ZAGREB - Da šefovi BP-ja neće biti najomiljenije osobe u Americi nakon što su skrivili najveću ekološku katastrofu u Sjedinjenim Državama nije bilo neočekivano. No, niz gafova direktora Tonyja Haywarda i predsjednika Uprave Carl-Henrica Svanberga pretvorio je praktički u američke neprijatelje broj jedan.
‘Dajte mi život natrag’
Časopis Slate neke je Haywardove izjave proglasio dostojnima Montyja Pythona.
- Bilo je nekih nespretnosti dok su se stvari pokretale. Napravili smo nekoliko malih pogrešaka na početku - opisao je Hayward reakciju BP-ja na eksploziju na platformi u Meksičkom zaljevu u travnju.
Hayward je Amerikance iritirao i izjavama poput one da je “Meksički zaljev vrlo veliki ocean, količina nafte i disperzanta koji stavljamo u njega sićušni su u odnosu na ukupnu količinu vode”. Ili pitanjem na sastanku sa suradnicima što je BP skrivio da ga pogodi ovakva nesreća i može li on osobno konačno dobiti svoj život natrag. Ili nedavnim odlaskom na jedrenje, dok stotine tisuća Amerikanaca pita kako će preživjeti bez ribarenja, školjkarenja, turizma.
Doktorat iz geologije
U takvoj je klimi i Svanberg uspio izazvati golemu sablazan naizgled nevinom izjavom da je BP-ju stalo do “malih ljudi”. Dok bi ta fraza u nekim drugim okolnostima vjerojatno prošla i nezapaženo, sada se digla buka da on ljude čije je živote BP uništio ponižava nazivajući ih “malima”, valjda za razliku od šefova BP-ja koji su ipak velike i moćne ribe.
No, nije to trebalo izgledati tako kad su Hayward i Svanberg postavljeni na čelo BP-ja.
Hayward se činio kao osoba koja bi trebala biti najkvalificiranija bude li trebalo sprečavati curenje nafte, piše londonski Times. Čovjek koji je sa 22 godine završio doktorat iz geologije u tvrtki je počeo raditi 1982. kao geolog. Mogao je ostati raditi u znanosti, ali je smatrao da naftna industrija pruža više prilika za avanturu, pa je za BP tražio naftu po offshore platformama po cijelome svijetu, od obala Škotske do džungli Kolumbije i Venezuele. Upravljao je projektima, bio šef odjela za istraživanja i proizvodnju. Uspon na poslovnoj ljestvici BP-ja počeo je kada ga je prije 20-ak godina primijetio tadašnji direktor BP-a John Browne te ga postavio za svoga osobnoga asistenta.
“Do tada sam bio prilično pametan geolog. Ali nisam imao pojma što je to završni račun”, rekao je Hayward za Times.
Nove mjere sigurnosti
No, nako što se 2005. BP-ju dogodila eksplozija u rafinijeriji u Texas Cityju, u kojoj je bilo 15 mrtvih, Hayward je na skupštini BP-ja iduće godine javno kritizirao vodstvo kompanije, uključujući i Brownea, da ne slušaju dovoljno ljude na terenu. Browne je 2007. na kraju podnio ostavku, ali ne zbog Haywardovih kritika, nego zbog optužbi da je koristio novac kompanije da bi uzdržavao svog dečka iz Kanade - iako je to cijelo vrijeme negirao. Za nasljednika mu je postavljen Hayward. Šest tjedana nakon što je došao na čelo tvrtke kao prioritet je postavio “nova mjerila u sigurnosti industrije. Moramo imati radnu okolinu u kojoj se ljudi neće ozljeđivati ili pogibati i točka”.
Otišao na jedrenje
Sada, kada je u samoj eksploziji poginulo 11 radnika na platformi, a zbog nafte koja već tjednima suklja u more ugrožen je opstanak tisuća ljudi uz obalu, Haywardu je glavna potpora supruga Maureen, geofizičarka i bivša zaposlenica BP-ja s kojom ima dvoje djece, piše Times. Iako je odrastao u prilično skromnoj obitelji u Readingu kao najstariji od sedmero djece, omiljeni mu je hobi jedrenje - toliko da mu nije mogao odoljeti unatoč tome što je morao znati da bi se i to moglo pretvoriti u skandal.
To mu je zajedničko s predsjednikom Uprave Svanbergom koji tvrdi da to nije slučajno.
Oštri potezi
- Mnogi od nas direktora imamo tako intenzivne poslove da jednostavno ležati na plaži i ništa ne raditi ne bi bilo dovoljno. Jedrenje vas umiruje, ali je prilično izazovno za intelekt. To je dobar način da pročistite um - rekao je Svanberg.
Za razliku od Haywarda, Svanberg je u naftnu industriju ušao tek prije pola godine i odmah je imenovan predsjednikom Uprave BP-ja. U Britaniji, čija se ekonomija velikim dijelom naslanja na BP, njegovo je imenovanje uzrokovalo šok - i pitanja “tko je taj Carl?” No, u rodnoj Švedskoj već je bio zvijezda.
Riječ je o čovjeku koji je izvukao iz nevolja Ericsson. Kad je 2003. imenovan direktorom švedskog telekomunikacijskog diva, kompanija je dvije godine zaredom bilježila gubitke, a 2009. ju je ostavio kao globalnog lidera. No, pritom je otpustio više od 60.000 ljudi - više od polovice zaposlenih - tvrdeći da je profitabilnost najvažnija. Kako bi otplatio dugove, prodao je i dio imovine tvrtke - prvo je na redu bilo sjedište tvrtke u Londonu, koje je kupio - BP.
No, oštri su potezi spasili tvrtku, na koju se pak oslanja švedska ekonomija, pa je Svanbergu popularnost samo rasla.
- Moja je slika stalno u novinama. I to ne zato što dajem mnogo intervjua. Pogledam novine i pomislim: “Što sam danas rekao? Wow” - rekao je lani novinarima Timesa.
Namjerno bio po strani
Za razliku od Haywarda, Svanberg, rođen u gradu Porjusu, u Arktičkom krugu, tijekom života stalno je mijenjao branše. Magistar primijenjene fizike prvi je posao dobio u tehnološkoj tvrtki Asea, za koju je radio u Latinskoj Americi i Africi. Nakon toga je došao na čelo tvrtke Securitas, koja proizvodi brave i protuprovalna vrata, a zatim ga je regrutirao Ericsson.
BP-ju se sviđalo njegovo iskustvo sa širenjem Ericssona u Rusiju i Kinu, a kada je došao u BP, govorio je o zelenoj energiji i okolišu.
- Ako nešto ne promijenimo i samo nastavimo putem na kojem jesmo, utrostručit ćemo potrošnju energije u svijetu do 2050. To nije održivo. Sada je vrijeme da srežemo ispuštanje ugljičnog dioksida. To svi razumiju - rekao je tada.
Vjerojatno nije očekivao da bi uskoro mogao biti suočen s najvećom ekološkom katastrofom u Americi.
U početku se držao po strani i zbog toga pokupio niz kritika da je ostavio Haywarda da preuzme svu krivnju. Sve se promijenilo nakon sastanka s američkim predsjednikom Barackom Obamom u Bijeloj kući, nakon kojeg je Svanberg objavio da će BP platiti i čišćenje i štetu, ali i izrekao i frazu “mali ljudi”, koja je izazvala ogorčenje.
Svanberg je dioničarima objasnio da se namjerno držao po strani, kako javnost ne bi bila zbunjena oko toga tko vuče konce, ali da sada planira osobno nadgledati svakodnevne operacije. Dosad je čvrsto stajao iz Haywarda, iako je Obama već postavio pitanje njegove smjene. Bude li Obama ponovio to pitanje, očekuje se da bi Svanberg mogao popustiti.
Visina odšteta skočila na 600 milijuna USD
NEW ORLEANS - Sud u New Orleansu počeo je razmatrati ukidanje šestomjesečnog moratorija na crpljenje nafte na offshore platformama, koji je američki predsjednik Barack Obama uveo nakon eksplozije na platformi u Meksičkom zaljevu. Sudac Martin Feldman već bi danas mogao donijeti odluku.
Tijekom saslušanja u ponedjeljak odvjetnik naftaša Carl Rosenblum upozorio je da bi tako duga suspenzija crpljenja nafte mogla biti ekonomski pogubnija od ekološke katastrofe, dok su predstavnici vlasti tvrdili da im treba još vremena kako bi proučili rizike i identificirali načine da bušenje nafte učine sigurnijim.
Istodobno su sve glasnije i kritike naftnih kompanija da je moratorij pretjeran, pa je i predsjednik Transoceana, tvrtke koja je djelomični vlasnik platforme iz koje već tjednima nafta istječe u more, rekao da postoje mjere koje bi američka administracija “mogla primijeniti već danas, a koje bi omogućile industriji da se sutra vrati na posao, bez proizvoljnog ograničenja od šest mjeseci”, prenosi agencija Associated Press.
Šef libijskog National Oil Corporationa, Šukri Ganem, poručio je da je katastrofa u Meksičkom zaljevu “prava tragedija, ali na neki je način pretjerana”.
- To je vrijedno žaljenja, ali je to i šansa da ubuduće budemo pažljiviji - rekao je Ganem te dodao kako BP može bez problema nastaviti bušiti naftu u libijskim teritorijalnim vodama.
Istodobno, BP je priopćio da je u posljednja dva mjeseca na sanaciju naftne mrlje potrošio dvije milijarde dolara, a kraj se još ne nazire. Pretpostavlja se da će inženjerima trebati barem do kraja srpnja da naprave dvije nove bušotine, kojima se daju najveće šanse da zaustave curenje nafte. Odštetni zahtjevi su se pak u međuvremenu popeli na oko 600 milijuna dolara, a dosad je isplaćeno 105 milijuna .
Američke su vlasti uz to u ponedjeljak BP-ju poslale novi račun od 51,4 milijuna dolara za sanaciju, uz 70,9 milijuna koje je BP već platio.