NOVO 0:22 - Pokret Samoodređenje (Vetëvendosje) Albina Kurtija uvjerljivi je pobjednik izvanrednih parlamentarnih izbora na Kosovu s 48 posto osvojenih glasova, pokazuju preliminarni rezultati Središnjeg izbornog povjerenstva (CIK) objavljeni u nedjelju navečer u Prištini na temelju više od polovice prebrojanih glasova.
Kurtijevom pokretu pobjeda bi, prema izbornim anketama objavljenim poslije zatvaranja birališta u 19 sati, mogla donijeti 53 posto glasova, te 58 od ukupno 120 mandata u Skupštini Kosova.
Slijede Demokratska partija Kosova s 18,32 posto i Demokratski savez Kosova s 13,65 posto, dok je Srpska lista, kako vodeća partija u političkom korpusu kosovskih Srba, objavila pobjedu s osvojenih 3,81 posto glasova.
Predsjednik Srpske liste Goran Rakić objavio je da su s tim postotkom osigurali svih 10 mandata koji su u Skupštini zajamčeni predstavnicima srpske zajednice.
U izbornoj utrci za 120 zastupničkih mjesta u kosovskom parlamentu sudjelovalo je ukupno 1.052 kandidata ispred 28 političkih partija, pokreta, koalicija i građanskih inicijativa.
"Kosovo se danas, kao neovisna država, vraća svom narodu kao nositelju suvereniteta", poručio je u prvoj izjavi komentirajući preliminarne izborne rezultate vođa Samoodređenja i donedavni premijer Albin Kurti.
Kandidat Demokratskog saveza Kosova (DSK) za premijera i aktualni predsjednik kosovske vlade Avdullah Hoti izjavio je večeras novinarima u Prištini da preuzima "punu odgovornost" za rezultat svoje stranke, ocijenivši kako su "rezultati drugačiji od očekivanih ".
Kandidat za premijera ispred Demokratske partije Kosova (DPK) Enver Hoxhaj čestitao je Pokretu Samoodređenje pobjedu na parlamentarnim izborima i pozvao taj pokret da "radi na jačanju države", napomenuvši da DPK neće biti dio buduće vlade.
Komentirajući u nedjelju navečer preliminarne rezultate kosovskih izbora srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić čestitao je Srpskoj listi na osvojenih 10 mandata, rekavši kako se nadao takvom ishodu
“To je važna stvar i nama predstoji težak period”, rekao je Vučić gostujući na TV Pink.
Posljednji parlamentarni izbori na Kosovu održani su u listopadu 2019. godine, kada je za predsjednika Vlade izabran vođa Samoodređenja Albin Kurti, ali je Kurtijevoj vladi već u ožujku 2020. godine izglasano nepovjerenje, a Skupština Kosova je u lipnju glasala za izbor nove vlade na čelu sa Avdulahom Hotijem iz Demokratskog saveza Kosova.
NOVO 22:30 - Pokret Samoodređenje Albina Kurtija uvjerljivo vodi na izvanrednim parlamentarnim izborima na Kosovu s 46,50 posto glasova, objavilo je u nedjelju navečer Središnje izborno povjerenstvo (CIK) u Prištini na temelju trećine prebrojanih glasova.
Demokratska partija Kosova je na drugom mjestu s 18,95%, a slijede Demokratski savez Kosova s 13,72% i Savez za budućnost Kosova s 8,87% osvojenih glasova.
Predstavnici Srpske liste, koja je na temelju prvih preliminarnih rezultata osvojila 3,66% glasova, već su proglasili pobjedu u enklavama s većinskim srpskim stanovništvom, navodeći da su tim glasovima osvojili svih 10 mandata koja im jamči kosovski ustav.
"Još jednom u nizu je podržana politika Aleksandra Vučića i Srpske liste. Osvojili smo 10, maksimalan broj mandata", potvrdio je dužnosnik Ureda za Kosovo srbijanskle vlade.
Izborne ankete, objavljene u Prištini poslije zatvaranja birališta u 19 sati, pokretu Samoodređenje Albina Kurtija davale su 53 posto glasova, a drugoplasiranoj Demokratskoj partiji Kosova 20 posto glasova.
Prema tim rezultatima Samoodređenje bi u parlamentu sa 120 zastupničkih mjesta moglo osvojiti 58 mandata.
Pokret Samoodređenje zamolio je svoje pristaše i građane Kosova da zbog pandemije koronavirusa i hladnog vremena ne izlaze na ulice slaviti pobjedu, javljaju prištinski mediji.
NOVO 20:10 - Prema izlaznim anketama pokret Samoopredjeljenje Albina Kutrija osvaja više od 50 posto glasova na izborima, piše Koha.net. Na drugom mjestu je s 15,4 posto glasova je Demokratska partija Kosova, a tek 0,3 posto manje glasova dobiva Demokratski savez Kosova koju vodi Isa Mustafa.
Biračka mjesta na Kosovu zatvorena su u 19 sati, a Središnje izborno povjerenstvo priopćilo je da se od 1.794.862 upisana birača na izbore odazvalo 46,7 posto.
Prema preliminarnim podacima, najveća izlaznost na područjima s većinskim srpskim stanovništvom zabilježena su na sjeveru Kosova, gdje je odaziv bio skoro 70 posto, javila je Radio-televizija Srbije
Srpska lista, dominantna politička opcija kosovskih Srba, osvoja prema projekcijama 5,8 posto glasova.
Na Kosovu su nedjelju održani izbori na kojima se biralo 120 zastupnika Skupštine. Ishod nije nikada bio manje neizvjestan jer su sve ankete pokazale da će pokret Vetëvendosje (Samoopredjeljenje), vođen Albinom Kurtijem, biti siguran pobjednik. Pitanje je samo hoće li njegova lista dobiti natpolovičnu većinu zastupničkih mjesta, i sama dobiti više glasova od svih ostalih albanskih političkih stranaka zajedno. To samo po sebi govori kakvo je raspoloženje javnosti i kako je Kurti uspješno predstavio ove izbore kao referendum u kojem narod odlučuje ili za promjene, znači za njih, ili za nastavak po starom i ostanak stare garde na vlasti.
Druga stranka trebala bi biti Demokratska partija Kosova (PDK), koju su donedavno vodili bivši predsjednik Hashim Thaçi i jedan od njegovih ključnih suradnika, Kadri Veseli, oboje sada u pritvoru gdje čekaju početak suđenja pod optužbama za ratne zločine. Treća stranka trebala bi biti Demokratski savez Kosova (LDK), koju vodi Isa Mustafa, nekada svenarodni pokret dok ga je vodio legendarni predsjednik Ibrahim Rugova. Četvrto mjesto trebao bi dobiti Savez za budućnost Kosova (AAK), kojeg vodi jedan od bivših ratnih zapovjednika Ramush Haradinaj. Ostale stranke neće prijeći prag, ako se ankete pokažu točnima. Upravo bi Haradinaj mogao biti jezičac na vagi ako Kurtijeva lista ne dobije više od 60 mjesta u Skupštini.
Mobilizacija
Vetëvendosje je na ovim izborima uspio mobilizirati mase, pogotovo mlade, dok sve ostale stranke koje su do sada bile na vlasti 20 godina od rata nadalje nisu imale što više ponuditi osim pozivanja na "slavnu prošlost" i pokušaj zastrašivanja da će Vetëvendosje "vratiti Kosovo u mračno doba komunizma" i posvađati sa "zapadnim saveznicima".
Vetëvendosje je lijevo orijentirana stranka, što protivnici koriste da bi ih etiketirali kao komuniste. Međutim, Kurti navodi da je nedopustivo da 20 godina nakon oslobođenja Kosovo bude jedina država u Europi u kojoj ne postoji zdravstveno osiguranje građana. Naglašava da je tijekom privatizacije došlo do krađe javne imovine, da je narod bio sve siromašniji dok su se političari i njima bliski tajkuni bogatili.
Vetëvendosje je vodilo kampanju govoreći kako se "s lopovima ne može graditi država" i obećavalo da će ne samo kažnjavati nego i oduzeti kriminalom stečenu imovinu svima koji su, kako kažu, "krali državu".
Dijaspora
Vetëvendosje je optužilo izbornu komisiju i za, kako oni smatraju, napore da oteža glasanje dijaspore, koja isto tako masovno glasa za ovu stranku. Kosovo ima jednu od najvećih dijaspora na svijetu u usporedbi s brojem stanovnika, a i ekonomski ovisi od dijaspore koja godišnje na Kosovo šalje više od milijardu eura, gotovo polovicu iznosa kosovskog proračuna.
Kosovska specifičnost je u tome što je od 120 mjesta u Skupštini 20 rezervirano za predstavnike manjina, od kojih 10 za srpsku manjinu. Do sada su manjinci uglavnom išli u koaliciji sa svima koji su uspjeli stvoriti većinu, ali ovoga puta to nije sigurno, pogotovo za predstavnike kosovskih Srba koji su zapravo predstavnici Vlade Srbije i Aleksandra Vučića više nego predstavnici kosovskih Srba. Beograd bi mogao s Kurtijem i njegovom strankom imati više problema nego s drugima u dijalogu kojim posreduje Europska unija. Vetëvendosje je zapravo i nastao kao pokret s idejom protivljenja bilo kakvim pregovorima sa Srbijom. Kurti je i bio u zatvoru za vrijeme Miloševićeva režima, kada je Aleksandar Vučić bio Miloševićev ministar. On i dalje inzistira da se Srbija ispriča za zločine i ne smatra da je dijalog sa Srbijom neki važan prioritet za Kosovo koje prije toga mora riješiti mnoga druga pitanja. Kurti je dan prije izbora rekao da će Kosovo ići u dijalog sa Srbijom, ali to nije prioritet. Spomenuo je da je to pitanje negdje na sedmome mjestu među brigama stanovništva.
Još veći apsurd je da će i nova kosovska vlada, osnovana nakon ovih izbora, automatski pasti ako se do svibnja ne izabere predsjednik Republike.