“Što ste rekli, koga je pozvao?! No, to će biti zanimljivo”, nasmijao se u četvrtak Dan Coats, direktor američke Nacionalne obavještajne službe, na vijest da će Bijela kuća na jesen ugostiti ruskog predsjednika Vladimira Putina na domaćem terenu.
Nakon više dana osuda sa svih strana zbog njegova nastupa u Helsinkiju, gdje se prvi put službeno sastao s ruskim kolegom Putinom, američki predsjednik Donald Trump odlučio je, pokazuje se, nastaviti po svom. Putin će, objavila je na društvenoj mreži Twitter Trumpova glasnogovornica, biti pozvan u službeni posjet Washingtonu za nekoliko mjeseci, no nema preciznijeg datuma.
Optužnice
Coatsovu reakciju na prvu vijest o Trumpovu pozivu prenijeli su svi američki mediji. Upravo je njega, šefa svih američkih obavještajnih službi kojeg se još naziva i “obavještajnim carom”, Trump spomenuo u Helsinkiju kada je odbacio njegov zaključak da se Rusija uplitala u izbore 2016. te povjerovao Putinu na riječ da nije bilo pokušaja miješanja. Trump je otad nekoliko puta mijenjao priču, izjavivši na kraju kako se u Helsinkiju samo “pogrešno izrazio” jer je htio reći baš suprotno.
Osim oko ruskog uplitanja, Trump je napravio veliki preokret i po pitanju mogućnosti da ruske vlasti ispitaju američke diplomate, među kojima i bivšeg američkog veleposlanika u Rusiji Michaela A. McFaula, pod optužbom za protuzakonite radnje. I tu je riječ o posljedici Trumpova sastanka s Putinom u Helsinkiju.
Naime, uoči tog sastanka posebni istražitelj Robert Mueller podigao je optužnice protiv 12 ruskih agenata zbog hakiranja američkih demokrata. Optužnica u odvojenom slučaju podignuta je i protiv Ruskinje Marije Butine koju se sumnjiči da je pokušala stvoriti “pozadinski kanal komunikacije” između Rusije i SAD-a uspostavljanjem kontakata s američkim lobističkim Nacionalnim udruženjem za oružje (NRA).
Jedna od velikih kritika Trumpova sastanka s Putinom ticala se upravo činjenice da se predsjednik sastaje s Putinom, čelnikom zemlje koja stoji iza akcija potkopavanja američke demokracije i pokušaja utjecanja na domaću politiku.
Putin je u Helsinkiju ponudio suradnju s američkim istražnim vlastima ako SAD u zamjenu dopusti ispitivanje američkih građana koje Rusija sumnjiči za protuzakonite radnje. Trump je isprva izjavio da će to dopustiti, a onda se usprotivio McFaulovu slanju u Rusiju na ispitivanje.
Nestabilnost
Govoreći o sastanku Trumpa i Putina, Trumpova glasnogovornica Sarah Huckabee Sanders objavila je da je Trump naložio svom savjetniku za nacionalnu sigurnost Johnu R. Boltonu da dogovori sastanak. Cilj je nastavak dijaloga između dvije zemlje i, kako navodi Trump, nastavak rada na dobrim odnosima.
Sastanak bi se trebao održati uoči izbora na polovici mandata u studenome, na kojima se Trump nada potvrdi republikanske prevlasti u Kongresu te pobjedama sebi sklonih republikanaca. Trump će imati priliku popraviti dojam nakon prvog, negativno ocijenjenog susreta, a sastanak bi mogao unijeti novu dozu nestabilnosti u izbore, ocijenio je New York Times.
O čemu su sve Putin i Trump razgovarali tijekom sastanka nasamo, samo u prisutnosti prevoditelja, još se spekulira u američkoj javnosti. Trump navodi mnoge teme, a Bloomberg News u četvrtak je, citirajući diplomatske izvore, objavio kako je Putin Trumpu predložio održavanje referenduma u Ukrajini. Putin to smatra dobrim načinom rješavanja trenutačno zamrznutog sukoba na istoku te zemlje, nakon što je Rusija anektirala Krim, a dijelovi istočne Ukrajine proglasili neovisnost uz rusku podršku.
“Veselim se drugom sastanku s Putinom kako bismo počeli s provedbom onoga o čemu smo razgovarali”, poručio je u četvrtak Trump, navodeći da su na stolu Ukrajina, sigurnost Izraela, nuklearna proliferacija, trgovina, Sjeverna Koreja i mir na Bliskom istoku.
Miran san Trump će se ponovno sastati i sa sjevernokorejskim vođom Kim Jong-unom, napominju američki mediji. Podsjećaju da je američki predsjednik nakon sastanka s Kimom izjavio da “Amerikanci mogu mirno spavati” jer mu je Kim obećao denuklearizaciju. Samo nekoliko tjedana nakon te izjave objavljene su satelitske snimke američkih obavještajnih agencija, koje su pokazale preuređenje jednog nuklearnog postrojenja u Sjevernoj Koreji.
Trump mu je namignuo, što znači da “imaju neku tajnu”
Pokreti govore više od riječi. Pogotovo kad se radi o Donaldu Trumpu i Vladimiru Putinu, koji su nasamo razgovarali dva sata pa svi traže i najsitnije znakove kako bi dokučili o čemu točno. Među njima je i Patti Wood, stručnjakinja za govor tijela, koja je za Refinery29 analizirala četiri ključna momenta sastanka.
1. Namigivanje
Trump se u jednom trenutku, dok su sjedili, okrenuo Putinu i namignuo mu. Sjedio je, tvrdi Wood, u svom standardnom “alfa-položaju”, ali je namještao sako. To je znak anksioznosti, a namigavanje znači “mi imamo tajnu koju oni ne znaju”.
2. Lopta
Putin mu loptu nije bacio, nego mu ju je vrlo obzirno dodao. Trumpa se gesta nije dojmila. Iskoristio je priliku za fotografiju, no njegovo je ponašanje govorilo da mu je cijela ta priča pomalo bedasta. Da gestu nije shvatio ozbiljno, dokazuje i najava da lopta ide njegovu sinu.
3. Snimka zlatnog tuša
Prema mišljenju Patti Wood, to je bio najzanimljiviji dio obraćanja. Pitanje je, primjećuje ona, slijedila podulja šutnja, “sankcija za novinara”. Zanimljiva joj je i Trumpova reakcija. Publici je dao jokerski smiješak, pokušavajući odati dojam da se zabavlja iako nije bilo tako. Uz to, opet je okrenuo tijelo Putinu. “To pokazuje da su njih dvojica intimni i zajedno u tome”, tvrdi Wood. Kretnje Putina, koji ni u jednom trenutku nije eksplicitino negirao da takva snimka postoji, ukazivale su na to da mu je neugodno.
4. Miješanje u izbore
Kad je ta tema došla na red, Trumpove kretnje nisu bile u skladu s riječima. “Rekao je da se Rusija nije miješala, no pritom je trznuo glavom prema natrag i zatvorio oči”, dodala je Wood. (M. Hrupić)