Švedska politička scena počela je s raspetljavanjem kompliciranih rezultata najneizvjesnijih izbora koje javnost pamti, no čini se da će i Švedska slijediti europski trend dugotrajnih pregovora prije sastavljanja vlade te trend da snagu arbitra u tom procesu dobije ultradesničarska stranka, u ovom slučaju Švedski demokrati.
Politički blok
Švedska opozicijska koalicija četiriju stranaka na čelu s Umjerenom strankom (Moderaterna) počela je jučer razgovore o tome što dalje, nakon što je prema posljednjim rezultatima osvojila jedan mandat manje od lijevog političkog bloka na čelu sa Socijaldemokratima premijera Stefana Löfvena. Situaciju je još neizvjesnijom činilo čekanje na glasove dijaspore za koje su neki mediji tvrdili da bi mogli biti presudni za rezultate.
Socijaldemokrati, stranka koja je u proteklom stoljeću dominirala švedskom politikom i koja stoji iza uspješnog modela švedske socijalne države, zajedno s lijevim strankama mogla bi oformiti novu manjinsku vladu, no teško da bi im to pošlo za rukom kao u prethodnom mandatu jer su ovaj put okolnosti drugačije. Stranke opozicijskog desnog centra pružile su tada podršku Löfvenovoj manjinskoj vladi. No, Ulf Kristersson, vođa Umjerenih, ovaj je put poručio da je koalicija desnog centra pobjednik izbora te premijer treba odstupiti.
Švedski izbori pokazali su da ni ova skandinavska zemlja, poznata po progresivnoj politici, nije ostala imuna na širi trend političkog skretanja udesno. Kao goruća pitanja nametnula su se imigracija i sigurnost i red na švedskim ulicama, pogotovo nakon niza incidenata poput onoga 15. kolovoza kada je na području Göteborga u koordiniranom piromanskom napadu zapaljeno stotinu automobila.
Zeleno svjetlo
U takvom su ozračju Socijaldemokrati i Umjereni izgubili 12 odnosno 13 zastupničkih mjesta u Riksdagu. Njihove glasove najvećim je dijelom pokupila sada treća najveća stranka u Švedskoj - Švedski demokrati. Sve ostale stranke uoči izbora obećale su da neće surađivati s Åkessonom koji je požnjeo velik uspjeh, iako ne baš onako bombastičan kakav su mu predviđale neke predizborne ankete (koje su govorile da će postati druga najjača stranka u zemlji). Prema jučer ujutro dostupnim rezultatima, ta je stranka dobila 17,6 posto glasova odnosno 62 mandata, što znači i 13 zastupničkih mjesta više u parlamentu. Crveno-zelena koalicija ima 40,6 posto (144 mandata), a koalicija desnog centra 40,3 posto (143 mandata). Na izbore je izišlo 84,4 posto birača, no visok odaziv uobičajen je za Švedsku.
Vođa Švedskih demokrata Jimmie Åkesson poručio je da njegova stranka neće dati zeleno svjetlo vladi koja im ne da utjecaj na politiku te da njegova stranka ima dugu listu zahtjeva u slučaju pregovora. Åkesson je istaknuo da bi koalicija Umjerene stranke, demokršćana i njegovih Švedskih demokrata činila veći blok od koalicija desnog centra ili crveno-zelene koalicije. “Mislim da bi takvu kombinaciju bilo zanimljivo preispitati”, poručio je Åkesson.
Desni centar
U izbornoj noći, nakon prvih rezultata, Åkesson je poručio Kristerssonu, vođi Umjerenih, da bira između njega i premijera Stefana Löfvena. Kristersson je uzvratio da je po tom pitanju bio sasvim jasan tijekom kampanje.
“Desni centar neće vladati ili tražiti podršku te time dati ustupke Švedskim demokratima”, rekao je. Očekuje se da će pregovori o novoj vladi potrajati tjednima, a ako se parlament ne dogovori o novom premijeru, predstoje novi izbori.