - pridonio Covidu 19. Jasno je da će se za sprečavanje ili barem usporavanje pojave novih zoonoza, mokra tržišta Kina morati bolje regulirati. Ali potrebno je znati da se iza tih tržišta krije lanac hrane koji se proizvodi na globalnoj razini.
Wallace tvrdi da smo imali sreće sa Sars-CoV-2 koji je daleko manje smrtonosan od primjerice H7N9 koji ubija oko trećine zaraženih ili H5N1 koji ubija još više.
- To nam daje priliku da dovedemo u pitanje naše načine života - jer piletina nije jeftina ako košta milijun života - i glasamo za političare koji agrobiznis drže na najvišim standardima ekološke, socijalne i epidemiološke održivosti. Nadam se da će to promijeniti naše predodžbe o poljoprivrednoj proizvodnji, korištenju zemljišta i očuvanju prirode - zaključio je Wallace.