Separatistička organizacija ETA predala je prije tjedan dana oružje nakon gotovo šest desetljeća dugih pokušaja da nasiljem stvori neovisnu Baskiju na sjeveru Španjolske i jugozapadu Francuske, no njezina sjena i dalje se nadvija nad baskijskim pitanjem.
Oko 2,2 milijuna stanovnika te brdovite, šumom prekrivene regije iščekuje idući korak u rješenju sukoba čije su rane još otvorene.
Zagovornici nezavisnosti Baskije traže puštanje zatvorenika optuženih za terorizam, istragu o njihovim mučenjima u zatvoru te povlačenje španjolske policije iz Baskije.
Vlada desnog centra u Madridu to odbija i inzistira na potpunom raspuštanju ETA-e, završetku još otvorenih istraga o separatističkim atentatima te isprici tisućama žrtava bombaških napada i drugih oblika nasilja od nastanka skupine 1959. godine.
U gradiću Hernaniju, uporištu zagovornika nezavisnosti, nitko nije siguran hoće li ETA nakon razoružanja potpuno nestati.
"Teško je reći", kaže vozač mjesnog autobusa. "No ona već dugo nije aktivna", dodaje.
ETA je 2011. najavila prestanak oružane borbe i od tada nije izvela nijedan napad. Posljednjih godina je grupa bitno oslabljena policijskim uhićenjima, napose u jugozapadnoj Francuskoj, gdje je i izvršena predaja oružja prošli tjedan i gdje se godinama skrivaju njezini pripadnici.
Hernani se nalazi na španjolskoj strani, 20 kilometara od francuske granice. Za mnoge od 20.000 njegovih stanovnika Euskadi Ta Askatasuna (ETA), na baskijskom jeziku Baskija i sloboda, oružana je, ali domoljubna skupina za oslobođenje od represivnog španjolskog režima.
EU i SAD je smatraju terorističkom skupinom.
Je li predano svo oružje?
"Živjela ETA", piše bijelim slovima na tamnom zelenom zidu malog trga u centru. Uza zid nekoliko dječaka rukom udara lopticu igrajući 'pilotu', tradicionalni baskijski sport sličan tenisu. U obližnjem parku izložene su fotografije bombardiranja Hernanija tijekom Španjolskog građanskog rata od 1936. do 1939. u kojem je pobijedio španjolski general Francisco Franco.
Njegov represivni režim zatirao je baskijsku kulturu i jezik. Frustrirana grupa studenata osnovala je 50-ih godina "baskijsku socijalističku revolucionarnu organizaciju za nacionalno oslobođenje" s ciljem uspostave nezavisne Baskije.
Od tada se ETA-i pripisuje više od 820 ubojstava policajaca, političara, ali i civila stradalih u eksplozijama postavljenih bombi. Separatistički teror nanio je veliku ranu španjolskom društvu pa u Madridu imaju tvrd stav bez obzira na provedeno razoružanje. Štoviše, sumnjaju da je skupina predala svo oružje.
"ETA u bilo kojem trenutku može ubiti, to je bila farsa, nije predala svo oružje", tvrdi u Madridu bivši španjolski državni tužitelj Ignacio Gordillo. "Francuska je trebala reagirati, u Španjolskoj se ovo ne bi dogodilo".
Nekoliko aktivističkih skupina, objedinjenih u organizaciju Obrtnici mira, posredovalo je u predaji oružja jer ni Madrid niti Pariz nisu htjeli pregovarati s ETA-om.
Nakon što su u Bayonni, glavnom gradu francuskog dijela Baskije, predali popis skrovišta, francuska policija je u spremnicima pronašla 120 komada vatrenog oružja, oko tri tone eksploziva, detonatore i metke. Aktivisti su nadzirali preuzimanje oružja, a policija im nije stvarala probleme.
Međunarodni posrednik u razoružanju Ram Manikkalingam, koji je primio popis skrovišta od aktivista pa ga proslijedio francuskim službama u Bayonni, vjeruje da je razoružanje kompletno.
"Uvjeren sam da je ETA predala oružje koje je bilo pod njezinom kontrolom”, kaže Manikkalingam. "Ne sumnjam u to jer je ETA proglasila primirje prije šest godina, a od tada se nije dogodio nijedan incident. Nadzirali smo to primirje".
Vlada španjolskog premijera Mariana Rajoya i udruge žrtava terorizma traže od francuskih vlasti da pronađeno oružje pregledaju španjolski inspektori tvrdeći da ono može biti ključno u rasvjetljavanju više od 300 neriješenih slučajeva koje povezuju s ETA-om.
"Bojim se da grupa nije predala niti jedno oružje preko kojeg bi se moglo otkriti neko ubojstvo", ističe bivši državni odvjetnik Gordillo.
Sjena nad Baskijom
Nakon smrti generala Franca 1975. počeo je proces uvođenja demokracije u Španjolsku. Baskija je dobila status autonomne pokrajine s vlastitim parlamentom, obrazovanjem, policijom i poreznom politikom.
Ulice u Hernaniju i drugim baskijskim mjestima označene su na baskijskom jeziku, a na njihovim trgovima su istaknute baskijske zastave.
No, u aktualnom španjolskom ustavu donesenom 1978. navedeno je da se referendumi mogu organizirati jedino na razini čitave Španjolske, čime su nastojanja organiziranja plebiscita o neovisnosti u sjeveroistočnoj pokrajini Kataloniji i Baskiji nezakonita.
ETA i njeni pobornici nastavili su inzistirati na punoj samostalnosti i nakon uvođenja demokracije u zemlju, a 1980. je bila najkrvavija godina njihove kampanje sa stotinjak žrtava.
Udruga žrtava terorizma (AVT) smatra da razoružanje nije dovoljno te poziva vlade u Madridu i Parizu da nastave borbu protiv ETA-e do njezina nestanka.
"ETA-ina sjena prisutna je još uvijek u baskijskim mjestima", napominje predsjednik udruge Alfonso Sanchez.
U središtu Hernanija odjekuje baskijska tradicionalna glazba. Ispred kafića mladi plešu baskijski ples napominjući kako njime čuvaju identitet i običaje. Oko vrata su im zavezani bijeli rupci s ucrtanim likovima dvojice lokalnih mladića koji se pod optužbom za terorizam nalaze u zatvoru daleko od rodnog kraja.
"Sada se nadamo puštanju političkih zatvorenika", kaže 65-godišnja stanovnica koja sudjeluje u događaju. "Mnogi su teško bolesni, u zatvorima daleko od Baskije, što otežava posjete", dodaje.
Zidovi s grafitima i deseci transparenata pozivaju Madrid i Pariz na puštanje 339 zatvorenika.
Nema ustupaka teroristima
U Španjolskoj je zatvorena 261 osoba, u Francuskoj 75, a tri u inozemstvu, podatak je udruge obitelji zatvorenika Etxerat.
Vlada premijera Rajoya, koja je u studenom dobila novi četverogodisnji mandat, napominje pak da ETA neće dobiti ništa zauzvrat. Nema ustupaka zbog razoružanja. Ministar unutarnjih poslova Juan Ignacio Zoido ne pristaje na "oprost teroristima niti mijenjanje zatvorske politike".
U Hernaniju tvrde kako su za Madrid svi zagovornici neovisnosti teroristi, neovisno o metodama.
"U zatvorima nisu samo pripadnici ETA-e, već i drugi aktivisti koji podržavaju nezavisnost mirnim putem", napominje jedan 25-godišnji mladić.
I u ETA-i, koja nema klasičnog vođu, sada navodno prevladava mišljenje da su primirje i predaja oružja nužni za nastavak političkog puta prema osamostaljenju.
"Kako bi se ostvarila samostalnost potreban je kompromis", priopćila je ETA dan prije predaje oružja i od tada se više nije oglasila.
"Svaki korak treba vrednovati", ističe Arnaldo Otegi, zastupnik Euskal Herria Bildu, stranke koja se zalaže za odcjepljenje putem referenduma.
Otegi je prije godinu dana izašao iz zatvora gdje je služio kaznu od šest i pol godina zbog pripadnosti nekadašnjoj zabranjenoj stranci Batasuna, političkim krilom ETA-e. Smatra kako priča oko ETA-e nije gotova.
"Nakon razoružanja postoje i druga poglavlja na kojima će se inzistirati kao što su zatvorenici, njihova raštrkanost i demilitarizacija. Vjerujem da će ETA uskoro imati svoju raspravu u koju se neću miješati niti slati peticije. O tome će u tišini odlučivati militanti te skupine", kaže.
Godine užasa
U obližnjem gradu San Sebastianu prolaznici uživaju u šetnji sunčanom promenadom više ne razmišljajući o tom gradu kao mjestu mogućih atentata. Ali nije uvijek bilo tako.
"Bile su to godine užasa", kaže u Madridu 52-godišnji Alfonso koji je ondje znao provoditi ljetne praznike. Sjeća se naoružane policije u San Sebastianu te eksplozija u drugim dijelovima zemlje.
"Znale su biti likvidarne cijele obitelji španjolskih vojnih osoba. Za te zločine nema opravdanja" naglašava.
I sam spomen ETA-e u Madridu izaziva osudu. Dvije najveće španjolske stranke desnog i lijevog centra, Narodna stranka i PSOE, koje se mijenjaju na vlasti od 1980. kao i najveće novine El Pais i El Mundo imaju potpuno isti stav – nikakvog popuštanja ne smije biti, a grupa se mora raspustiti.
Neki članovi ETA-e služe višedesetljetne zatvorske kazne. Bivši član skupine Antton Karrea sedamdesetih godina prošlog stoljeća iza rešetaka je proveo sedam godina.
"Bio sam mlad. U vrijeme Francove diktature sam se, kao i ostali, divio međunarodnim pokretima poput kubanske revolucije ili stjecanju nezavisnosti Alžira", govori Karrea. "S obzirom na sve što se događalo u svijetu vjerovao sam da se to isto može dogoditi u Baskiji".
Danas ima 78 godina, kaže, i ožiljke od mučenja u zatvoru.
I nevladina organizacija za ljudska prava Amnesty Internatonal slaže se da je u zatvorima bilo mučenja pripadnika ETA-e.
Bivši državni odvjetnik Gordillo koji je godinama vodio procese protiv pripadnika ETA-e misli da prema teroristima ne treba imati sućuti.
"Zatvorska politika dio je antiterorističke politike. Dok postoji ETA ne bi je trebalo mijenjati", naglašava.
Baskijski zagovornici nezavisnosti su nepovjerljivi i smatraju kako će nakon eventualnog raspuštanja ETA-e Madrid inzistirati na isprici, pa na obeštećenju, tražeći iznova novi razlog da ne promijeni stav prema zatvorenicima.
Hoće li ETA nestati?
Sama ETA nije postavila nikakav uvjet za predaju oružja. Početak 80-ih kada je bila na vrhuncu snage s potporom baskijskog naroda davni su dani. Spoznaja da bombama neće postići cilj, pad podrške, militantne islamističke skupine koje teroririziraju Europu "bez ikakva plemenitog cilja" te međunarodne sigurnosne mjere dovele su posljednju izvornu militantnu skupinu zapadne Europe pred završni čin. Lanjska uhićenja visokopozicioniranih članova u antiterorističkim akcijama dodatno su ohrabrili Madrid i Pariz.
"ETA je poražena", zaključak je španjolske vlade i medija u Madridu. Arnaldo Otegi, međutim, upozorava kako nije dobro govoriti o pobjednicima i poraženima.
"Ponižavanjem se ništa ne gradi. Ponižavanjem je teško izgraditi pravedan i dugotrajan mir. Ono samo može dovesti do ogorčenja", kaže Otegi.
Za to vrijeme u baskijskim mjestima kruže različita mišljenja. I dok neki smatraju da je raspuštanje ETA-e logičan idući korak, ima i onih koji vjeruju da će nastaviti postojati sve dok se ne promijeni politika prema zatvorenicima.
"Ne treba zaboraviti da danas ima ubojitijih stvari od klasičnog oružja za nanošenje štete državi, poput hakerskih i kibernetičkih napada", kaže osoba koja je htjela ostati neimenovana. “Ubojstvom policajca nanosi se bol njegovoj obitelji, ali ne i vladi koja to koristi u političke svrhe". (Miho Dobrašin)