Nakon velikih prosvjeda koji su prošle subote, 27. srpnja, održani u Moskvi, oglasio se i gradonačelnik Sergej Sobjanjin (predsjednik Vladimir Putin navodno mu je poručio da su prosvjedi u vezi gradskih izbora, kad je već on gradonačelnik, njegova briga i neka izvoli tu krizu srediti).
Sobjanjin je rekao da su oporbeni prosvjedi bili “isplanirani i dobro pripremljeni kako bi se izazvali nasilje i masovni neredi” te je poentirao da su demonstranti “pozivali na juriš na gradsko poglavarstvo” iako, kako tvrde u oporbenim redovima, na to nitko nije pozivao, a i policija je bila efikasna i odgurala je prosvjednike od poglavarstva u rekordno kratkom roku.
Akcija
Podsjetimo da se u režimskim ruskim medijima već danima o prosvjednicima govori kao o “petokolonašima” i “zadnjim plaćenicima koji žele izazvati kaos i ukrajinizirati Rusiju”. Nakon te Sobjanjinove izjave nije trebalo dugo čekati. U akciju su stupili djelatnici Službe za zaštitu ustavnog poretka i borbe protiv terorizma FSB-a te djelatnici Glavne uprave za borbu protiv ekstremizma ruskog ministarstva unutarnjih poslova i Centra za antiekstremističku djelatnost Glavne uprave moskovskoga “MUP-a”.
Vrše se premetačine po stanovima sudionika prosvjeda te traju privođenja i ispitivanja, a po kratkom postupku mnogi bivaju osuđeni na deset do 30 dana. Naime, kako javlja nevladin portal OVD-info, podižu se i kaznene prijave zbog “izazivanja masovnih nereda”, za što se može izreći maksimalna kazna zatvora i do 15 godina!
Tako je Kremlj ozbiljno krenuo u obračun s izvanparlamentarnom demokratskom i liberalnom oporbom nakon što su (a to je i bio razlog prosvjeda) u Državnom izbornom povjerenstvu skinuli s izbora najjače oporbene teškaše kao što su Ilija Jašin, Ljubov Sobolj, Ivan Ždanov, Vladimir Milov te Julija Galjamova. Podsjetimo, prije samih prosvjeda priveden je i osuđen na 30 dana oporbeni lider Aleksej Navaljni, koji se trenutno nalazi u bolnici jer se sumnja da je bio otrovan.
Omalovažavanje
Većina navedenih je po kratkom postupku osuđena na zatvor u trajanju od deset do 30 dana, što znači da neće moći sudjelovati na najavljenom skupu 3. kolovoza (poziv na mirnu protestnu šetnju moskovskim ulicama), ali ni sudjelovati na izborima, koji se održavaju 8. rujna.
Dakle, političko-sinoptička situacija u ovim vrelim ljetnim danima u Moskvi pokazuje da se glavni ruski grad poprilično užario, a iako Kremlj želi umanjiti štetu i omalovažiti događaje, čini se da se ipak može govoriti o političkoj krizi izazvanoj najvećim i najznačajnijim antirežimskim oporbenim prosvjedima još od 2012. godine.
Naime, situacija se intenzivirala nakon rekordnog broja uhićenih, njih oko 1400 od 5000 do 6000 sudionika, na prosvjedima “Za poštene izbore” za moskovsku gradsku skupštinu u subotu 27. srpnja.
Sigurnost
Povod je, podsjetimo, bio nedovoljan ili pogrešan broj potpisa na kandidaturama mnogih oporbenih kandidata, kako je to objavilo gradsko izborno povjerenstvo. Oporbeni čelnici kažu da im je predsjednica DIP-a Ella Panfilova prije početka kandidacijskog postupka izravno rekla da “im se neće omogućavati komforna izborna situacija”. No, pitanje je zašto se Putin ovako žestoko odlučio raspraviti s oporbom koja, objektivno, ne ugrožava njegovu vlast? Očito režim više nije ni toliko siguran u sebe, pogotovo kada je evidentno da Putinu među Rusima pada popularnost, a Kremlj očajnički traži rješenje za 2024. godinu, kada mu istječe četvrti predsjednički mandat.
Naime, i njihov tek mali uspjeh (računa se da bi mogli dobiti oko 25 posto glasova) poremetio bi sadašnje stanje i pokazao da među Rusima ipak ima onih koji traže neke druga rješenja za Rusiju i njezinu demokraciju, koju i tamošnji analitičari nazivaju “imitacijom demokracije” koja je sada u krizi. Naime, kako kaže politolog Fjodor Krašeninikov, Kremlj se ne boji toliko oporbenih kandidata ili njihove pobjede koliko pretvaranja samog instituta izbora iz rituala u borbu s neizvjesnom završnicom, što onda remeti ustajalu priču u stabilnosti i sigurnosti Putinova režima.
Elektrošokeri, pendreci i godine zatvora
Policija se inače vrlo brutalno obračunala s prosvjednicima, uporabljujući pendreke i elektrošokere.
Kako javljaju neovisni moskovski mediji, policija je izvršila pretres u stanu Vasilija Kuzmina, šefa “Lijevog bloka”, te mu zaplijenila kompjutor.
Zanimljiv je slučaj Jevgenija Kovaljenka, kojem prijeti višegodišnji zatvor, jer je, prema optužnici, na specijalca tijekom prosvjeda bacio “kantu za smeće”, prouzročivši time policajcu “ne samo fizičku, nego i duševnu bol”.
Odvjetnici tvrde da se na nadzornim kamerama vidi, kako, istina, Kovaljenko baca na policajca kantu za smeće, dok ovaj cipelari demonstranta na podu.