Bruxelles je već počeo sustavno isključivati britanske entitete iz milijarde eura vrijednih ugovora i pozivati britanske kompanije da se premjeste u neku od 27 preostalih članica Europske unije, prenio je Financial Times, pozivajući se na interni memorandum koji je dobio na uvid.
Memorandum Europske komisije proslijeđen je njezinim višim dužnosnicima, a potpisali su ga Alexander Italianer, glavni tajnik Europske komisije, Martin Selmayr, šef kabineta predsjednika Komisije, i Michel Barnier, glavni pregovarač Europske unije s Velikom Britanijom oko Brexita.
Dokument daje jedan od prvih uvida u način kako se Europska unija prilagođava odlasku Velike Britanije u svom svakodnevnom radu te, s obzirom na njegov sadržaj, ukazuje na trenutačno “administrativno zahlađenje” u odnosima. Memorandum, piše list, dužnosnicima Europske komisije daje naputak da izbjegavaju “nepotrebne dodatne komplikacije” s Velikom Britanijom prije 2019., godine u kojoj bi trebali, prema procjenama, završiti pregovori o Brexitu.
Pravne posljedice
Otvoreno pozivaju zaposlenike Europske unije da počnu ohrabrivati privatni sektor na Otoku, odnosno tvrtke koje imaju sjedište u Velikoj Britaniji, da se pripreme za “pravne reperkusije” Brexita i razmisle o potrebi uspostavljanja ureda u Europskoj uniji kako bi sačuvali svoje dozvole za rad. Agencije Europske unije također su dobile i naputak da Britaniji ukinu pristup osjetljivim podatkovnim bazama, potencijalno već na sam dan Brexita. Memorandum je, nastavlja list, nadležnima odaslan tjedan dana nakon što je britanska premijerka Theresa May aktivirala famozni Članak 50. kojim su pokrenuti pregovori o izlasku Velike Britanije iz EU. U njemu se naglašava da će Britanija, u praksi, izgubiti utjecaj i novac čak i ako zadrži zakonska prava i obaveze službenog članstva. Kada je to pravno moguće, stoji u dokumentu, od Komisije i njezinih agencija očekuje se da u svim svojim aktivnostima u obzir uzmu činjenicu da bi Velika Britanija u roku od dvije godine mogla postati “treća zemlja”, odnosno zemlja izvan Europske unije. To se odnosi kako na imenovanje zaposlenika i osoblja tako i na dodjelu sredstava za direktne ugovore o istraživačkim projektima ili uslugama.
Politički razlozi
“Osim pravne obaveze da ugovorna stranka ima ured u EU, mogli bi postojati politički ili praktični razlozi koji idu u prilog tome da ugovorne stranke uspostave ured u određenoj državi članici ne samo nakon završetka ugovora, nego i dok on traje”, navodi se u dokumentu.
Iako dužnosnici EU tvrde da neće biti zamrzavanja EU financiranja kroz strukturne ili regionalne fondove te da će Komisija ispuniti financijska obećanja oko Sjeverne Irske, u drugim područjima već se primjećuje stroži, oštriji pristup. Bruxelles je, prenosi FT, već propisao da se svi ugovori u posljednjoj fazi rada na deset milijardi dolara vrijednom navigacijskom satelitskom sustavu Galileo mogu otkazati bez plaćanja penala ako dobavljač više nije baziran u državi članici EU.
Agencijama je dan naputak da se pripreme za neuredan Brexit i utvrde kako će obustaviti pristup Velike Britanije informacijama Europske unije, primjerice na području borbe protiv kriminala i podatkovnih baza o azilu.
“U nedostatku sigurnosti oko (ikakvih) aranžmana o budućem odnosu, službe Komisije i decentralizirane agencije trebale bi početi razmatrati praktične aspekte ukidanja pristupa bazama podataka tijela Europske unije, a koje nisu javne”, navodi se u memorandumu. U njemu također stoji da bi o svojim pravnim aranžmanima trebale razmišljati i kompanije koje prenose podatke diljem EU, i to za slučaj ako se ugovor s Britanijom o prijenosu podataka ne pokaže mogućim.
Odluka britanske premijerke Therese May da organizira prijevremene izbore usporit će tijek pregovora koji će, kako je rekao Jean-Claude Juncker, početi tek nakon izbora - dakle, vjerojatno krajem lipnja ako na izborima ne bude iznenađenja. Upravo zbog toga će Juncker i glavni pregovarač EU Michel Barnier iduće srijede otići u London i razgovarati s premijerkom May. Naime, izvanredni summit EU posvećen Brexitu održat će se 29. travnja. Tada će se definirati smjernice za pregovore kojih će se držati sve čanice. No, svi su pogledi ipak usmjereni prema Parizu i ovonedjeljnim izborima.
Sve agencije EU odlaze iz UK, a za farmaciju se javio čak 21 kandidat
Britanske vlasti nakon Brexita neće imati pravo odlučivanja oko lokacije ključnih agencija Europske unije kao što su Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) ili Europska agencija za lijekove (EMA), poručila je Europska komisija, a prenio Financial Times.
- Odluka o relociranju EMA-e i EBA-e je odluka koju će donijeti 27 država članica. To nije dio pregovora o Brexitu, to je posljedica Brexita - poručio je glasnogovornik predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera, dodajući kako će britanska dužnost biti pomoći u transferu tih agencija koje se trenutačno nalaze u Londonu.
Sjedište Europske agencije za lijekove u Velikoj Britaniji svake godine postaje domaćin za 36.000 nacionalnih regulatora i znanstvenika, a EBA u Londonu ima 159 zaposlenika. Britanski ministar za Brexit David Davis izrazio je nadu da bi ta dva tijela EU mogla ostati u britanskom glavnom gradu, no ostatak Europe se ne slaže.
“Dok je buduća lokacija agencija i ustanova EU lociranih u Velikoj Britaniji stvar 27 država članica, trebao bi se postići dogovor koji bi pomogao u njihovu preseljenju”, stoji u nacrtu smjernica EU oko Brexita.
Europska agencija za lijekove (EMA) osnovana je 1995. godine. Bavi se procjenom sigurnosti i odobrava stavljanje lijekova na tržište Unije. Za domaćina te agencije nakon 2019. godine kandidirala se, među ostalima, i Hrvatska, odnosno Zagreb. U konkurenciji su i drugi europski gradovi, primjerice Dublin, Milano i Barcelona.