GENOVA - Spasioci su nastojali čitavu noć s utorka na srijedu pronaći preživjele pod ruševinama cestovnog vijadukta koji se urušio u Genovi na sjeveru Italije, usmrtivši najmanje 35 osoba.
Zbog iznenadnog urušavanja te masivne građevine zvane most Morandi po imenu arhitekta koji ga je projektirao, oko 35 automobila i nekoliko kamiona propalo je u prazno s visine od 45 metara.
Most je bio poznat po strukturalnim problemima te su politički dužnosnici pozvali da se mogući krivci za nemar identificiraju i kazne.
Spasioci su evakuirali i 16 ozlijeđenih, od kojih se 12 nalazi u teškom stanju.
Nakon šefa talijanske vlade Giuseppea Contea u utorak navečer, u srijedu ujutro trebali bi na mjesto nesreće doći zamjenik premijera Luigi Di Maio, šef Pokreta 5 zvijezda, kao i ministar transporta i infrastruktura Danilo Toninelli, koji je zatražio ostavke u tvrtki koja je radila na održavanju mosta.
Stručnjaci ističu da neće biti jednostavno otkriti uzrok urušavanja. Vijadukt je u posljednje vrijeme često popravljan i održavan, što neki vide kao znak da možda nije bio dovoljno stabilan da izdrži posljednje oluje.
Eksperti ovo urušavanje vijadukta Morandi proglašavaju "vrlo neobičnim" događajem, prenosi The Guardian, no vjeruju da može biti povezano s popravcima koji su bili u tijeku ili olujnim nevremenom koje je oslabilo konstrukciju.
Stravične razmjere jučerašnje katastrofe zorno prikazuje snimka mjesta nesreće iz zraka
FOTOGALERIJA: Urušavanje vijadukta u Genovi
Ian Firth, bivši predsjednik Instituta građevinskih inženjera i stručnjak za mostove, izjavio je da je dugačka struktura od jednog kilometra podržana dvama kulama "A okvira" pomoću posebnih kablova za ovakve mostove, i tako je izgrađena još 1960-ih.
- Budući da stoji sve te godine, moguće je da je došlo do određene korozije na betonskoj konstrukciji - kaže Firth, ali ne želi nagađati dok istraga tek počinje.
- Osim toga, stalni rad i popravci na vijaduktu mogu djelomično biti odgovorni za kolaps - dodaje ipak.
Vijadukt je pušten u promet 4. rujna 1967. nakon četiri godine gradnje. Nazvan je po projektantu, inženjeru Riccardu Morandiju, dug je 1.182 metra te je niz godina meta kritika zbog svoje problematične konstrukcije, objavile su jučer talijanske novine Corriere della Sera koje su već nagađale da se urušio možda upravo zbog toga.
Vijadukt koji prolazi iznad trgovačkih centara, tvornica, stambenih zgrada, željezničke pruge Genova-Milan i rijeke Polcevera, te je dio autoceste A10, bio je tema rasprava inženjera zbog velikih troškova održavanja koji su u jednom trenutku trebali prestići same troškove izgradnje, zbog čega su neki čak zahtijevali da se on sruši i sagradi novi.
#14agosto il video del crollo di #PonteMorandi a #Genova Polcevera Morandi@VAIstradeanas @DPCgov @emergenzavvf @Viminale @ComunediGenova @StradeAnas pic.twitter.com/9viaWCfAcu
The Guardian podsjeća na česte popravke koji su počeli već u sedamdesetima i brige oko sigurnosti mosta koji je tako rano počeo pokazivati svoje slabosti.
Profesor Gordon Masterton, predsjedatelj katedre infrastrukture budućnosti u Školi inženjera Sveučilišta u Edinburghu, izjavio je kako bi istraga trebala biti "forenzična i temeljita" da se pronađe glavni uzrok.
- Postoji nekoliko potencijalnih okidača, i trenutačno je nepristojno prema žrtvama spekulirati o uzroku dok se ne prikupe svi dokazi - naglašava profesor Masterton.
S njim se slaže i dr. Maria Rosaria Marsico, viša predavačica građevinskog inženjerstva na Sveučilištu u Exeteru, koja kaže da prosudbe o uzroku urušavanja moraju biti temeljene na informacijama i znanstvenim dokazima. Podsjetila je i da je u 90-ima na upravo ovom mostu izveden jedan od najvećih popravaka, koji je čak uključivao ugradnju dodatnih čeličnih greda.
Stručnjak 2016.: Most je loš. Prije ili kasnije morat će ga se zamijeniti
Dok stručnjaci nastoje pričekati dokaze koji bi vidjeli kako je došlo do ove tragedije, apeli o tome da vijadukt nije siguran pojavili su se i u 'novije vrijeme'. Godine 2016. profesor Antonio Brencich sa Sveučilišta u Genovi, prozvao ga je "neuspjehom inženjerstva".
- Most je loš. Prije ili kasnije morat će ga se zamijeniti - rekao je prije dvije godine za talijanske medije.
Jučer je, podsjetimo, zamjenik ministra prometa Edoardo Rixi koji živi u gradu rekao da ga građani Genove koriste dva puta dnevno.
- Ne možemo živjeti s infrastrukturom izgrađenom tijekom 1950-ih i 1960-ih - dodao je.
Vladajući optužuju i EU
Iz talijanske su vlade kazali kako je urušavanje vijadukta pokazalo Italiji da je potrebno ulagati više u obnovu istrošene infrastrukture, ignorirajući i EU-ova ograničenja budžeta ako je potrebno.
- Trebamo se zapitati jesu li poštivanja tih ograničenja budžeta važnija od sigurnosti talijanskih građana. Očito za mene nisu - rekao je potpredsjednik vlade i ministar unutrašnjih poslova Matteo Salvini.
Dodao je da se "obvezuje Talijanima da će ustrajati do kraja u pronalaženju odgovornih za tu katastrofu jer nije prihvatljivo tako umrijeti u 2018. godini".