Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u ponedjeljak će u Bukurešt, gdje započinje dvodnevni summit Inicijative tri mora, donijeti paket projekata za koje je Hrvatska zainteresirana, ukupne vrijednosti 1,78 milijardi eura.
Kada je riječ o energetici, Hrvatska je prije svega zainteresirana za LNG terminal na Krku s otpremnim plinovodom, Jonsko-jadranski plinovod i izgradnju Kompresorske stanice na plinskom transportnom sustavu.
Za Hrvatsku su bitni i projekti s područja prometa i prometnog povezivanja, prije svega dogradnja infrastrukturne luke Rijeka, skladišni terminal u Bakru, izgradnja drugog kolosijeka te obnova i modernizacija željeznice na dionici Škrljevo-Rijeka-Jurdani, izgradnja autoceste od Belog Manastira do mađarske granice, uređenje vodenog puta rijeke Dunav kod Sotina, terminal za naftu i plin u Luci Ploče. Na području digitalnih komunikacija Hrvatska želi kroz Inicijativu tri mora realizirati nacionalni program razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja.
“Predsjednica je vrlo zadovoljna što se uspjelo pokazati da Inicijativa tri mora nema nikakvu političku dimenziju, već prije svega želi pridonijeti europskom jedinstvu. Sada su ciljevi prepoznati, nema više predrasuda oko ove inicijative i daleko su veće mogućnosti da se realiziraju brojni projekti, za što je zainteresirana i Hrvatska”, rečeno je Jutarnjem na Pantovčaku.
Dolaze i bankari
U Bukurešt dolazi i predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker te šef njemačke diplomacije Heiko Maas, što pokazuje da je Europa zainteresirana da inicijativa zaživi i da svi oni koji su joj pristupili imaju priliku izložiti svoje projekte. Očekuje se i dolazak mnogih bankara, jer će na summitu biti organiziran i poslovni forum na kojem će sudjelovati oko 600 sudionika. U planu je i povezivanje gospodarskih komora, a HBOR će sudjelovati u povezivanju investicijskih fondova kako bi se lakše financirali projekti.
Duh politike
“Snažni zaokret prema konkretnim projektima smanjio je i sve one političke nedoumice koje su se javile na samom startu Inicijative tri mora. Svatko će u Bukureštu predstaviti svoje prioritete i prije svega će se razgovarati kako što prije krenuti u realizaciju brojnih projekata. Predsjednica će u ovoj fazi predstaviti 11 hrvatskih projekata, a najskuplji je Jonsko-jadranski plinovod čija realizacija košta 600 milijuna eura”, kažu u Uredu predsjednice.
Sigurno je, međutim, da će se u Bukureštu osjetiti i ‘duh politike’, prije svega kroz odnose SAD-a i EU. Želja je Bruxellesa da se Amerika uključi u financiranje nekih projekata, ali svi oni koji žele sudjelovati u Inicijativi tri mora trebaju naći i financijska sredstva za to. Europi je svakako stalo da projekti budu pod kapom EU pa je zato i došlo do promjene u stavovima kancelarke Angele Merkel, koja u početku nije bila oduševljena inicijativom.
Jonsko-jadranski plinovod i LNG
- LNG terminal na Krku s otpremnim plinovodom
- Jonsko-jadranski plinovod
- Izgradnja Kompresorske stanice na plinskom transportnom sustavu
- dogradnja infrastrukturne luke Rijeka
- skladišni terminal u Bakru
- izgradnja drugog kolosijeka te obnova i modernizacija željeznice na dionici Škrljevo-Rijeka-Jurdani
- izgradnja autoceste od Belog Manastira do mađarske granice
- uređenje vodenog puta rijeke Dunav kod Sotina
- terminal za naftu i plin u Luci Ploče
- nacionalni program razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture
Ukupna vrijednost: 1,78 milijardi eura
EU preuzima Inicijativu tri mora, a Amerika će ostati kao partner
Inicijativa tri mora u dvije godine, otkad je 2016. formalno predstavljena u Dubrovniku, prošla je težak put: od sumnjičenja da je riječ o novom američkom trojanskom konju u EU do dolaska Jean-Claudea Junckera, predsjednika Europske komisije, na summit u Bukureštu.
Prošle je godine summit u Varšavi prošao bez važnije osobe iz Bruxellesa, Berlina ili Pariza, a počasni je gost bio američki predsjednik Donald Trump. I treba biti iskren: Inicijativa je ideja koju je lansirala hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović s poljskim kolegom Andrzejom Dudom. Ali SAD, ako i nije bio siva eminencija iza ideje, prvi je shvatio njezin potencijal.
Od obrambenog, jer jača povezanost na istočnom boku prema Rusiji i na civilnoj razini (za vojnu se brine NATO), do infrastrukturnog, energetskog i ukupno razvojnog. Veze između Baltika, Jadrana i Crnog mora znatno su lošije nego one između Sjevernog mora i Mediterana. EU se bila fokusirala na smjer zapad - istok, tako su i definirani europski koridori, smjer Baltik - Jadran posve je zapostavljen.
U proteklih je godinu dana trajala diplomatska borba kako bi se Inicijativa vratila pod okrilje EU, a da se Amerika, uvrijeđena, ne povuče. Ili da se ne povrijede istočne zemlje koje SAD i dalje smatra jedinim jamstvom sigurnosti u slučaju ruskog avanturizma. Čini se da je to uspjelo jer će SAD na skupu zastupati Rick Perry, ministar energetike, a dobro je poznato da je energetska povezanost istoka Europe i smanjenje ovisnosti o Rusiji jedan od temeljnih postulata politike Washingtona prema ovom prostoru (što je dijelom potaknuto promjenom statusa SAD-a koji je postao izvoznik energije).
Valja se nadati da je stvarno došlo do pomirbe, ali i da će Inicijativa zaživjeti kao projekt, a ne kao jadransko-jonska inicijativa koja je i dalje inicijativa. (Željko Trkanjec)