Iran je jučer demantirao vijest da je jedno njegovo podzemno nuklearno postrojenje teško oštećeno u eksploziji. Vijest je prvu objavio londonski Times u tekstu svoje dopisnice iz Tel Aviva, koja se pozivala na izraelske obavještajce, dok je njemački Die Welt tvrdio da je dobio potvrdu Iranske obavještajne službe.
Priča je u startu obilovala nejasnoćama. Prema Timesovim izraelskim obavještajnim izvorima, prošli je tjedan teško oštećeno iransko postrojenje za obogaćivanje urana Fordo, sagrađeno u blizini iranskog povijesnog grada Koma, jednog od najvećih šijitskih svetišta. Osim nuklearnog postrojenja, u blizini toga grada nalazi se i kozmodrom za lansiranje svemirskih letjelica.
Dramatični detalji
Eksplozija je izazvala ozbiljna oštećenja i zarobila 200 iranskih radnika u pogonu ukopanom u brdu. Nije jasno koliko je stvar ozbiljna ni je li riječ o sabotaži ili incidentu, objavio je Times, i to uz višestruke ograde kako vijest tek treba biti potvrđena.
Ako je istinita, to bi bila najozbiljnija dosadašnja sabotaža u iranskom nuklearnom programu, piše izraelski Haaretz. Ako je sabotaže uopće bilo.
Smatra se da je Fordo iransko najutvrđenije nuklearno postrojenje, većim dijelom ukopano duboko u brdo i nedodirljivo u slučaju mogućeg izraelskog zračnog napada. Prošle godine Teheran je udvostručio kapacitete tog postrojenja za 20-postotno obogaćivanje urana. Takav se uran koristi kao gorivo u najvažnijem iranskom nuklearnom reaktoru, ali ga je uz dodatno obogaćivanje moguće koristiti u vojne svrhe. Times je objavio i satelitsku snimku koju su dobili od izraelskih obavještajaca, koja pokazuje da je Iran to u zemlju ukopano postrojenje dodatno utvrdio betonskim zidovima. Kao “zapadnu propagandu” vijest o eksploziji i mogućoj sabotaži jučer je demantirao dopredsjednik iranske Organizacije za atomsku energiju Said Šemsudin Bar Brudi, prenio je BBC, a izraelski ministar za civilnu obranu Avi Dichter, bivši šef tajne službe Shin Bet, izjavio je jučer za izraelski vojni radio da ne može o eksploziji reći ništa više od onoga što je čuo u medijima.
Teške posljedice
- Da je istinita, značila bi objavu rata - tumači Haaretz. Bi li zapadne vlade preuzele takav rizik, pita se list, dok se još nadaju da će Iran prestati obogaćivati uran zahvaljujući kombinaciji sankcija i diplomatskog angažmana?
Izvještaj IAEA-e iz studenoga prošle godine pokazao je da je Iran spreman udvostručiti proizvodnju 20-postotno obogaćenog urana u Fordu. Fordo je projektiran tako da sadržava 16 centrifuga za proizvodnju 20-postotnog urana koji se u relativno kratko vrijeme može obogatiti do razine od 90 posto koliko je potrebno za nuklearno naoružanje.
Izrael je u strahu da će Iran, usprkos sankcijama i diplomatskom pritisku, ipak uspjeti razviti nuklearnu bombu. To je samo pitanje mjeseci, upozorio je u rujnu u svom govoru pred UN-om izraelski premijer Benjamin Netanyahu. Iran se uporno brani da njihov nuklearni program ima isključivo civilnu svrhu.
Virusi i eksploziv
Iran je već prije optuživao zapadne zemlje za sabotažu njegova nuklearnog programa, prepoznajući rukopis tajnih službi u nesretnim pogibijama stručnjaka za nuklearnu energiju ili računalnim virusima koji ciljaju na nuklearne, vojne i telekomunikacijske instalacije. Prije tri godine je virus Stuxnet zarazio čak 60 posto računala u Iranu, pa su sigurnosni stručnjaci tumačili da je Iran bio cilj napada.
Krajem prošle godine Iranci su optužili njemački Siemens da je postavio minijaturne eksplozivne naprave u opremu koju je Iran kupio za svoja nuklearna postrojenja, no iz Siemensa su odgovorili da s Iranom ne posluju od 1979. i Homeinijeve islamske revolucije kojom je srušen proamerički šah Reza Pahlavi.