SPEKTAKL

Trojica astronauta poletjela prema ISS-u na obljetnicu slijetanja na Mjesec

 
Lansiranje
 REUTERS

Trojica astronauta u subotu su s kozmodroma u Bajkonuru poletjela prema Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS), na 50. obljetnicu slijetanja na Mjesec.

Lansiranje astronauta u svemir, koje je NASA uživo emitirala, događa se 50 godina nakon što je američka svemirska agencija poslala prve ljude na Mjesec.

Talijan Luca Parmitano, američki astronaut Andrew Morgan i ruski kozmonaut Aleksandr Skvortsov na vrijeme su poletjeli iz Bajkonura, a na ISS bi trebali stići nakon šestosatnog putovanja.

Parmitano će u drugoj polovici šestomjesečne misije postati prvi talijanski zapovjednik ISS-a. Četrdesetdvogodišnji astronaut na ISS-u je već bio 2013. godine. Tijekom tadašnjeg boravka u svemiru, u jednoj se prigodi gotovo utopio u svemirskom odijelu jer mu se u kacigi za vrijeme svemirske šetnje nakupila voda.

50. obljetnica prvih koraka čovječanstva na drugom svijetu

Prije pedeset godina američki astronauti Neil Armstrong i Buzz Aldrin postali su prvi ljudi u povijesti koji su kročili na Mjesec, događaj koji je na televiziji gledalo pola milijarde ljudi.

Njihov lunarni modul "Orao" sletio je na Mjesec 20. srpnja 1969. u 18,18 sati po srednjeeuropskom vremenu.

Tek nešto više od šest sati kasnije, Armstrong je zakoračio lijevim stopalom na površinu Mjeseca i obznanio: "Ovo je mali korak za čovjeka, ali veliki iskorak za čovječanstvo".

NASA se već nekoliko tjedana priprema za obilježavanje 50. godišnjice organiziranjem izložbi i događaja širom svijeta, osobito u Svemirskom centru Kennedy u blizini rta Canaveral, na Floridi i u Svemirskom centru Johnson u Houstonu.

U subotu će potpredsjednik Mike Pence održati govor u Svemirskom centru Kennedy odakle su Armstrong, Aldrin i treći član posade Michael Collins poletjeli. Sva trojica rođena su 1930.

International Space Station (ISS) crew members Andrew Morgan of NASA, Alexander Skvortsov of the Russian space agency Roscosmos and Luca Parmitano of European Space Agency wave before the departure to the launchpad at the Baikonur Cosmodrome, Kazakhstan July 20, 2019. Stephane Corvaja/Courtesy of ESA/Handout via REUTERS THIS IMAGE HAS BEEN SUPPLIED BY A THIRD PARTY. NO RESALES. NO ARCHIVES
REUTERS
Andrew Morgan, Alexander Skvortsov i Luca Parmitano

Pence je šokirao industriju u posljednjem velikom govoru u ožujku kada je smanjio rok za povratak ljudi na Mjesec za četiri godine, s 2028. na 2024. godinu.

U tom napetom ozračju slavi se godišnjica epohalne misije Apollo 11 nakon što je predsjednik Donald Trump javno propitivao planove NASA-e o povratku na Mjesec kako bi se testirala tehnologija za Mars.

"Svijet u mom prozoru"

Collins (88), najaktivniji među živim veteranima Apolla 11, često iznosi poetske uspomene na misiju.

Rekao je u četvrtak u Washingtonu da Mjesec izbliza ostavlja bez daha, ali je pogled na Zemlju taj koji mu se urezao i oblikovao njegovu perspektivu.

"Kada smo pogledali na Mjesec, vidjeli smo fenomenalnu sferu", rekao je.

"Sunce je bilo iza njega i rubovi su mu bili zlatno osvijetljeni pa su mjesečevi krateri bili najčudnijeg izgleda, u kontrastu bjeljeg od bijelog i tamnijeg od tamnog."

Iako je pogled bio veličanstven, "nije se mogao usporediti s drugim pogledom", nastavio je Collins.

"Ondje se mogao vidjeti mali grašak, minijatura na dlanu: plava, bijela, vrlo sjajna, vidjelo se plavetnilo oceana, bijeli oblaci, hrđave siluete koje nazivamo kontinentima, tako predivna i prekrasna čestica, ugnijezdila se u ovaj crni baršun ostatka svemira", dodao je Collins.

Dok su se Neil Armstrong i Buzz Aldrin nalazili na površini, bivši vojni pilot Collins ostao je u lunarnoj orbiti gdje je bio u kontaktu s kontrolom na zemlji i slao im promjene položaja.

Rekao sam kontroli misije: "Hej Houston, imam svijet u prozoru".

"Pobjeda u Hladnom ratu"

Slanjem muškaraca na Mjesec, SAD je postigao konačnu pobjedu u svemirskoj utrci nakon prvih postignuća Sovjetskog Saveza koji je prvi lansirao satelit i poslao čovjeka u svemir.

Ovaj pothvat, koji je predsjednik John F. Kennedy objavio 1961. godine, a dijelom potaknut krizom u Zaljevu svinja, uključivao je ogromnu potrošnju koja se mogla usporediti samo s izgradnjom Panamskog kanala i Projekta Manhattan.

Bio je to nevjerojatan uspjeh ne samo iz tehničke perspektive, već i diplomatski jer su se dvije supersile nadmetale za globalni ugled u Hladnom ratu.

Trump je pokrenuo utrku za ponovno osvajanje Mjeseca, ovaj put s prvom ženom te na putovanje do Crvenog planeta, Marsa.

Rokovi za to, 2024., odnosno 2033. čine se nerealnima i uzrokuju napetosti unutar svemirske agencije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. travanj 2024 08:21