OSIGURAN PRIHOD

SVAKI MJESEC IM ISPLAĆIVALI 560 EURA Finska završila eksperiment s temeljnim dohotkom: 'Evo što smo iz svega naučili...'

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 08.02.2019. u 22:31

Senior citizen pulls a 20 euro note from her wallet, Germany, Image: 363333729, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: yes, Credit line: Profimedia, imageBROKER
Profimedia, imageBROKER

Ilustracija

 

Finska je upravo završila dvogodišnji eksperiment s temeljnim dohotkom i rezultati su prilično zanimljivi, piše Mirror.

Kroz razdoblje od dvije godine, vlada Finske je 2.000 ljudi isplaćivala mjesečni neoporezivi iznos od 560 eura umjesto da im isplaćuje naknadu na nezaposlene. Tijekom primanja tog temeljnog dohotka, ljudi nisu bili obavezni aktivno tražiti posao, a dohodak im se ne bi ukinuo ni u slučaju da nađu posao ili dobiju kakav drugi primitak.

Ideja iza ovog pokusa je bila ustanoviti hoće li temeljni osobni dohodak potaknuti ljude da pronađu ili pokrenu neki posao.

Premijer Juha Sipilä također je želio doznati bi li se finski sistem socijalne zaštite mogao reformirati pomoću temeljnog dohotka tako da on reflektira stvarne potrebe ljudi.

'Lekcija koju smo naučili planirajući i implementirajući ovaj eksperiment osigurao nam je solidnu bazu za planiranje nekih novih, još ambicioznijih društvenih eksperimenata poput negativnog poreza na dohodak', objasnio je Olli Kangas, voditelj projekta i profesor na Sveučilištu Turku.

No eksperiment ipak nije bio baš posve uspješan.

Nakon dvije godine, istraživači su usporedili 2.000 osoba koje su sudjelovale u eksperimentu s kontrolnom grupom ljudi koji su primali naknadu za nezaposlene. Ispostavilo se da među tim dvjema grupama i nije bilo neke prevelike razlike kad je o zaposlenosti riječ. Primatelji temeljnog dohotka u prosjeku su na poslu proveli tek 0,5 dana više od ostalih.

Međutim, kod primatelja temeljnog dohotka zabilježen je daleko manji stres i viša razina općeg zadovoljstva.

Oko 55 posto primatelja temeljnog dohotka i 46 posto osoba iz kontrolne grupe, opisali su svoje opće stanje kao 'dobro' ili 'vrlo dobro' nakon 12 mjeseci.

'Na temelju analiza koje smo proveli nakon godinu dana eksperimenta, možemo reći da primatelji temeljnog dohotka nisu imali ništa bolje, no niti lošije rezultate na tržištu rada', rekao je Ohto Kanninen, koordinator istraživanja na Institutu za rad i ekonomska istraživanja.

‘Primatelji temeljnog dohotka pokazivali su manje simptoma stresa, manje poteškoća u koncentraciji kao i manje zdravstvenih problema. Također, bili su optimističniji u pogledu budućnosti i pouzdaniji u svoje sposobnosti da utječu na društvene probleme’, rekli su istraživači.

Primatelji temeljnog dohotka rekli su i da su optimistični u pogledu pronalaženja posla, unatoč tome što mnogi posao ipak nisu pronašli.

Osim svega navedenog, primatelji osobnog dohotka rekli su i da je takav oblik dohotka povezan s manje birokratskih zavrzlama nego ishođenje socijalne pomoći ili naknade za nezaposlene.

'Rezultatzi nisu kontradiktorni', kazao je član tima koji je proveo eksperiment, Minna Ylikännö. 'Temeljni dohodak ima pozitivan učinak za opću dobrobit onoga tko ga prima, iako kratkoročno ne popravlja izglede te osobe na tržištu rada.'


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo