METEOROLOGIJA

ŠTO SE TO DOGAĐA S VREMENOM: U DIJELOVIMA HRVATSKE LJETO KAO DA JE 'OTKAZANO', DRUGDJE UMIRU OD VRUĆINE 'Ekstremne temperature nikako nisu slučajne'

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 23.07.2018. u 20:03

Profimedia, Reuters, CROPIX

 

Prošlog su tjedna švedske vlasti morale poduzeti neobičan korak. Zatražile su međunarodnu pomoć jer zemljom divlja niz šumskih požara. Kroz europski Mehanizam civilne zaštite zračnu pomoć Švedskoj pružile su Italija, Francuska i Njemačka, a dodatnu potporu ponudile su Litva, Poljska i Danska. Voditelj švedske civilne zaštite Dan Eliasson situaciju u kojoj se zemlja našla opisao je najtežom s kojom su se pripadnici civilne zaštite dosad suočili.

Švedska meteorološka služba izvijestila je da je ovo najtopliji srpanj u zemlji u posljednjih 260 godina. Nakon mjeseci bez kiše, švedske šume pretvorile su se u lomače, a zemljom je prošlog tjedna haralo više od 50 nekontroliranih buktinja, od kojih je desetak bilo unutar arktičkog kruga.

Švedska, zemlja poznata po hladnoći i snijegu, nije se mogla boriti s takvom količinom požara i zatražila je međunarodnu pomoć. No, priča o požarima u Švedskoj i nije toliko neobična za vremenske prilike koje proteklih tjedana vladaju na sjevernoj hemisferi, piše Guardian.

 

Naime, intenzivni i dugoročni toplinski valovi s rekordnim temperaturama izazvali su probleme u Sjevernoj Americi, na Arktiku, sjevernoj Europi, Africi... U Japanu su prošlog tjedna zabilježene temperature iznad 40 stupnjeva, a stanovništvo je pozvano na oprez nakon što je zabilježeno čak 30 smrtnih slučajeva. Još tisuće ljudi zatražile su liječničku pomoć zbog ekstremnih vremenskih uvjeta. U Kaliforniji je povećano korištenje klima uređaja zbog rekordnih temperatura dovelo do nestašica električne energije.

Međutim, najneobičniji efekt velikih vrućina zabilježen je u Kanadi. Ta je zemlja, naime, također zahvaćena neobično visokim temperaturama, a u Torontu je do sada ove godine bilo čak 18 dana s temperaturama iznad 30 stupnjeva. Za usporedbu, tijekom cijelog prošlog ljeta bilo ih je duplo manje.

Ekstremni vremenski uvjeti izazvali su smrt desetaka ljudi pa je mrtvačnica u Montrealu bila pretrpana leševima. Mnoga su tijela morala biti premještena na druge lokacije u gradu, a gradski mrtvozornik Jean Brochu rekao je kako je ovo prvi put da im se dogodila takva situacija.

U Velikoj Britaniji je pak toplinski val, koji je izazvao otapanje krova znanstvenog centra u Glasgowu i spržio slavne britanske travnjake, udarna vijest u medijima. No, u usporedbi s neprilikama u drugim zemljama, čini se kako su na Otoku prošli s manje teškim posljedicama...

S druge strane, dijelove srednje Europe, uključujući i kontinentalni dio Hrvatske, pravo ljeto kao da je zaobišlo. Kiša, pljuskovi, grmljavina postali su gotovo svakodnevica, a primjerice u Zagrebu je tek nekoliko dana ovog ljeta zabilježena temperatura iznad 30 stupnjeva.

 

Pobrojavši situaciju u raznim dijelovima planeta, Guardian stoga konstatira kako je ovaj toplinski val globalno, a ne lokalno pitanje. Zašto je toliki dio Zemlje upravo sada na udaru ekstremnih temperatura? Većina znanstvenika upozorava kako nema jednoznačnog odgovora na to pitanje jer je priroda vremenskih sustava na našem planetu prilično kompleksna.

Jedni kažu kako na ovakvo stanje stvari utječu brojni faktori od kojih je jedan od najočitijih - globalno zagrijavanje. Drugi pak tvrde kako bi bilo pogrešno previše naglasiti ulogu globalnog zatopljenja u stvaranju vremenskih (ne)prilika koje upravo utječu na živote milijuna ljudi na Zemlji.

- Da, teško je ne povjerovati da klimatske promjene nisu zaslužne za ono što se trenutno događa na Zemlji, kaže Dann Mitchell sa Sveučilišta u Bristolu. - U posljednjih smo par tjedana zabilježili par uistinu esktremnih vrijednosti. No, trebalo bi voditi računa o precjenjivanju utjecaja klimatskih promjena jer je jednako tako jasno da se događaju i druge stvari koje imaju utjecaja na ovu situaciju, ističe on.

Jedan od tih čimbenika je i mlazna struja - atmosfersko strujanje vrlo velike brzine koje puše oko cijele Zemlje u smjeru zapad-istok na visini od 10-15 km iznad Zemljine površine. Kada su intenzivna, ta strujanja izazivaju oluje, no kada su slaba, donose razdoblja stabilnog vremena. Čini se kako se upravo to sada događa. - Strujanje koje se sada događa je ekstremno slabo te kao rezultat toga imamo područja visokog tlaka zraka koje se iznad istih mjesta zadržavaju u dužim vremenskim razdobljima, dodaje Mitchell.

 

Jedan drugi znanstvenik upozorava kako bi na ovakvu količinu vrućih dana u sjevernoj hemisferi mogle utjecati i temperature površine mora u sjevernom Atlantskom oceanu. - Ustvari, situacija umnogome podsjeća na onu koja se dogodila 1976. godine - tada smo također imali slične temperature Atlantskog oceana i mlaznu struju koja je izazvala stvaranje velikih površina s visokim tlakom zraka tijekom duljih razdoblja na istim mjestima, podsjeća britanski meteorolog, profesor Adam Scaife. - I naravno, to je ljeto također bilo jedno od najsušnijih, najsunčanijih i najtoplijih u Velikoj Britaniji u 20. stoljeću, ističe Scaife.

No, profesor Tim Osborn, šef Odjela za klimatske promjene na Sveučilištu Istočna Anglija, ističe kako ipak postoji jedna ključna razlika između 1976. godine i ovog što se događa danas. - Od 1976. do danas imali smo nekoliko desetljeća globalnog zagrijavanja, izazvanog povećanim emisijama stakleničkih plinova, pa su i globalne temperature značajno porasle, ističe Osborn.

Zbog toga i fenomen poput ovog, oslabljena mlazna struja, ima jači efekt nego što bi imao prije 40 godina. Guardian na kraju upozorava na crna predviđanja znanstvenika kako će zbog povećanih emisija stakleničkih plinova i nepostojanja dogovora o ograničenju rasta globalne temperature ovakvih toplinskih valova biti sve više. I bit će sve gori.

Ugledni hrvatski meteorolog: Prave vrućine su tek pred nama

Posljednjih se 30 godina nije dogodilo da u Osijeku u kolovozu nismo imali najmanje deset dana u kontinuitetu temperatura oko 35 Celzijevih stupnjeva, bez padalina, odnosno pravo vrelo slavonsko ljeto. Zbog toga svi oni koji su zabrinuti da ove godine neće osjetiti ljetne vrućine ne bi trebali strepiti, kaže za Glas Slavonije poznati osječki meteorolog u mirovini Željko Lazanin, koji se osvrnuo na neuobičajene vremenske prilike u kontinentalnom dijelu Hrvatske.

Ovaj stručnjak napominje kako su pred nama još gotovo dva mjeseca ljeta i prognozira kako prave vrućine tek dolaze. Naime, mnogi su se Osječani oduševili kada je toplo i sunčano vrijeme započelo još krajem svibnja, pa ih je varljivi i kišni srpanj iznenadio i razočarao.

- Dogodilo nam se iznimno toplo i suho proljeće, a onda se srpanj pokazao nešto kišovitijim, i to je sve iznenadilo jer su očekivali ući iz toplog proljeća u vrelo ljeto. No, mi ne možemo reći da nije toplo i u skladu s ljetnim temperaturama. One se, naime, penju do 30 Celzijevih stupnjeva, a pljuskovi jesu tipičan dio ljeta. No, ove je godine kišilo u većem broju dana. S druge strane, imamo tu i onaj neugodni dio kontinetalnog ljeta, sa sparinama i velikom vlagom u zraku, što je također jedno od tipičnih obilježja osječkog ljeta. Mi smo proteklih godina naviknuli na suha i vrela ljeta, pa smo sada iznenađeni ovakvim ljetom, koje zapravo također ima sva svoja tipična obilježja - objašnjava Lazinin.

Meteorolog napominje kako svi oni koji planiraju ljetovanje ne moraju ga odgađati zbog kiša na kopnu jer je na Jadranu vrijeme uobičajno lijepo.

- Ono što je drukčije ove godine je intenzitet oborina. Imamo jake pljuskove, oluje i nevere, ali su one kratkotrajne. No, svjedoci smo da su kratke vremenske nepogode sve češće. Mi smo, konkretno, imali sreće što su u Osijeku promjene vremena stizale noću, pa ih nismo puno osjetili - zaključuje Lazanin za Glas Slavonije.

Podsjetimo, stručnjaci DHMZ-a objavili su proljetos sljedeću prognozu za ljeto: - Iznadprosječno toplo uz veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze, uz moguće toplinske valove koji mogu djelovati na zdravlje, ali i napomenu: 'mogući su prodori hladnog zraka, odnosno kraća razdoblja s temperaturom oko ili nižom od uobičajene za ljeto.

A za prognozu sezonske količine oborina posebno se ističe: - Puno je složenija od one za temperaturu, pa je i pouzdanost manja

 


Promo

Izdvajamo