John Bolton izdržao je dulje od prethodnika, no sad je jasno da ni on nije mogao otrčati “maraton”. Američki predsjednik Donald Trump zaposlio ga je kao savjetnika za nacionalnu sigurnost, prenosi britanski Guardian, da ruši mostove i ustaljenu diplomatsku praksu, no Trump sada, kako se približavaju izbori, treba upravo suprotno - svijetlu, pozitivnu priču.
Boltonov odgovor na svaki od gorućih problema - onaj: “Idemo u rat” - očito se nije uklapao u tu ideju, a ni Trumpov stil diplomacije, koji pretpostavlja sastančenje s tradicionalnim američkim neprijateljima, primjerice sjevernokorejskim liderom Kim Jong-unom, talibanima (s kojima se Trump trebao potajno sastati u Camp Davidu ovog vikenda) ili pak iranskim predsjednikom Hasanom Rohanijem.
Velika diplomatska, dosad neviđena pobjeda na nekoj od tih fronti - a koja je Trumpu, inače samoproglašenom majstoru sklapanja dogovora - trenutačno prijeko potrebna, bila je nemoguća s takvim Boltonom, glavnim arhitektom invazije na Irak 2003. godine. Napetost između njih dvojice te između Boltona i drugih Trumpovih suradnika pojačala se proteklih mjeseci i, naposljetku, završila objavama na Twitter o otkazu/ostavci i prepucavanju o tome tko je kome prvi “dao nogu”.
Na prstima
Osim s Trumpom, Bolton se “koškao” i s državnim tajnikom Mikeom Pompeom. Njih dvojica više nisu ni komunicirali, osim na službenim događajima. Nije se slagao ni s Mickom Mulvaneyjem, šefom kabineta Bijele kuće, koji je od njega bez uspjeha tražio da javno brani Trumpa.
“U Boltonovoj je prirodi bilo da vodi imperijalno vijeće za nacionalnu sigurnost, no stao je na prste prevelikom broju ljudi. Sukobljavao se s Pompeom i Mulvaneyjem, koji su ga vidjeli kao rizik na izborima 2020. Rat na svakom frontu nije ono na čemu se Trump kandidirao”, rekao je Mark Groombridge, koji je radio s Boltonom deset godina.
Vijesti o Boltonovu odlasku neki su shvatili kao najnoviji dokaz trajnog kaosa i neslaganja u Bijeloj kući. Drugi su odahnuli u znak olakšanja. Treći se ponadali promjenama u vanjskoj politici, prije svega u odnosu na trenutačnu situaciju s Iranom. Sastanak Trumpa i iranskog predsjednika Rohanija, ideja koju trenutačno gura i francuski predsjednik Emmanuel Macron, sada je postao još realnija mogućnost.
Reakciju se nije trebalo dugo čekati.
Iranske su vlasti Boltonov odlazak protumačile kao znak da “strategija maksimalnog pritiska na Iran” ne funkcionira.
“Marginalizacija i naknadna Boltonova eliminacija nije slučajnost, nego odlučan znak neuspjeha američke strategije maksimalnog pritiska u odnosu na konstruktivni otpor Irana”, obavio je na Twitteru Hesameddin Ashena, savjetnik iranskog predsjednika. Njegov odlazak smatra se pobjedom i za Sjevernu Koreju, koja već mjesecima forsira svađu Trumpa i Boltona.
Bliže kući, Nacionalno američko-iransko vijeće pozdravilo je odluku, nazvavši je najboljom u dosadašnjem Trumpovu mandatu. “Samo jedan potez drastično smanjuje šanse novog, katastrofalnog rata na Bliskom istoku”, smatraju. Demokratkinja Elisabeth Warren, jedna od kandidatkinja za predsjedničku nominaciju te stranke, smatra da je “Amerikancima bolje bez Boltona u Bijeloj kući”, dok je njezin rival Bernie Sanders ustvrdio “da je simptom problema nestao, ali da je glavni uzrok autoritarizma ostao”.
Vršitelj dužnosti
Trump je najavio da će ime novog savjetnika za nacionalnu sigurnost obznaniti idući tjedan. Već sada se spominje nekoliko imena: američki veleposlanik u Njemačkoj Richard Grenell, američki izlaslanik u Iranu Brian Hook, Mulvaneyjev pomoćnik Robert Blair, izaslanik za Sjevernu Koreju Stephen Biegun te John Sullivan, koji je slovio kao potencijalni kandidat za veleposlanika u Rusiji. Dok se ne izabere novi savjetnik, za vršitelja dužnosti postavljen je Charles Kupperman (68). On je u siječnju imenovan Boltonovim zamjenikom, a bio je čak dio Reaganove administracije te držao izvršne funkcije u Boeingu i LockHeed Martinu.
Globalne krizne točke: Umjesto bombi, Iran će možda dobiti pregovore
Trumpova vanjskopolitička strategija obilježena je njegovim zaziranjem od globalizma i multilateralizma, protivljenja intervencionizmu te osobnim pokušajima šarmiranja. Nakon Boltona stvari će se promijeniti, no u kojem smjeru...
1. Afganistan
Bolton je bio veliki protivnik povlačenja američkih vojnika iz Afganistana. Ironično, Trump se - čini se - složio s njim kada je ipak otkazao susrest s talibanskim liderima prošlog vikenda, planiran na američkom tlu uoči obljetnice 11. rujna. Unatoč tome, nelagoda je velika, strahuje se da se srlja u povlačenje bez konkretnih garancija.
2. Venezuela
Bolton je zagovarao rušenje tamošnje ljevičarske vlade i slanje vojnika u tu zemlju. Bio je uvjeren da će Maduro brzo pasti i da će se vojska pobuniti protiv njega. SAD i dalje podupire opoziciju, no Boltonova se predviđanja nisu ispunila i sve je izgubilo momentum.
3. Iran
Bolton je bio za napad na Iran, no Trump je ustuknuo i onda postao ovisan o politici ekonomskog pritiska. Bolton je predviđao da će se iranska opozicija pobuniti protiv režima, ali to se nije dogodilo. S druge strane, europski saveznici forsiraju razgovore. Trump se već neko vrijeme igra opcijom susreta s iranskim vlastima.
4. Rusija
Bolton je iznimno skeptičan prema Vladimiru Putinu i Rusiju promatra u hladnoratovskom kontekstu. Trumpu su se, bez Boltona, povećale šanse da progura otvaranje prema Moskvi, pogotovo dok francuski predsjednik Emmanuel Macron promiče razgovore o Ukrajini.
5. Sjeverna Koreja
Bolton je zagovarao preventivni napad i jako se protivio razgovorima s Kim Jong-unom. Trump ga je očito ignorirao. Čak se priča da je Bolton radio iza kulisa ne bi li spriječio te razgovore.