Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta sutra bi trebao raspravljati o izvješću o napretku Bosne i Hercegovine u eurointegracijama i nakon rasprave na sjednici parlamenta od 13. do 16. veljače u Strasbourgu usvojiti novu rezoluciju o BiH.
U amandmanima koje su podnijeli hrvatski zastupnici predlaže se federalizacijaBiH kako bi se osiguralo da sva tri naroda u toj zemlji imaju istu razinu prava. U očekivanju rasprave u Bruxellesu, u subotu je u Mostaru hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović poručio da je krajnje vrijeme za reorganizaciju Bosne i Hercegovine.
Entitet ili ne
HDZ BiH je za federalizaciju: to ne znači stvaranje nacionalnih država u BiH, poručio je Čović, nego stvaranje ambijenta u kojem će se osigurati ravnopravnost sva tri naroda na svakom prostoru u BiH i u kojem će biti zaštićeni najmalobrojniji. "BiH i danas ima određeni oblik federalizma i ne znam što bi nekome smetala kad već živi. Vrijeme je da racionaliziramo odnose u BiH i istovremeno je zaštitimo od bilo kakvih podjela", rekao je Čović u izlaganju na Hrvatskom narodnom saboru, koji okuplja većinu hrvatskih stranaka i udruga u BiH. Predsjednik Glavnog vijeća HNS-a Božo Ljubić otišao je korak dalje, i rekao da je krajnji cilj Hrvata u BiH formiranje federalne jedinice s hrvatskom većinom. Od toga nećemo odustati, poručio je.
Te su izjave u BiH doživljene kao novi poziv za stvaranje trećeg entiteta. Iz Srpske demokratske stranke poručili su da je Dayton za njih "Sveto pismo" i da su teritorijalna preslagivanja moguća samo na području Federacije a ne i srpskog entiteta.
Bliži Europi
Iz Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića osudili su stajališta HNS-a jer su "na tragu nerealnih maksimalističkih zahtjeva koji potkopavaju ustavnu strukturu BiH uspostavljenu Daytonskim mirovnim sporazumom". SDA i SDS su na državnoj razini u koaliciji s HDZ-om BiH. Opozicijski SDP bio je i žešći: za njih je to "oživljavanje prošlosti koja je osuđena na Haaškom sudu". SDA je jučer optužio HDZ da odbija sve konstruktivne prijedloge za poboljšanje izbora člana Predsjedništva BiH. "HDZ očigledno ne želi ništa drugo osim podjela, i na taj način nas udaljava od institucionalnih rješenja koja bi bila korisna i za hrvatski narod", ocijenili su iz SDA, poručujući da trećeg entiteta neće biti.
Žestoka osporavanja "federalizacije" od bošnjačkih političara čuo je još rumunjski eurozastupnik Dan Preda, izvjestitelj za BiH, prošlog tjedna u posjetu BiH. Predsjedavajući Vijeća ministara Denis Zvizdić (SDA) rekao mu je da je neprihvatljiva rezolucija koja bi inzistirala na federalizaciji BiH, jer bi bila poticaj novim unutarnjim podjelama na nacionalnoj osnovi.
Euparlament će i ove godine na osnovi izvješća o napretku i amandmana usvojiti rezoluciju o BiH. "Europski parlament je još 2014. usvojio rezoluciju u kojoj se ističe da se rješenja u BiH trebaju tražiti na načelima federalizacije, što je potvrđeno i u rezoluciji iz 2015.", kaže eurozastupnica Željana Zovko. Dakle, sada zastupnici neće usvajati ništa novo. Zašto su onda reakcije iz BiH toliko žestoke? "Predajom aplikacije za članstvo i dobivanjem upitnika, Europa je postala bliža, a samim time i rezolucija je u fokusu", rekla je Željana Zovko za Jutarnji.
"Ne mislim da amandmani kojima se traži očuvanje principa federalizacije za BiH mogu utjecati na narušavanje funkcionalnosti te zemlje. Naprotiv, to može samo utjecati na bolju efikasnost BiH. O budućem ustavnom uređenju BiH trebaju odlučivati građani koji tu žive i njihovi politički predstavnici", izjavio je prije nekoliko dana zastupnik Tonino Picula za N1.