Turska vojna invazija na sjever Sirije usmjerena protiv kurdskih militanta otvara novu frontu u sirijskome građanskom ratu, koji traje već sedam godina, ali isto tako povećava rizik od jačanja Islamske države, koja je na izdisaju, navodi u komentaru za CNN Tim Lister.
Turska već jako dugo upozorava kako neće tolerirati činjenicu da sirijsko-kurdska milicija YPG, koja uživa potporu SAD-a, kontrolira veći dio granice. Ankara ih smatra terorističkom organizacijom, dok im SAD pruža podršku, a zauvrat dobiva saveznika u borbi protiv ISIS-a.
Za turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, YPG nije puno drugačija od kurdske separatističke skupine u Turskoj, odnosno Radničke partije Kurdistana (PKK).
Vojna ofenziva, eufemistički nazvana Operacija Maslinova grančina, počela je u subotu serijom zračnih napada. U nedjelju su turske kopnene snage uz potporu pobunjenika ušle u Siriju, a zapovjednik jedne od pobunjeničkih frakcija koje podržavaju tursku ofenzivu tvrdi da je u akciju uključeno 13.000 boraca.
Meta turske ofenzive je kurdska enklava Afrin na sjeveru Sirije, koja se nalazi odmah do pokrajine Idlib, gdje su smještene turske snage koje nadziru jednu od četiri 'sigurnih zona' u Siriji, stvorenih uz podršku Rusije. Turska je vojska, međutim, iskoristila svoju nazočnost u Idlibu kako bi otvorila novu frontu.
Turska je o svojim namjerama prethodno obavijestila Sjedinjene Države i Rusiju. Zapovjednik Glavnog stožera turskih oružanih snaga general Hulusi Akar prošloga je tjedna Rusiju obavijestio kako neće biti kolateralne štete. Neki analitičari vjeruju da se Turska nagodila s Rusijom: pomogla je Rusima na uspostavi sigurnosne zone u Idlib, a zauzvrat su dobili odriješene ruke u Afrinu. Naime, Rusija je povukla skromnu vojnu nazočnost u tom području taman uoči Operacije Maslinova grančica.
Grad Afrin
YPG tvrdi da su ih izdali Rusi, s kojima su prethodno surađivali.
- Rusiju također smatramo odgovornom za ove napade, bit će krivi za svako stradavanje civila, naveli su u nedjelju u priopćenju.
Sada sve ovisi o tome koliko će opsežna biti turska vojna operacija. Ukoliko im je cilj doista uspostava 30-kilometarske "sigurne zone" uz granicu, sukob će biti pod kontrolom. No, ukoliko Turska želi osvojiti grad Afrin, a potom otvori novu frontu kako bi osvojila grad Mandžib dalje na istoku, postoji velika bojazan od izbijanja novoga rata u Siriji.
Sjedinjene Države su pozvale sve strane na suzdržanost, ali nisu od Turske tražile prekid vojnih operacija. Američki State Department poručio je Turskoj da se usredotoči na borbu protiv militanata Islamske države te izrazio zabrinutost zbog stradavanja nevinih civila.
- Turska u sjevernoj Siriji ima legitiman razlog za zabrinutost zbog sigurnosti, ali sve je pod kontrolom, rekao je američki ministar obrane Jim Mattis.
Prema zadnjim informacijama, Erdoganovi planovi daleko su od suzdržanih. Već je tražio predaju Mandžiba, gdje su nazočne američke snage.
U subotu je turski predsjednik poručio: 'Počevši od zapada, korak po korak, uništit ćemo teroristički koridor sve do iračke granice'.
Američka podrška Sirijskim demokratskim snagama (SDF), krovnoj organizaciji u kojoj je YPG glavni igrač, naljutila je Erdogana i pogoršala odnose SAD-a i Turske. Kap ulja na vatru dolio je američki plan najavljen početkom mjeseca da obuči 30.000 pripadnika SDF-a kako bi kontrolirali tursko-iračku granicu.
- Sjedinjene Države su priznale da su uspostavile terorističku vojsku duž naše granice, glasio je Erdoganov komentar na Twitteru.
Američki Institut za proučavanje rata tijekom vikenda je upozorio kako turska vojna operacija prijeti produbljivanju tursko-kurdskog sukoba koji bi mogao onemogućiti američke napore u stabilizaciji te prisiliti SAD-a da ponovno razmisli od podršci YPG-u.
Vojna operacija u Siriji Erdoganu je donijela jačanje nacionalističke baze u Turskoj i podršku oporbenjaka. Čelnik glavne oporbene stranke Republikanske narodne partije Kemal Kilicdaroglu poručio je: 'Želimo da imperijalističke sile napuste Bliski istok'.
Turska se, zajedno s Rusijom i Iranom, obvezala na uspostavu mira ili barem okončanje sukoba u Siriji. No, vojna ofenziva u Afrinu mogla bi potkopati taj cilj, te omogućiti džihadistima u Idlibu, kao i ISIS-u da se ponovno razmaše.
Pripadnici ISIS-a prošloga su se tjedna ponovno pojavili na jugu Idliba, usmrtivši i zatočivši nekolicinu vojnika. Kasnije su objavili fotografije likvidacije trojice muškaraca za koje tvrde da su režimski vojnici.
Nakon postupnog smirivanja sukoba u Siriji prošle godine te preuzimanja ISIS-ovih uporišta Raqqe i Deir Ezzoura, nove borbe na sjeveru zemlje lako bi mogle uzrokovati širenje konflikta, u koji bi bile uključene brojne frakcije.
Više od 200.000 civila pobjeglo je od sukoba na jugu Idliba, te su se pridružili više od milijun izbjeglih Sirijaca smještenih na komadiću pobunjeničkoig teritorija te tako pogoršali ionako tešku humanitarnu krizu.
Njihovi snovi da bi mogli potražiti utočište u Afrinu, brzo se rasplinjuju.