Rusija je u četvrtak prikazala niz snimki nove generacije nuklearnog i konvencionalnog oružja, nekoliko dana nakon što su Vladimir Putin i američki predsjednik Donald Trump raspravljali kako izbjeći utrku u naoružanju.
Dvojica čelnika u četvrtak su optužili sile unutar Sjedinjenih Država da štete onome što smatraju uspjehom njihovog prvog summita, a Trump je rekao da se već raduje njihovom idućem susretu. Dapače, u priopćenju Bijele kuće koje je zapanjilo Ameriku, Trump je Putina u četvrtak kasno poslijepodne pozvao u službeni posjet SAD-u ove jeseni!
Koliko je ta informacija zatekla ne samo javnost, nego i samu administraciju, svjedoči i reakcija direktora američke obavještajne zajednice Dana Coatsa, kojemu je moderatorica rasprave na jednoj konferenciji na kojoj je sudjelovao, rekla da je Bijela kuća upravo na Twitteru najavila Putinov dolazak u Ameriku.
Coats, koji je prije toga nadugo i naširoko na konferenciji govorio o nacionalnoj sigurnosti, uključujući i ruskom utjecaju na američke izbore, uz vidljivu nelagodu se nasmijao i upitao moderatoricu: - Možete li to ponoviti?!
Watch as DNI Dan Coats learns from @mitchellreports that Putin is set to visit DC in the fall pic.twitter.com/YSTIk02r1k
— Deadline White House (@DeadlineWH) July 19, 2018
Nešto ranije, Coats je također priznao da još uvijek nema nikakvih informacija o sadržaju Trumpova dvosatnog razgovora s Putinom u Helsinkiju tijekom kojega su uz njih bili samo njihovi prevoditelji.
Ratoborni govor
Inače, ruski predsjednik je u ožujku, u jednom od svojih najratobornijih govora u nekoliko godina, najavio novu generaciju nuklearnog naoružanja za koje je ustvrdio da može doseći bilo koju točku na Zemlji i probiti raketne štitove koje proizvodi SAD.
Obojica predsjednika, koji su u ponedjeljak u Helsinkiju održali svoj prvi summit, govorili su o potrebi izbjegavanja utrke u naoružanju, a Putin je naglasio i veliku potrebu proširenja sporazuma o ograničenju nuklearnog naoružanja (START).
Riječ je o dogovoru koji su SAD i Sovjetski Savez potpisali 1991., a koji je na snagu stupio 1994. Novi START su 2010. potpisali tadašnji američki predsjednik Barack Obama i ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, obvezujući se na dodatno smanjivanje nuklearnog arsenala.
Rusko ministarstvo obrane u četvrtak je objavilo snimke velikog dijela novog naoružanja koje je Putin najavio u ožujku. Prikazan je ruski borbeni zrakoplov MiG-31 kako uzlijeće s novom hipersoničnom raketom Kinžal koju potom lansira u letu.
Migovi 31 koji patroliraju Kaspijskim jezerom naoružani su Kinžalom od travnja, prenijela je ruska novinska agencija Interfax.
Ministarstvo obrane objavilo je i kako se priprema za testiranje nove nuklearne krstareće rakete Burevestnik, nazvanoj po morskoj ptici burnici.
Prikazane su i prve snimke lansiranja hipersonične rakete Avangard i interkontinentalne balističke rakete Sarmat.
Putinovo hvalisanje novim naoružanjem naišlo je na skepsu među dužnosnicima u Washingtonu koji sumnjaju da je Rusija stvarno pojačala svoj nuklearni arsenal više nego što je to već poznato američkim vojnim i obavještajnim agencijama.
Usprkos kritikama summita, Trump se raduje idućem susretu s Putinom
Trump je nakon sastanka s ruskim čelnikom u Helsinkiju optužio medije da su iskrivili njegove izjave oko Putinovog negiranja da je Rusija utjecala na američke izbore, usprkos tome što to tvrdi američka obavještajna zajednica.
Upitan izravno vjeruje li više Putinu ili svojim obavještajnim agencijama, Trump je na konferenciji za novinare nakon susreta rekao kako mu je ruski predsjednik naglasio da Rusija nije sudjelovala u tome i da ne vidi razloga zašto bi Moskva to činila.
"Imam veliko povjerenje u moju obavještajnu zajednicu, no reći ću vam da je Putin bio vrlo čvrst i snažan oko svog odbacivanja te tvrdnje", kazao je republikanac.
"Summit s Rusijom bio je velik uspjeh, osim pravih neprijatelja naroda, medija lažnih vijesti", napisao u četvrtak Trump na Twitteru nakon vala kritika u SAD-u, uključujući i od članova njegove stranke.
"Radujem se našem drugom susretu kako bismo mogli započeti implementaciju nekih od puno stvari o kojima smo raspravljali, poput zaustavljanja terorizma, sigurnosti Izraela, nuklearne proliferacije, kibernetičkih napada, trgovine, Ukrajine, mira na Bliskom istoku, u Sjevernoj Koreji i drugih stvari", poručio je.
Putin je isti dan u Moskvi upozorio na "snage u Sjedinjenim Državama koje su spremne žrtvovati rusko-američke odnose" zbog svojih ambicija.
Ne navevši imena, rekao je da je riječ o američkim političarima koji stavljaju svoje "uske stranačke interese" iznad najvažnijih interesa SAD-a te da su dovoljno moćni da svoje upitne "priče" plasiraju milijunima Amerikanaca.
U govoru pred ruskim veleposlanicima istaknuo je i kako je teško očekivati da se problemi stari godinama riješe u nekoliko sati, ali da se krenulo putem poboljšavanja bilateralnih odnosa.
"Sveukupno je to bio uspjeh koji je doveo do nekih korisnih dogovora. Naravno, vidjet ćemo kako će se stvari dalje razvijati", zaključio je Putin.
Zbunjeni i republikanci i demokrati, traži se ispitivanje prevoditeljice
Zastupnici iz redova republikanaca i demokrata zbunjeni su Trumpovim proturječnim izjavama o summitu, kao i onime što zapravo ne znaju - o čemu su točno dvojica čelnika raspravljala na svom privatnom susretu na kojem je uz njih bila samo prevoditeljica, te što su dogovorili.
Republikanci su odbili prijedlog demokrata u obavještajnom odboru predstavničkog doma o ispitivanju prevoditeljice koja je jedina svjedočila razgovoru.
Američke obavještajne agencije prošle su godine objavile zaključak da je Rusija 2016. provodila kampanju hakiranja i širenja propagande oko američkih predsjedničkih izbora kako bi naštetila demokratskoj kandidatkinji Hillary Clinton i pomogla Trumpovoj kandidaturi. Putin je odbacio tu optužbu.
Direktor američkih obavještajnih službi Dan Coats, čelnik FBI-ja Christopher Wray i ministrica domovinske sigurnosti Kirstjen Nielsen javno su ponovili tu tvrdnju nakon susreta u Helsinkiju.
Nielsen je u četvrtak upozorila da se SAD mora pripremiti na pokušaj utjecaja Rusije na izbore koji se ove godine održavaju u svih pedeset saveznih država.
"U obavještajnoj zajednici nema nikakve dvojbe da su se Rusi pokušali ubaciti i umiješati u naš izborni sustav", rekla je ministrica. "Nema nikakve dvojbe da su to učinili i mislim da bi s obzirom na te njihove sposobnosti svi trebali biti spremni na to da će to ponovno učiniti", naglasila je Nielsen.
Trump nakon pritiska odbio Putinovu ideju
Trump je u međuvremenu odbio Putinov prijedlog da se ruskim vlastima omogući ispitivanje američkih građana, objavila je u četvrtak Bijela kuća nakon što je taj prijedlog izazvao niz kritika u Sjedinjenim Državama.
SAD je prošlog petka, tri dana uoči Trumpovog i Putinovog susreta, podigao optužnicu protiv 12 ruskih vojnih časnika zbog urote s ciljem miješanja u predsjedničke izbore 2016. godine.
Putin je na summitu u ponedjeljak u Helsinkiju Trumpu ponudio da Rusija ispita te obavještajce, čemu može biti prisutan i Robert Mueller, posebni savjetnik u istrazi o umiješanosti Rusije u američke izbore, no pod uvjetom da Rusija dobije mogućnost ispitati američke obavještajce.
Trump je tu ponudu u Helsinkiju pohvalio kao "izvanrednu", no u četvrtak ju je odbio.
"To je bio iskreni prijedlog predsjednika Putina, no predsjednik Trump se s njime ne slaže", rekla je glasnogovornica Bijele kuće Sarah Huckabee Sanders.
"Nadamo se da će Putin omogućiti da 12 optuženih Rusa stignu u Sjedinjene Države kako bi dokazali svoju nevinost ili krivnju", dodala je.
Bijela kuća je u srijedu tvrdila da Trump razmišlja o Putinovom prijedlogu, što je izazvalo val kritika i među Trumpovim republikancima i demokratima.
Prije no što je Bijela kuća objavila da ipak odbija ponudu, u američkom senatu je sve bilo spremno za glasanje o rezoluciji kojom bi se Kongres usprotivo bilo kakvom ruskom ispitivanju američkih dužnosnika.
Ured ruskog državnog tužitelja objavio je u srijedu listu Amerikanaca koje želi ispitati zbog "ilegalnih aktivnosti". Među njima je i Michael McFaul koji je bio američki veleposlanik u Rusiji u mandatu predsjednika Baracka Obame.
"To se neće dogoditi", poručio je u četvrtak državni tajnik Mike Pompeo za CBS News.
"Mislim da ne postoji nijedan član Kongresa, s obje strane, koji vjeruje da je imalo pametno zahtijevati od našeg bivšeg veleposlanika, gospodina Browdera ili bilo koje druge osobe da pristane na ispitivanje Putinove vlade", istaknuo republikanski senator Lindsey Graham.
"Zato što, kao što sam rekao, u Rusiji ne postoji vladavina prava. Postoji samo vladavina Putina", zaključio je Graham.
Trump napao EU: 'Iskoristili su nas'
Američki predsjednik Donald Trump kritizirao je u četvrtak odluku Europske komisije koja je kaznila Google s 4,34 milijarde eura zbog nezakonitih ograničenja na mobilnim uređajima s operativnim sustavom Android, ustvrdivši da je Europska unija iskoristila SAD.
"Rekao sam vam! EU je upravo kaznila jednu od naših najvećih kompanija Google s pet milijardi dolara. Zaista su iskoristili SAD. Ali ne zadugo", komentirao je Trump na Twitteru odluku Komisije.
U intervjuu kojeg je CBS emitirao u nedjelju, Trump je EU označio kao "neprijatelja" u pogledu trgovine.
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker trebao bi se iduće srijede sastati s Trumpom u Bijeloj kući kako bi razgovarali o trgovinskim i drugim pitanjima.
Europska komisija odlučila je u srijedu novčano kazniti Google s 4,34 milijarde eura zbog nezakonitih ograničenja na mobilnim uređajima s operativnim sustavom Android te mu dala rok od tri mjeseca da prekine s tom praksom jer će u suprotnom morati plaćati dodatnu kaznu od pet prosječnih dnevnih prometa svojeg matičnog društva Alphabet na svjetskoj razini.
Komisija je utvrdila da je Google od proizvođača zahtijevao da predinstaliraju aplikaciju Google Search i Googleov preglednik (Chrome) kao uvjet za dobivanje licence za Googleovu trgovinu aplikacijama (Play Store), da je plaćao određene iznose nekim velikim proizvođačima i pružateljima usluga pokretne mreže pod uvjetom da na svojim uređajima predinstaliraju isključivo aplikaciju Google Search i da je spriječio sve proizvođače koji su željeli predinstalirati Googleove aplikacije da prodaju pametne mobilne uređaje s alternativnim varijantama Androida koje nije odobrio Google (tzv. "Android forks").
Google je priopćio da će se žaliti na rekordno visoku kaznu Europske komisije. Novčana kazna u iznosu od gotovo pet milijardi dolara gotovo je dvostruko veća od prošlogodišnje kazne koju je tvrtka morala platiti, ali predstavlja tek nešto više od dva tjedna prihoda njihovog matičnog društva Alphabet. (Hina)