Predsjednik Donald Trump intervenirao je kako bi zaustavio eskalaciju sukoba između Irana i Izraela, nastalu tijekom vikenda kada je Iran balističkim projektilima napao Izrael kao odgovor na izraelske zračne udare na Libanon, nakon čega je Izrael gađao vojne ciljeve unutar Irana. Obje strane pristale su na privremenu stanku. No, Teheran je ovim napadima jasno poručio da više neće stajati po strani dok se napadaju njegove savezničke skupine diljem regije. Libanon se sada nameće kao prijelomna točka mirovnih pregovora.
Dok SAD i Izrael nastoje odvojiti izraelsku okupaciju južnog Libanona od šireg američko-izraelskog rata s Iranom, Teheran pokazuje da ne namjerava prihvatiti sporazum koji ne uključuje i Libanon. Kakva je trenutačno situacija u toj zemlji pitali smo profesora povijesti i filozofije, novinara i urednika u Obrazovnom programu Hrvatskog radija te vrsnog poznavatelja Bliskog istoka Darija Špelića.
"Libanon je u groznoj situaciji. Neki kažu da je zapravo već kolabirao, samo i dalje živi. To je zemlja koja se godinama suočava s kolapsom nacionalne valute, nestašicama električne energije i ozbiljnim padom životnog standarda. Pritom je pod stalnim izraelskim napadima. Izraelska strategija od 2006. svodi se na stalne udare na Hezbolah, ali i na pritisak na libanonsku državu i njezinu infrastrukturu kako bi se političko vodstvo u Bejrutu samo obračunalo s Hezbolahom. Ali, to je nerealno očekivati", kaže Špelić.
Hezbolah dominira Libanonom
Dodaje da je Hezbolah istodobno najjača vojna i izuzetno jaka političkih grupacija u Libanonu. "U zemlji u kojoj malo toga funkcionira Hezbolah dijelu stanovništva pruža zdravstvenu i socijalnu pomoć, pomoć u ogrjevu i hrani. Takav model održava se zahvaljujući višegodišnjoj financijskoj potpori Irana koja se mjeri u stotinama milijuna dolara", pojašnjava.
Mnogi Libanonci, ne samo pripadnici šijitske zajednice, smatraju Hezbolah glavnom snagom koja se suprotstavlja Izraelu i štiti zemlju od vanjskih prijetnji. Zbog toga Špelić procjenjuje kako je malo vjerojatno da bi se ostatak libanonskog političkog establishmenta okrenuo protiv te organizacije.
Libanonska vlada istodobno je pod pritiskom SAD-a i Izraela da razoruža Hezbolah u sklopu novog sporazuma o primirju, što nosi rizik unutarnje destabilizacije. Koliko je Libanon danas blizu novog građanskog rata?
Ekspert za Bliski istok: ‘Nitko, čak ni Trump, ne može zauzdati Izrael i Netanyahua‘
"Prema gruboj aritmetici, građanski rat nije nevjerojatna stvar. Ali, još uvijek postoji važan čimbenik koji djeluje kao kočnica, a to je sjećanje na građanski rat od 1975. do 1990. godine. Velik dio stanovništva sjeća se kakve je posljedice ostavio taj sukob te koliko bi novo rasplamsavanje nasilja bilo pogubno za zemlju. No, ponavljam, ako se rat između Izraela i Hezbolaha nastavi i potraje unedogled, svašta je moguće", upozorava Špelić.
Prekid sukoba donio bi barem privremeni predah zemlji na rubu kolapsa, no obnova bi bila iznimno zahtjevna bez velike financijske pomoći bogatih zaljevskih država. Problem je i činjenica da država nema institucije sposobne nametnuti kontrolu nad svim akterima. "Libanonska vojska je vojska samo na papiru, to nije oružana sila sposobna za ozbiljno ratovanje. Ona je više institucija koja pokušava ujedinjavati društvo nego voditi rat", kaže Špelić.
A zašto se čini da je upravo Libanon točka razilaženja između Trumpa i Netanyahua? "Libanon je važan i Izraelu i Iranu, ali ne i SAD-u", odgovara Špelić. "Ideja vlade Benjamina Netanyahua jest da tučemo po Libanonu sve dok ne dobijemo ono što želimo, a to je barem razoružanje Hezbolaha, ako ne i njegovo uništenje", objašnjava Špelić. Za Iran je Hezbolah prvo i najvažnije uporište takozvane osovine otpora i njegovo slabljenje ili uništenje predstavljalo bi ozbiljan udarac iranskom regionalnom utjecaju.
Trump želi brzo rješenje
SAD-u je, s druge strane, važnije što prije završiti rat.
"Hezbolah je nanio puno štete SAD-u, ali Trumpu on nije toliko bitan. Trumpu je bitno da završi ovaj rat jer mu se oduljio i politički mu ne ide u prilog. U toj velikoj slici Libanon je za njega nebitan", smatra Špelić.
Tu se krije i glavni problem pregovora. Dok Trump želi brzo rješenje, Netanyahu ne želi primirje koje bi Hezbolahu omogućilo predah i oporavak. Unatoč mjesecima borbi, Iran nije destabiliziran na način koji je Izrael priželjkivao, a Hezbolah i dalje predstavlja ozbiljnu prijetnju na sjevernoj granici. "Netanyahu nema što pokazati osim rata u kojem su zadani teški udarci Iranu i Hezbolahu, ali nijedan od tih suparnika nije pobijeđen. Približavaju mu se izbori, koji se moraju održati najkasnije krajem listopada. Kako će izgledati njegov rezultat ako se pokaže da nije završio posao koji je počeo, ni u Iranu, pa ni u Libanonu?"
Tektonska 1979. i kako su se SAD, SSSR, Europa, Saudijska Arabija i Izrael našli na istoj strani
Iran također želi kraj rata, ali ne po cijenu napuštanja svojeg najvažnijeg saveznika. "Ako ostavimo Libanon na cjedilu, izgubili bismo prestiž koji Islamska Republika gradi od 1979. godine", objašnjava Špelić logiku Teherana.
Unatoč svemu, smatra da će konačni ishod najvjerojatnije ovisiti o dogovoru Washingtona i Teherana. "Ako se ne dogodi neko čudo, na kraju će vrlo vjerojatno biti onako kako se Trump dogovori s Iranom", zaključuje Špelić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....