Tlo izmiče pod nogama Teherana. No, nije riječ o geopolitičkom pritisku Trumpove administracije ili regionalnih rivala. Taj megagrad, dom 15 milijuna stanovnika, u nekim četvrtima tone i po katastrofalnih 25 centimetara godišnje. Pokazale su to satelitske snimke visoke rezolucije koje su proučili znanstvenici.
Prema njihovim nalazima, objavljenima u časopisu Nature, oko deset posto gradskog centra i sela sjeverozapadno od grada od 2003. do 2017. značajno je potonulo.
Otvorila se zemlja
Upravo zbog tog fenomena, koji opasno prijeti ne samo gradu već i zemlji, dolazi do pojave golemih pukotina i rupa u zemlji. Ali Beitollahi, jedan od voditelja odjela za seizmologiju u Centru za istraživanje izgradnje i urbanizma u Teheranu, za Nature je rekao da je jedan poljoprivrednik proveo sate u rupi dubokoj šest metara. Zemlja se iznenada otvorila na mjestu gdje je čovjek stajao. Dodatni problem za poljoprivredu su pukotine koje oduzimaju vodu ionako isušenim nasadima.
Trenutačna razina promjena u Teheranu među najvećima je u svijetu. Razlog zbog kojeg iranski glavni grad tone jest smanjenje količine podzemnih voda, objašnjavaju znanstvenici. To se događa zbog suše, izgradnje brana i povećanja broja stanovnika. Kako se navodi u Naturu, postojeće padaline ne uspijevaju obnoviti zalihe podzemnih voda, pa bi čak moglo biti prekasno za oporavak.
Prijetnja prugama
Istraživanja koja upućuju na iscrpljenje podzemnih voda kao uzrok pokazuju da je do tog trenda došlo još početkom 2000-ih. Prvi znakovi uočeni su na poljoprivrednim parcelama, a problem se potom proširio prema istoku. U Teheranu je tonjenje tla vidljivo u iskrivljenju građevina i cesta.
Dodatni pritisak na osiromašeno podzemlje stavlja bušenje ilegalnih bunara. Budući da bi to moglo povećati brzinu promjena u tlu, vlada je pokrenula akciju zatvaranja takvih izvora vode. No, iako je zapečaćeno 100.000 ilegalnih bunara, procjenjuje se da ih je još 30.000 u funkciji.
Prema izjavama znanstvenika u Natureu, ako stanje ostane kao danas, u opasnost bi mogla doći strateški važna infrastruktura. Nastradati bi mogle pruge, mostovi, plinovodi i naftovodi te električna mreža u Iranu.