BORBA ZA BOSNU

UZNEMIRENOST U REGIJI Putin dao podršku Dodiku za odcjepljenje Republike Srpske?!

    AUTOR:
    • Bisera Fabrio

  • OBJAVLJENO:
  • 15.09.2014. u 19:36

Cropix/AFP

Analitičar Bodo Weber, stručnjak za zapadni Balkan, tvrdi da je Dodik dobio podršku Moskve za odcjepljenje RS-a

Bodo Weber, njemački politički analitičar specijaliziran za područje zapadnog Balkana, nedavno je napisao da je postojao ozbiljan plan o pokušaju odcjepljenja Republike Srpske od BiH i njezinu pripajanju Srbiji, po uzoru na ono što se dogodilo s Krimom i Rusijom. Za to je Dodik navodno imao i rusku podršku, ali ne i podršku Beograda.

Dosta je zanimanja u regionalnoj javnosti izazvala vaša izjava da je Milorad Dodik pripremao odcjepljenje Republike Srpske, ali da je to srpski premijer Aleksandar Vučić spriječio.

- Mi smo sve što znamo o tome objavili, dakle da je prema zapadnim diplomatskim izvorima u kontekstu ruske aneksije Krima predsjednik RS-a Dodik kontaktirao s premijerom Vučićem tražeći njegovu podršku za poduzimanje konkretnih koraka ka secesiji Republike Srpske, da je Dodik inzistirao da navodno ima rusku podršku za taj pothvat te da je Vučić to odbio podržati, pa je sve ostalo na tome.

Mogu vam analitički jedino reći ono što mi iz Vijeća za politiku demokratizacije godinama naglašavamo, da Beogradu nije u interesu eskalacija nacionalističkih konflikata u BiH.

Slažete li se s tezom da se Srbija nametnula kao novi lider regije nakon nedavnog sastanka premijera regije s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel? Zašto se to dogodilo? I zašto je Njemačka zainteresirana da bude europski lider prema zapadnom Balkanu? Zašto je Angela Merkel sazvala premijere u Berlin?

- Ne slažem se. Prije bih rekao da konferencija i uloga koja je bila namijenjena albanskom premijeru Ediju Rami dovela do kraja hrvatsko-srpskog natjecanja oko nekog virtualnog regionalnog liderstva koje vidimo od otprilike 2000. godine. I Srbija, ali i Hrvatska u sadašnjosti su suočene s ogromnim strukturalnim političkim i ekonomskim problemima na unutrašnjem planu te i dalje nose teret iz nedavne prošlosti, pa ni jednoj ni drugoj ne koristi ta priča. Čini mi se da smo s konferencijom ušli u jednu fazu u kojoj ćemo manje pričati o regionalnom liderstvu, a više o regionalnoj suradnji. Njemačka nije svjesno izabrala ulogu europskog lidera, ona je silom prilika najjača ekonomska zemlja EU, a na Kosovu je prije tri godine kroz konflikt na sjeveru zemlje bila uvučena u vodeću ulogu u rješavanju konflikta Srbije i Kosova. A s odgovornošću rastu obaveze, što mislim da je dobro i za regiju i za politiku Europske unije u regiji.

Koje su poveznice ukrajinske krize i zapadnog Balkana? Može li Republika Srpska biti novi Krim i kako to zaustaviti?

- Rusija je godinama nastojala iskoristiti vakuume koje su Europska unija i SAD stvorili u regiji, najviše zbog slabosti zapadne politike. Neočekivanim konfliktom između Zapada i Rusije raste potencijalni rizik u regiji.

Nezavisnost RS-a nije moguća, ni u bliskoj ni u nekoj daljnjoj budućnosti - treba samo podsjetiti da je i u slučaju Kosova čak ‘otac srpskog nacionalizma’ Dobrica Ćosić prije smrti priznao kraj takvih priča. Ali je zato dugogodišnja politika u BiH koja počiva na takvoj nemogućoj politici potencijalno opasna, te autodestruktivna.

Je li moguće da je Dodik imao rusku podršku za secesijske ideje kako bi se otvorilo novo krizno žarište?

- Opet spekulacija - u trenutku ankesije Krima nismo vidjeli da Putin ide na veliku eskalaciju, on konfliktu pristupa vrlo dozirano. Uz to, zašto bi počeo u RS-u, a ne, recimo, u Moldaviji ili Gruziji?

Bosni i Hercegovini slijede izbori. Što će oni donijeti? Kako se BiH može izvući iz situacije da bude “zemlja slučaj”?

- U BiH političke su elite nakon posljednjih izbora ušle u jednu potpuno iracionalnu političku dinamiku u kojoj su se praktično svi politički, stranački akteri najmanje dva do tri puta diskreditirali. Zato je pred biračima nemoguć izbor te je teško predvidjeti ishod.

Kakva je uloga Hrvatske u regionalnim procesima? Je li ona most od Bruxellesa prema Istoku ili je tu priliku propustila?

- Osobno sam imao velika očekivanja. Hrvatska je ulazila u Uniju s prvom vladom koja je imala namjeru voditi ‘principijelnu politiku’ prema BiH te s novim predsjednikom najveće opozicijske stranke koji ima biografiju kritične distance prema herceg-bosanskoj politici bivšeg predsjednika Tuđmana.

Danas mi se čini da Zagreb, nažalost, nije još našao kompas unutar Europske unije.

‘Dodik želi izvesti isto što i Škotska’

Milorad Dodik i vodstvo Republike Srpske gaje nadu da bi odcjepljenje Škotske od Velike Britanije moglo predstavljati presedan koji bi nakon toga povećao njihove šanse za neovisnošću, prenosi AFP. Dodik je također nedavno izjavio da RS prati događaje u ostalim europskim regijama za koje bi se moglo očekivati da zatraže samostalnost, kao što su još Južni Tirol i Katalonija. Nije, jasno, riječ ni o čemu novome kad je riječ o Dodiku koji već godinama tvrdi da je BiH neodrživa. No, kako ističe i AFP, takvo što u ovom trenutku nije realno. Usporedba sa Škotskom, pak, odbacuje se jer se ondje referendum održava uz suglasnost vlasti u Londonu.

Komentar Inoslava Beškera: Rusija ostaje bez saveznika

Rusija nije i neće, u doglednoj budućnosti, izgubiti interes za Balkan. Ostalo je to jed(i)no toplo more za kojim Kremlj žudi. Nije stoga čudno što je zrakoplov Aeroflota prvi razbio blokadu Plesa - a treba reći da je ruski vrh tijekom rata djelovao konstruktivno. No, kosovska će kriza 1999. godine ostati zapamćena i po utrci ruskih i NATO-ovih snaga da se zauzme prištinska zračna luka. Nakon toga će Moskva, sad već s Vladimirom Putinom, jačati svoje pozicije na Balkanu sve dok Boris Tadić ne shvati da se ruska podrška protivljenju neovisnosti Kosova previše plaća. Toga je sada svjestan i Aleksandar Vučić koji se okreće EU, a kad se tome doda da i Crna Gora bježi iz zagrljaja ruskog medvjeda, jasno je da se broj saveznika smanjio. No, tu je kao adut iz rukava uskočio Milorad Dodik koji snatri o tome da postane šef druge srpske države na Balkanu i za to je spreman sve učiniti.

Moskva ga iz svega navedenog čvrsto podržava - ovih je dana Sergej Lavrov doslovce ponovio Dodikove riječi da bilo kakva promjena Daytona ne dolazi u obzir, iako je svakome jasno da bez novog Ustava nema rješenja političke i institucionalne krize koja uništava BiH. Interesantno je, pak, da uz Dayton nema ni neovisnog RS-a, ali to Dodika manje brine.

Izdvajamo