ALONSO DEZCALLAR DE MAZARREDO

VELEPOSLANIK ŠPANJOLSKE U RH 'Ni u jednoj demokraciji cilj ne opravdava sredstva. Osuđene osobe imaju mogućnost žalbe pred Ustavnim sudom'

    AUTOR:
    • Alonso Dezcallar de Mazarredo

  • OBJAVLJENO:
  • 09.11.2019. u 19:47

Catalan separatist protesters gather outside the Palau de Congressos de Catalunya where Spain's King Felipe presides over the Princesa de Girona awards ceremony in Barcelona, Spain, November 4, 2019. REUTERS/Enrique Calvo
REUTERS

Dana 14. listopada španjolski Vrhovni sud donio je presudu kojom je osudio nekoliko osoba na odsluženje zatvorske kazne u trajanju između 13 i 19 godina, smatrajući ih krivima zbog kriminalnog djela pobune i u nekim slučajevima zbog malverzacija javnim novcem za organizaciju akcija koje su se dogodile 2017., što je kulminiralo proglašenjem neovisnosti Katalonije. Sudski postupak prošao je transparentno, čak ga je bilo moguće pratiti izravno preko interneta, a okrivljenicima su bila zajamčena sva prava i zaštita. Pravosudni sustav Španjolske je jedan od sustava koji pruža najviše garancije ustavne demokracije pa tako nikome nije moguće suditi u odsutnosti. Pravosudni sustav Španjolske je potpuno neovisan i uživa velik ugled i na nacionalnoj i na međunarodnoj razini. Freedom House dao mu je maksimalnu ocjenu, 4 od 4, kako za razinu neovisnosti tako i za kvalitetu civilnih ili kaznenih postupaka, a prema indeksu World Justice Project Rule of Law, španjolsko kazneno pravosuđe nalazi se između 20 najboljih na svijetu. Isto tako, Vijeće Europe vrednovalo je neovisnost španjolskog pravosudnog sustava i Španjolska je proglašena jednom od zemalja s najmanje presuda za koje je podnesena žalba pred Europskim sudom za ljudska prava.

Prema tome, u slučaju presuda donesenih katalonskim separatistima nema osnove da ih se diskvalificira, da se napada neovisnost sudova ili sudaca - nazivajući ih frankistima - ili da se govori da im se sudilo zbog ideja i ideologije - očito zbog separatističkih ideja, a ne njihovih djela. Presuda bi, prema ovim verzijama, bila osveta. No, zaboravljaju spomenuti da je prema demokratskom indeksu The Economista Španjolska jedna od 19 potpunih demokracija na svijetu te da u Španjolskoj svatko ima potpuno pravo i slobodu izražavanja i obrane svojih ideja, naravno uvijek poštujući zakone. Dokaz za to je postojanje separatističkih stranki koje slobodno sudjeluju na izborima i nitko od njihovih članova nije zato bio zatvaran. I zato govoriti o političkim zatvorenicima (a to su osobe koje su u zatvoru zbog svojih ideja) nije samo netočno, nego i laž koja se ponavlja zbog propagande koja nema osnove. Čini se da su pristaše separatista zaboravili da je zakon isti za sve i da ni u jednoj demokraciji ciljevi ne opravdavaju sredstva. U demokraciji se nikome ne sudi zbog njegovih političkih ideja, nego zbog kaznenih djela okupljenih u pravnom sustavu. Osobe koje su osuđene vrlo su dobro znale kakve mogu biti kaznene posljedice njihovih djela već i prije nego što su ih počinile. Želio bih se prisjetiti riječi koje je 1962. izrekao predsjednik J.F. Kennedy kad je segregacijski guverner Mississippija odbio provoditi federalne zakone koji su jamčili prava Afroamerikanaca: “Amerikanci su slobodni, mogu se ne slagati sa zakonom, ali ga ne mogu ne poštivati.

U jednoj pravnoj državi gdje vladaju zakoni, a ne ljudi, nijedan čovjek, bez obzira na to koliko je istaknut ili moćan, nijedna gomila, neovisno o tome koliko je buntovna ili burna, nema pravo prkositi sudu. Ako ova zemlja dođe do točke u kojoj svaki čovjek ili skupina ljudi, silom ili prijetnjom sile, može prkositi zapovijedi sudova i Ustavu, onda niti jedan zakon neće biti oslobođen od sumnji, niti jedan sudac neće biti siguran u obavljanju svojih nadležnosti, niti jedan građanin neće biti zaštićen od svojih susjeda”.

U svakom slučaju, ako se osuđene osobe ne slažu s osudama, uvijek imaju mogućnost žalbe pred Ustavnim sudom, kao i pred Europskim sudom za ljudska prava. Ali, presudu moraju poštivati i nje se pridržavati. Jasno je da je legitimno ne slagati se s osudama, ali sve uvijek treba raditi bez nasilja. Ovih dana bili smo svjedoci vrlo nasilnih scena koje su provodili prosvjednici u Barceloni, što je dovelo do brojnih ozljeda ljudi i materijalne štete.

Država je na to reagirala braneći javni red i društveni mir građana, koristeći legitimna sredstva, odlučno, ali u svakom trenutku djelujući na proporcionalan način, u potpunosti poštujući prava i slobode građana. Takav je bio način ponašanja nacionalne policije, ali i autonomne katalonske policije, rezultat je bio velik broj ozlijeđenih, neki su čak bili i u životnoj opasnosti zbog pretrpljenih napada. Radilo se o organiziranom i dirigiranom nasilju iz redova separatista, koje je tako zaprljalo tradicionalnu sliku koju ponavljaju - da se radi o potpuno mirnom pokretu. Pravo na prosvjede je potpuno legitimno pravo, ali oni se uvijek moraju odvijati mirno i bez nasilja. Nasilje svi demokrati trebaju uvijek nedvosmisleno i jasno osuditi, a pogotovo oni koji imaju javnu odgovornost.

Ovom presudom sudstvo je izvršilo zadaću koja mu pripada u pravnoj državi, a to je bdjeti nad provedbom zakona. Ni u jednom trenutku ono nije željelo riješiti problem koji negativno utječe na katalonsko društvo, to se treba riješiti političkim putem i putem dijaloga te uvijek u okviru Ustava i zakona. Katalonsko društvo je kulturno, pluralističko i tradicionalno tolerantno, stoga se ne može dogoditi da jedan njegov dio (koji ne doseže ni 50 posto glasača) jednostrano sebi dopusti predstavljanje čitavog društva i drugom dijelu nastoji nametnuti projekt raspada Španjolske, pridajući sebi nepostojeće pravo na samoopredjeljenje koje je međunarodnim pravom predviđeno za slučajeve kad se radi o kolonijama ili narodima koji su pod represijom, s tim da niti jedan od slučajeva nije primjenjiv na Kataloniju, jednu od najbogatijih autonomnih zajednica Španjolske koja uživa istu razinu slobode i prava kao i ostatak Španjolske.

Otkad je Ustav - koji je donesen uz podršku 90 posto Katalonaca - stupio na snagu, prošli su mnogi izbori na kojima je narod slobodno izrazio želje i izabrao predstavnike. Isto tako, ne treba zaboraviti da Ustav Španjolske, kao i Hrvatske, među temeljnim načelima proklamira nacionalno jedinstvo i neodvojivost suvereniteta, koji pripada ljudima, a ne teritorijima. Najgora posljedica do koje je došlo zbog propalog pokušaja jednog dijela katalonskog društva da unilateralno proglasi neovisnost ne poštujući Ustav ili zakone podijeljenost je društva. Španjolska vlada gleda u budućnost kako bi obnovila suživot u Kataloniji, ponovno potaknula dijalog koji se temelji na želji za razumijevanjem, odbacivanjem nasilja i poštivanjem zakona, sa zajedničkim ciljem da se poveća blagostanje i društveni napredak Katalonije te na taj način i cijele Španjolske. To treba biti zadaća kojoj se svi moramo posvetiti, tražeći poprište susreta, a ne provokacija i sukoba.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo