MISTERIJ

TAJANSTVENI SANDUCI NA BRAZILSKIM PLAŽAMA 'Mislili smo da je riječ o teretu nekog potonulog broda, a onda smo uočili oznake davno propale kolonije...'

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 22.10.2019. u 23:26

, Image: 351920215, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Kirill Vinokurov / Alamy / Alamy / Profimedia
Kirill Vinokurov / Alamy / Alamy / Profimedia

Ilustracija

Na istim brazilskim plažama na koje more već tjednima nanosi naftu, ljudi godinama nalaze čudne sanduke. Potječu li oni s njemačkog broda koji je potonuo 1944. godine?

Šećući u srpnju ove godine plažom Praia Bela u brazilskoj saveznoj pokrajini Ceara, Carlos Teixeira je naišao na jedan čudan sanduk. On je već ranije čuo o neobičnim naplavinama. „Sanduci se od listopada 2018. pojavljuju na sjeveroistoku Brazila. Ali nismo znali odakle dolaze", priča ovaj oceanolog za Deutsche Welle.

Pretpostavljalo se da je riječ o teretu potonulog broda, ali nitko nije dalje istraživao taj slučaj. Od listopada prošle godine do danas more je na obalu nanijelo 200 do 300 sanduka, procjenjuje Teixeira.

Zanimanje za te neobične naplavine poraslo je kada je početkom rujna na iste plaže na sjeveroistoku Brazila more nanijelo i ostatke nafte. To ne može biti slučaj, zaključio je oceanolog. Znanstvenici su utvrdili da se u sanducima nalaze bale kaučuka, a na jednom od njih je pisalo „French Indochina". Budući da je ta francuska kolonija postojala samo do 1954. godine, moralo se raditi o starijem teretu.

Kakve veze imaju sanduci s naftom?

Teixeira je nedugo nakon toga na internetu naišao na informacije o njemačkom brodu Rio Grande, koji je u siječnju 1944. plovio iz Japana prema Europi. Ispred brazilske obale naišao je na američke brodove. Nije poznato je li posada sama potopila Rio Grande ili su to učinili saveznici. Jedino je sigurno da se na brodu nalazio sirovi kaučuk.

Danas je poznata točna pozicija olupine. Istraživač Davon Mearns ju je otkrio na oko 540 nautičkih milja od luke Recife, na 5.762 metara dubine. To je do sada najveća dubina na kojoj su otkriveni ostaci nekog broda. Teixeira je stupio u kontakt s Mearnsom i od njega dobio podvodne snimke iz unutrašnjosti olupine. Na njima se vide predmeti u obliku sanduka koji nalikuju onima pronađenima na brazilskoj obali.

Za Teixeiru je bilo jasno: sanduci potječu iz te olupine. No on je smatrao da i naplavljeni ostaci nafte imaju veze s potopljenim brodom: „Najprije smo se pitali otkuda dolazi ta nafta. Jedna od mogućih hipoteza bio je ovaj potonuli brod." No on sada isključuje tu mogućnost. „Razgovarali smo s drugim kolegama i ljudima iz državnog naftnog koncerna Petrobrasa. Oni su rekli da je pronađena nafta novijeg datuma. Kada bi se radilo o nafti iz olupine, ona bi morala biti starija od 70 godina. Osim toga, radi se o sirovoj nafti, a ne o gorivu", objašnjava oceanolog.

Daleko od obale

Zato se u međuvremenu odustalo od teorije da je riječ o nafti iz olupine. No Teixeira i dalje smatra da ti ostaci nafte, naplavljeni na obale na sjeveroistoku zemlje, moraju dolaziti iz područja gdje se nalazi potonuli brod. „Vjerujem da ta nafta dolazi negdje oko geografske širine na kojoj leži pokrajina Pernambuco, na udaljenosti između 500 i 1.000 kilometara od obale. Dakle, otprilike s mjesta na kojem se nalazi olupina", uvjeren je ovaj oceanolog.

Ostaci nafte naplavljeni su na obale u dužini od oko 2.000 kilometara. „Nafta je u more dospjela daleko od obale", zaključio je Teixeira. Zato isključuje mogućnost da je zagađenje posljedica nesreće u Petrobrasovoj rafineriji Abreu e Lima na sjeveroistoku Pernambuca. Tamo je u kolovozu istekla nafta. „To definitivno nije slučaj. Struje tu naftu ne bi odande nanijele na sjever. Ona mora potjecati iz izvora koji se nalazi daleko od obale."

A što će se dogoditi s neobičnim sanducima koje je more nanijelo na obalu? „Neki su bačeni na otpad, drugi i dalje leže na plaži. No nitko ne spominje da bi ih se moglo izložiti u muzeju", kaže Teixeira. Svaki sanduk teži između 80 i 100 kilograma. „Njih se ne može samo tako nositi tamo amo", zaključuje oceanolog.

Više na Jutarnjem...


Tagovi

Izdvajamo