U
Ž
I
V
O
Ključni događaji 347. dana rata u Ukrajini:
- Smijenjen ukrajinski minstar obrane
- Zelenski nastavlja obračun s proruskim političarima
- Ukrajinci svladali uprvljanje Challangerom 2
- Moguće je da su Rusi izgubili već 200 tisuća vojnika
Smijenjen ukrajinski ministar obrane
Ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov, izložen pritisku zbog korupcijskog skandala u svojem ministarstvu, bit će prebačen na drugu dužnost u vladi, rekao je u nedjelju predsjednik kluba zastupnika stranke ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
David Arakhamia, predsjednik kluba zastupnika stranke Sluga naroda, rekao je da će ministarstvo obrane voditi Kirilo Budanov, čelnik vojno-obavještajne agencije GRU.
Nije rekao kada će odluka biti formalizirana.
Reznikov nije imao komentara.
"Vremena i okolnosti zahtijevaju jačanje i pregrupiranje. To se sada događa i događat će se i ubuduće... Neprijatelj se priprema za ofenzivu. Pripremamo se braniti se i vratiti ono što je naše. Rat diktira promjene u kadrovskoj politici", napisao je Arakhamia na Telegramu.
Na snagu stupio europski embargo na ruske naftne derivate
Europska zabrana uvoza rafiniranih naftnih proizvoda iz Rusije kao što su dizel i benzin stupila je u nedjelju na snagu, prenose europski mediji.
Po podacima Eurostata, Rusija je u listopadu izvezla u EU dizela i benzina u vrijednosti većoj od 2,3 milijarde eura. Samo Njemačka kupila je više od četvrtine ukupne količine uvezenih ruskih naftnih derivata, prenosi The Brussels Times.
Embargo je dogovoren u lipnju u sklopu šestog paketa sankcija Rusiji zbog invazije na Ukrajini. Dogovor predviđa neke iznimke za države članice koje jako ovise o ruskim uvozu. Embargo se nadovezuje na zabranu uvoza ruske sirove nafte morskim putem, koja je na snazi od prosinca.
Države članice EU-a dogovorile su 3. veljače, zajedno s partnerima iz skupine G7, ograničenje cijene ruskih naftnih derivata.
Cijene skupljih naftnih derivata, poput dizela, benzina i goriva za zrakoplove, ograničene su sad na 100 dolara, a onih jeftinijih, poput loživog ulja, na 45 dolara po barelu.
Bivši izraelski premijer: ‘Putin je obećao da neće ubiti Zelenskog‘
Ruski predsjednik Vladimir Putin obećao je početkom rata u Ukrajini da neće ubiti ukrajinskog kolegu Volodimira Zelenskog, izjavio je bivši izraelski premijer Naftali Bennett u subotu.
Bennett je izraelskom novinaru rekao da je Putin to obećao na sastanku s njime u Moskvi u ožujku prošle godine.
Bennett, koji je tad bio izraelski premijer, bio je prvi zapadni čelnik koji je posjetio Putina u Moskvi nakon početka rata. Uslijedili su daljnji pokušaji posredovanja između Rusije i Ukrajine, no nisu bili uspješni.
Bivši izraelski premijer o tome je izvijestio na svom korisničkom računu na društvenoj mreži Facebook u subotu navečer. Život vođe je najvredniji u sukobu, rekao je Bennett.
"Znao sam da je Zelenski u opasnosti, bio je u bunkeru čija lokacija nije bila poznata", dodao je.
Stoga je nakon tri do četiri sata razgovora pitao ruskog predsjednika želi li ubiti Zelenskog, a što je Putin zanijekao, rekao je Bennett.
Bennett je od Putina zatražio da mu da svoju riječ: "Rekao je: ‘Neću ubiti Zelenskog‘". Dodao je kako je nakon sastanka izravno nazvao Zelenskog dok se od Kremlja vozio prema zračnoj luci.
"Slušaj, upravo sam bio na sastanku, neće te ubiti", rekao je ukrajinskom predsjedniku.
Zelenski ga je pitao je li siguran, a Bennett je odgovorio: "Sto posto".
Ukrajinski predsjednik dva sata poslije snimio je video iz svojega ureda u kojem je tvrdio da se ne boji za vlastiti život.
Rusija tvrdi: ‘Ukrajina planira raznijeti zgrade, a za to će okriviti nas‘
Rusko ministarstvo obrane optužilo je Ukrajinu da planira raznijeti zgrade u gradu Kramatorsku na istoku Ukrajine, pri čemu bi u sklopu navodne "operacije pod lažnom zastavom" okrivila Moskvu za taj ratni zločin i civilne žrtve.
Rusko ministarstvo obrane nije pružilo dokaze za te tvrdnje objavljene na društvenim mrežama u nedjelju. Moskva tvrdi da time Ukrajina želi pritisnuti zapadne vlade da povećaju isporuke oružja.
Reuters nije mogao verificirati tvrdnje niti jedne strane o stanju na bojnom polju.
Ruski projektil pogodio je u četvrtak stambenu zgradu u Kramatorsku i pritom ubio najmanje troje ljudi, objavila je ukrajinska policija. Rusija nije javno komentirala taj napad.
U nedjelju je rusko ministarstvo obrane priopćilo da Kijev planira raznijeti eksplozivom tri medicinske ustanove (ambulante i bolnicu) i "optužiti Rusiju za navodni ‘namjerni napad‘ na civilne objekte".
"Bombardiranje medicinskih ustanova bit će predstavljeno kao još jedno ‘zvjerstvo‘ ruskih postrojbi što zahtijeva odgovor međunarodne zajednice i ubrzanje isporuke raketa dugog dometa Kijevu za udare na rusko područje," priopćilo je rusko ministarstvo obrane.
Kijev nije odmah reagirao na te tvrdnje.
‘Ukrajina novim raketama neće gađati ruski teritorij‘
Ukrajina neće koristiti rakete velikog dometa koje su joj obećale Sjedinjene Američke Države za napad na ruski teritorij, već će gađati ruske snage samo na okupiranom ukrajinskom teritoriju i spremna je odbiti rusku ofenzivu u veljači, rekao je u nedjelju ukrajinski ministar obrane.
SAD je u petak potvrdio da su nove rakete, koje će udvostručiti domet ukrajinskih napada, uključene u američki paket vojne pomoći za Ukrajinu u vrijednosti od 2,175 milijardi dolara, a kojih je svrha pomoći Kijevu u obrani od ruskih snaga.
"Uvijek našim partnerima službeno kažemo da se nećemo koristiti tim oružjem koje su nam poslali strani partneri da pucamo na ruski teritorij. Pucamo samo na ruske jedinice na privremeno okupiranom ukrajinskom teritoriju", rekao je ministar obrane Oleksij Reznikov na tiskovnoj konferenciji.
Zapadni saveznici strahuju da bi Kijev mogao dugometnim projektilima dosegnuti ruski teritorij, a to bi vodilo opasnoj eskalaciji sukoba.
Rusi su "premjestili svoje glavne stožere, zapovjedništva, skladišta streljiva i skladišta goriva 100 kilometara od crte bojišta kako ih mi ne bismo mogli dosegnuti", rekao je Reznikov, a prenosi agencija AFP.
"S logističke strane, to Rusiji otežava situaciju, no s druge im pomaže da se unaprijed pripreme", dodao je Reznikov.
Ponovio je da Ukrajina očekuje moguću rusku ofenzivu u veljači iako do tad neće stići svo oružje koje je zapad obećao.
"Neće biti vremena da svo oružje do tad stigne", no "imamo dovoljno resursa i rezerve" da pružimo otpor i zadržimo ruske snage čak i u slučaju da sva vojna pomoć zapada ne stigne na vrijeme.
Rusija bi, kaže Reznikov, novi napad mogla započeti u veljači iz simboličkih razloga jer se bliži prva godišnjica početka invazije, no iz vojne perspektive, Moskva na to nije spremna, rekao je.
Bahmut i dalje tvrđava
Ruske postrojbe napredovale su zadnjih tjedana na istoku gdje se vodi glavnina borbi, a najveći je pritisak na Bahmut, epicentar sukoba za koji je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao da je "tvrđava".
Na pitanje o mogućem povlačenju iz Bahmuta, Reznikov je odgovorio da je grad i dalje "tvrđava, simbol", ali odluku u konačnici donosi ukrajinski vrhovni stožer.
Jevgenij Prigožin, zapovjednik Wagnera, ruske plaćeničke skupine, rekao je ranije u nedjelju da se vode žestoke borbe u sjevernim dijelovima Bahmuta.
Ukrajinski predsjednik Zelenski proteklih dana ponavljao je da je situacija oko grada teška, no opetovao je da Kijev "neće prepustiti Bahmut. Borit ćemo se za njega dokle god možemo. Bahmut smatramo svojom tvrđavom".
Ako ruske snage uspiju zauzeti grad, koji je desetkovan višemjesečnim granatiranjem, bit će to najvažniji strateški napredak od prošloga ljeta kad je početna ofenziva na istoku Ukrajine zaustavljena nizom zapanjujućih ukrajinskih protuofenziva u drugoj polovici 2022., ocijenila je britanska obavještajna služba.
Prigožin je rekao da nisu točna izvješća ruskih medija da ukrajinske snage napuštaju Bahmut te da se one očito "bore do kraja".
“U sjevernim četvrtima vode se žestoke borbe za svaku ulicu, svaku kuću, svako stubište”, dodao je.
Ruska raketa pogodila stambenu zgradu u Harkivu
Dva ruska projektila pogodila su centar Harkiva, administrativno središte Harkivske oblasti na sjeveroistoku Ukrajine, a jedan od njih pogodio je stambenu zgradu, objavili su lokalni dužnosnici u nedjelju.
"Pogođena je stambena zgrada u središtu grada. Izbio je požar. Dosad su poznate tri žrtve: 54-godišnja žena i dva muškarca u dobi od 51 i 55 godina", izvijestio je oblasni guverner Oleh Sinehubov na komunikacijskoj platformi Telegram.
Dodao je da je žena, koju je ozlijedio šrapnel, prebačena u bolnicu.
Reuters nije mogao nezavisno potvrditi to izvješće.
Britanski ministar: ‘Snaga na bojnom polju najbrži put do mira u Ukrajini‘
Naoružavanje Ukrajine kako bi se mogla obraniti od Rusije najbrži je put do postizanja mira, poručio je britanski ministar vanjskih poslova James Cleverly u članku objavljenom u nedjelju.
Cleverly je to napisao u članku za malteške novine uoči posjeta u utorak mediteranskoj zemlji koja je početkom veljače preuzela presjedanje Vijećem sigurnosti UN-a.
"Kao i svi autoritarni vladari, (ruski predsjednik Vladimir) Putin reagira samo na snagu svojih protivnika", napisao je Cleverly za Times of Malta.
Dodao je kako je oduševljen što su se Njemačka i SAD pridružile Velikoj Britaniji u slanju tenkova Ukrajini.
"Davanje Ukrajincima alata koji su im potrebni da dovrše posao je najbrži -- zapravo jedini - put do mira", napisao je.
Očekuje se da će rat u Ukrajini biti glavna tema posjeta Cleverlyja Malti.
Malta kao članica Europske unije primjenjuje sankcije i pruža humanitarnu pomoć Ukrajini, uključujući lijekove i generatore struje.
Manji broj ukrajinskih vojnika liječi se u malteškim bolnicama.
Druge teme Cleverlyjeva posjeta vjerojatno će biti odnosi Velike Britanije i EU-a, odnosi sa sjevernoafričkim zemljama, pogotovo s Libijom, te pitanje migracija.
Velika Britanija i Malta, bivša britanska kolonija, tradicionalno imaju bliske veze.
Britanci pomažu Malti u područjima poput obuke vojnih časnika, pružanja specijalizirane zdravstvene skrbi i obrazovanja, a najveći broj turista na Malti je iz Velike Britanije koja je i jedan od njenih glavnih trgovačkih partnera.
Međutim, čelnica malteške Komore malih i srednjih poduzeća kazala je prošloga tjedna da je brexit bio "užasno iskustvo za malteška poduzeća".
"Zbog brexita su se morali mijenjati načini poslovanja, a čak ni za britanske brendove na Malti stvari nisu tako ugodne kao što su bile", rekla je Abigail Mamo lokalnim medijima. (Hina)
Zapovjednik Wagnera: U Bahmutu se borimo za svaku kuću
Zapovjednik Wagnera, ruske plaćeničke skupine, rekao je u nedjelju da se vode žestoke borbe u sjevernim dijelovima ukrajinskoga grada Bahmuta, koji je tjednima u fokusu ruskih snaga.
Jevgenij Prigožin, osnivač i zapovjednik skupine Wagner, rekao je da se vojnici bore za svaku ulicu, svaku kuću, svako stubište" protiv ukrajinskih snaga koje se ne povlače.
Ruske snage tjednima su pokušavale opkoliti i osvojiti Bahmut, grad u istočnoj regiji Donbasu i čini se da napreduju sporo i uz visoku cijenu.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski proteklih dana ponavljao je da je situacija oko grada teška.
"Nitko neće prepustiti Bahmut. Borit ćemo se za njega dokle god možemo. Bahmut smatramo svojom tvrđavom", rekao je u petak.
Britansko ministarstvo obrane priopćilo je u nedjelju da je Rusija postigla "mali napredak" u pokušaju opsade Bahmuta.
Ako ruske snage uspiju zauzeti grad, koji je desetkovan višemjesečnim granatiranjem, bit će to najvažniji strateški napredak od prošlog ljeta kada je početna ofenziva na istoku Ukrajine zaustavljena nizom zapanjujućih ukrajinskih protuofenziva u drugoj polovici 2022.
Prigožin je rekao da nisu točna izvješća ruskih medija da ukrajinske snage napuštaju Bahmut te da se one očito "bore do kraja".
“U sjevernim četvrtima vode se žestoke borbe za svaku ulicu, svaku kuću, svako stubište”, dodao je.
Zapadni dužnosnici: Rusi su izgubili 200 tisuća ljudi
Visoki Zapadni dužnosnici procjenjuju da su ruske snage pretrpjele gotovo 200.000 žrtava u ratu u Ukrajini, piše američki Institut za proučavanje rata (ISW)
New York Times je 2. veljače izvijestio da američki i drugi Zapadni dužnosnici tvrde kako su borbe oko Bakhmuta, u Donjeckoj oblasti, povećale ionako visok broj ruskih žrtava. U toj bitci navodno Rusi gube i nekoliko stotina ljudi. Nešto ranije, Norveški glavni načelnik obrane general Eirik Kristofferson ustvrdio je da da su ruske snage pretrpjele 180.000 žrtava u Ukrajini, iako je dodao da postoji mnogo nesigurnosti u vezi s tim procjenama. Usporedbe radi, prije nekoliko mjeseci Načelnik Združenog stožera američkih snaga general Mark Milley izjavio je da američki dužnosnici procjenjuju da je više od 100 000 ruskih vojnika poginulo ili teško ozlijeđeno u Ukrajini. Ako uzmemo u obzir da su te brojke realne, onda je broj od 200 tisuća ubijenih ruskih vojnika, itekako realan.
Britanci: Ukrajnci su već ovladali Challengerom
Ministarstvo obrane Velike Britanije objavilo je fotografije na kojima se može vidjeti u kjoj je fazi obuka ukrajinskih vojnika na britanskim tenkovima Challenger 2. Iz Ukrajine su na obuku stigli prošli tjedan.
"Vojnici Oružanih snaga Ukrajine brzo su naučile ovladati moćnim Challengerom", napisalo je ministarstvo obrane na Twitteru.
Podsjetimo, Velika Britanija obećala je poslati 14 tenkova u Ukrajinu. Ukrajinski vojnici na obuku su stigli prošlog vikenda.
Zelenski nastvalja s "čišćenjem"
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski oduzeo je državljanstvo nekolicini bivših utjecajnih političara u subotu u posljednjem od koraka za "čišćenje" zemlje od proruskih utjecaja.
"Danas sam potpisao relevantne dokumente kako bih poduzeo još jedan korak u zaštiti i čišćenju naše zemlje od onih koji su na strani agresora", rekao je Zelenski tijekom noćnog video obraćanja.
Zelenski im nije želio navesti imena, ali je rekao da imaju dvojno rusko državljanstvo.
Prema ukrajinskim državnim medijima, popis uključuje nekoliko vodećih političara iz ureda Viktora Janukoviča, koji je bio proruski predsjednik Ukrajine od 2010. do smjene s dužnosti 2014.
Na popisu su bili Dmtro Tabačnik, bivši ministar obrazovanja i znanosti, Andrej Kjujev, bivši potpredsjednik vlade i šef Janukovičeve administracije i Vitalij Zakarčenko, bivši ministar unutarnjih poslova, izvijestila je novinska agencija RBC-Ukrajina.
Ukrajina je određenom broju ljudi oduzela ukrajinsko državljanstvo i sankcionirala stotine ruskih i bjeloruskih pojedinaca i tvrtki od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači prošle godine.