ŠOK U MOSKVI

ŠTO SE ZAPRAVO DOGODILO U RUSIJI? Sve je ovo u sklopu projekta 'spašavanje Putina na vlasti'

Russian President Vladimir Putin and Prime Minister Dmitry Medvedev meet with members of the government in Moscow on January 15, 2020. - The Russian government resigned on Wednesday after President Vladimir Putin proposed a series of constitutional reforms, Russian news agencies reported. Prime Minister Dmitry Medvedev said the proposals would make significant changes to the country's balance of power and so
AFP

Vladimir Putin, Dmitrij Medvedev

 

U Moskvi šok. (Prividno) Grom iz vedra neba. Ništa nije slutilo na senzaciju, mada uopće to nije tako. Teško da ovo nije bilo dogovoreno u uskom krugu u tajnim kremaljskim odajama.

Naime, tijekom obraćanja Federalnom saboru ruskog predsjednika Vladimira Putina, ruska vlada je dala ostavku (drugi put u povijesti Rusije na inicijativu premijera), a potom je bilo jasno da novi premijer sigurno više neće biti dosadašnji, vječni Putinov joker Dmitrij Medvedev. On će preuzeti dužnost potpredsjednika ruskog vijeća sigurnosti (Putin je kao predsjednik države i šef tog organa), a potom tko zna, možda opet na čelo države, gdje je već bio od 2008. do 2012. kada je čuvao mjesto Vladimiru Putinu. To su samo kalkulacije. No, što se, zapravo, dogodilo?

Ruski predsjednik Vladimir Putin se obratio naciji, a ključnu pažnju izazvala je njegova najava promjena u ruskom ustavu, koja će se najvjerojatnije potvrditi referendumom. Naime, već dugo prorežimski mediji najavljuju promjene ustava, a i predsjednika Dume Vjačeslav Volodin, inače bivši šef Putinova kabineta, prvi je počeo govoriti o ustavu kao “živom organizmu koji se mijenja”. Tako da je bilo samo pitanje dana kada će se tome pristupiti, i što će sve sadržavati. Mnogi su pretpostavljali da će se ići k tome da Putin postane premijer. Doduše, ne treba trčati pred rudo, ali očito ništa se ne prepušta slučaju. Kremlj ima još pune četiri godina da pripremi sve što treba.

Naime, Putin je kazao kako se izmjene moraju donijeti kako bi se ojačao i utvrdio “predsjednički ustroj države”, mada je primjetno da je najradikalniji prijedlog upravo suprotan - da će ruski parlament, na osnovu stranačkog odnosa unutar parlamenta, predlagati premijera, kojeg bi predsjednik morao prihvatiti (ali bi ga i dalje mogao smijeniti bez odobrenja Dume ako odluči da za to postoje razlozi). Do sada je predsjednik postavljao premijera koji nije morao odražavati stranačke odnose unutar parlamenta. Iako ustav još nije promijenjen, niti je to bilo ni u parlamenti niti na referendumu, vlada je već dala ostavku, preduhitrivši i referendum i bilo kakve izmjene (Putin je to tek predložio kao ideju) kako bi “predsjedniku i Dumi dala mogućnost da se prilagode novim okolnostima i odlukama”.

Osim toga, ruski predsjednik će i dalje, ali uz konzultacije s parlamentom, imenovati šefove “represivnog aparata” i obavještajnih zajednica. Dakle, sve ovo se radi u sklopu projekta “spašavanje Putina na vlasti”. Od kada je Putin, četvrti put izabran za predsjednika 2018. godine, u Kremlju je osnovan “trust mozgova” od povjerljivih ljudi, zadužen da iznađe mogućnosti njegovog o(p)stanka na vrhu piramide i nakon formalnog isteka predsjedničkog mandata. Očito je pronađena spasonosna formula koja bi trebala omogućiti da u Rusiji, nakon 2024. godine, ne bude nikakvih potresa i nepotrebnih iznenađenja za trenutnu političku i poslovnu putinovsku elitu.

Inače, Rusiju sljedeće godine čekaju vrlo bitni parlamentarni izbori, upravo po ovoj novoj ustavnoj definiciji. Zato je kremaljskoj vrhuški važno da taj sastav parlamenta bude bez ikakvih iznenađenja, po guštu Putinu i Kremlju, jer će tako moći formalizirati ono što su naumili te da u njemu ne budu nikakvi remetilački faktori, ili makar da budu svedeni na minimum.

Naime, kada su vrlo žustro i nasilno slomljeni oporbeni prosvjedi u Moskvi prošlog kolovoza, jer je vlast spriječila raznim metodama mnogim oporbenim političarima da se kandidiraju na lokalnim izborima u glavnom gradu, zapravo je bila poruka oporbi i generalna proba onemogućavanja oporbe i prosvjeda, upravo za te važne izbore 2021. godina.

Doduše, to je idealni kremaljski scenarij, a vidjet ćemo koliko je on ostvariv. Putin je u svom govoru ponovio da predsjednik ne može biti više od “dva mandata za redom” pa se već kalkulira da bi Putin opet mogao nakon isteka mandata posegnuti za već okušanim zahvatom kao kad mu je predsjednički tron čuvao Dmitrij Medvedev, ili mu se, 2024. godine, već priprema teren za preuzimanje ruske vlade, a premijer bi dobio ovlasti koje bi mu omogućavale da se zapravo malo toga mijenja na kremaljskoj pozornici.

Očito je donesena odluka da će Putin samo zamijeniti dužnost, ali će sve ostati po starom, što je i cilj današnje kremaljske elite, koja smatra da joj Putin garantira stabilnost i opstanak, dok sam Putin, na isti način kako je to učinio Boris Jeljcin, sebi ne izabere nasljednika koji bi prema zamisli trebao osigurati isto stanje stvari kao i danas. Doduše, podsjetimo se da su svi oni koji su sudjelovali u ustoličenju Putina, vrlo brzo pali i izgubili svoje pozicije unutra kremaljske oligarhije.

Osim toga, ruski predsjednik će morati živjeti u Rusiji u neprekidno najmanje 25 godina i ni jedan državni dužnosnik i zastupnik neće smjeti imati, uz rusko, i neko strano državljanstvo ili prebivalište izvan granica Rusije.

- Prvi put u povijesti postojanja nuklearno-raketnog naoružanja, Rusija nikoga ne mora sustizati, a upravom suprotno - sve ostale vodeće svjetske države svijeta moraju tek stvoriti oružje koje mi već posjedujemo - pohvalio se ruski predsjednik Vladimir Putin u svom tradicionalnom godišnjem obraćanju Federalnom saboru. Kremaljski šef je kazao kako razvoj “novog naoružanja osigurava Rusiji ekonomski i socijalni napredak”.

No, najviše pažnje Putin je u svom govoru posvetio gorućem problemu demografije i obitelji, jer Rusija se suočava s velikim nedostatkom i padom broja stanovnika.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo