ANALIZA

VELIKO ISTRAŽIVANJE SRUŠILO MIT Vjera u Boga nema utjecaja na sklonost bolestima i debljanju

, Image: 6630067, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: yes, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

Aktivni vjernici uglavnom su sretniji vlastitim životom, baš kao što su i snažnije društveno angažirani nego skeptici i nereligiozne osobe. Osim toga, vjernici manje piju i puše, ali, suprotno dosadašnjim nalazima, nisu tjelesno i mentalno zdraviji od nereligioznih osoba, tako glase netom objavljeni rezultati velikog međunarodnog istraživanja američkog Pew Research Centra o utjecaju religije na zdravlje i način života, provedenog u 57 država svijeta.

Spomenuti nalazi demantiraju brojne ranije ankete koje su gurale tezu prema kojoj su religiozne osobe zdravije i duže žive od ostalih, pa čak i da se bolje nose sa stresom ili karcinomom. U istraživanju Pew Research Centra ispitanici su podijeljeni u tri skupine - “aktivni vjernici” (koji barem jednom mjesečno sudjeluju u vjerskim obredima), “neaktivni vjernici” (koji za sebe kažu da su vjernici, ali religija nema utjecaja na njihove stavove) te “ireligiozne osobe” kao što su ateisti, agnostici i skeptici, a mjereno je njihovo zdravlje, osjećaj sreće i društvena angažiranost.

Čemer Europe

Rezultati jako variraju od države do države. Recimo, religiozne osobe u SAD-u, Meksiku i Tajvanu manje su sklone porocima poput alkohola i nikotina, a izjavljuju i da su u većini slučajeva jako dobra zdravlja. Međutim, u preostalih 26 država koje obuhvaća ovaj dio istraživanja (od Kanade i Njemačke do Slovenije, Rusije, Singapura) vjera nema veći utjecaj na njihovo zdravlje jer su, dokazala je statistika, podjednako bolesni i skloni pretjeranoj tjelesnoj težini i ne vole redovito vježbati baš kao i nevjernici. “Religioznost nema direktan utjecaj na poboljšanje života pojedinaca, odnosno i sekularne i vjerske aktivnosti podjednako utječu na tjelesno i psihološko zdravlje ljudi”, pojasnili su stručnjaci Pew Research Centra.

Uostalom, u pet zemalja neaktivni vjernici i ateisti osjećaju se zdravijima nego tamošnji vjernici, a to su Španjolska, Slovenija, Estonija, Čile i Ekvador, a u još 17 država građani su podjednako zdravi ili bolesni bez obzira na to vjeruju li u Boga ili ne. Ali velike su razlike kada se radi o konzumiranju duhana, jer u čak 17 od 19 država vjernici manje puše nego ateisti, dok nema većih razlika tek u Poljskoj i Češkoj.

Zato se ateisti i nezainteresirani za vjeru češće bave sportom nego aktivni vjernici svuda osim u Americi, Tajvanu, Njemačkoj, Južnoj Koreji i Kini. U većini država nema većih razlika ni kada je riječ o pretilosti, ali, ipak, ovo je problem koji muči statistički značajan broj aktivnih vjernika u pet europskih država: Francuskoj, Poljskoj, Španjolskoj, Češkoj i Švicarskoj.

Sreća je nešto drugo i može biti povezana s vjerom u Boga jer će 36 posto aktivnih vjernika u Americi izjaviti da su u životu jako sretni, nasuprot samo 25 posto nereligioznih. U Australiji je sretno čak 45 posto vjernika, u usporedbi sa 33 posto ateista i 32 posto neaktivnih vjernika, baš kao što su vjernici u 12 država uvjerljivo sretniji od ostalih, a obratna situacija nije nigdje zabilježena. Sreća je, uz to, više stvar podneblja nego vjerskih uvjerenja, barem prema rezultatima istraživanja. Jer, daleko najsretniji ljudi žive u zemljama Latinske Amerike, a prednjače žitelji Meksika i Kolumbije te Ekvadora. Na suprotnom polu našli su se Europljani, posebno na istoku kontinenta, pa se najmanje sretnih može pronaći u Estoniji, Rusiji, Ukrajini, Španjolskoj i Bjelorusiji.

Revni volonteri

Izgleda kako su aktivni vjernici i društveno angažiraniji nego ateisti ili indiferentni vjernici. Čak 58 posto vjernika u SAD-u volontira u dobrotvornim društvima, sindikatima i sportskim klubovima, prema 51 posto indiferentnih te 39 posto ateista i agnostika. Sličan nerazmjer zabilježen je u još 11 država. Aktivnosti se odnose i na političku participaciju - na izbore u SAD-u redovito izlazi 59 posto religioznih birača, ali samo 48 posto iz ostalih skupina. Slična je situacija i drugdje, u Njemačkoj, Bjelorusiji, Španjolskoj, Hong Kongu, Argentini pa čak i Sloveniji, u kojoj Katolička crkva nema pretjeran utjecaj, ali i u deželi na izbore izlazi 70 posto aktivnih vjernika, a tek 51 posto nereligioznih.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo