Još jedna bitka za jednakopravnost potrošača u svim zemljama članicama Europske unije je dobijena. Biljana Borzan, hrvatska europarlamentarka uspjela je na sjednici Europskog parlamenta održanoj u četvrtak uvjeriti kolege zastupnike da prihvate Izvješće o različitoj kvaliteti proizvoda na tržištu EU te je ono prošlo s velikom većinom glasova. Za su bila 464 zastupnika, 69 ih je bilo protiv, a 17 suzdržanih.
- Ovaj problem građani velikog dijela EU osjećaju kao veliku nepravdu. S pravom se osjećamo kao građani drugog reda. Dragi kolege, danas je prilika da pokažemo našim građanima da Europski parlament predstavlja sve. Da nema istoka i zapada i da smo svi jedna Europa. Možda nismo svi isti, ali smo svi ravnopravni“, kazala je u raspravi Borzan, kao Izvjestiteljica za razliku u kvaliteti prehrambenih proizvoda .
Podsjetimo, istraživanja koja su provedena u nekoliko europskih zemalja, novih članica EU, među kojima i u Hrvatskoj, a što je organizirala i financirala upravo Borzan, pokazala su da se naizgled isti proizvodi niže kvalitete često plasiraju u zemlje istočne EU. Radi se o različitim proizvodima, od deterdženata do dječje hrane koja su nerijetko i manje kvalitetna i manje zdrava. Upravo je Borzan dokazala da se u Hrvatskoj prodavala niža kvaliteta dječje hrana HIPP te je nakon njenih tvrdnji HIPP povukao drugorazredni proizvod s našeg tržišta. Uz to, Borzan je dokazala da su manje kvalitetni proizvodi kod nas često skuplji od onih koji se mogu kupiti na Zapadu.
- Prije 5 godina, kada sam krenula raditi na ovoj temi, činilo se malo vjerojatno da ćemo danas na stolu imati ovako ambiciozno izvješće. Izvješće koje su tri odbora potvrdila poziva na efikasnu regulaciju različite kvalitete kroz promjenu Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi. Izvješće predviđa europsko tijelo koje bi u okviru postojeće agencije reguliralo tržište - rekla je Borzan, koja je time ostvarila i osobno veliku pobjedu, jer velika većina zastupnika prije pet godina, kada se o ovome počelo otvoreno pričati, uopće nije doživaljavala problem niti smatrala da on postoji. Sada je, pak, učinjen dodatni korak da se on i zakonski regulira. Naime, u sklopu Izvješća usvojen je i amandman prema kojem se ovo pitanje treba aneksom regulirati i europskim zakonom o nepoštenoj poslovnoj praksi. Doduše, taj je amandman prošao s tankom većinom, jer je dio zastupnika zauzimao stav da se samo treba ukazati na problem, a da svaka država članica to zasebno regulira svojim zakonom. No, prevladalo je mišljenje da to nije dobro, jer da su države to mogle same regulirati tada problem ne bi ni postojao.
- Postojalo je nekoliko varijanti kako to riješiti, desna strana parlamenta je bila uglavnom protiv tako strogog definiranja, ali prevladalo je ipak ovakvo razmišljanje koja najdetaljnije sve to definira – kazala je Borzan. Ipak, do zakonskog je rješenja još dug put, jer sada Europska komisija treba temeljem ovoga Izvješća predložiti izmjene zakona, o čemu potom raspravlja Parlament, a nakon što se sve usvoji slijedin trijalog između predstavnika Europskog vijeća, Komisije i Parlamenta, koji usuglašavaju krajnju verziju zakona.