BEOGRAD - Premijeri Srbije i Kine Aleksandar Vučić i Li Keqiang svečano su u četvrtak otvorili most preko Dunava između Zemuna i prigradskog naselja Borča, vrijedan 260 milijuna dolara, izgrađen uz 85 posto kredita kineske Eksim banke i 15 posto sredstava države Srbije i Grada Beograda.
Most je nazvan po srpskom znanstveniku i izumitelju Mihajlu Pupinu, a gradile su ga kineske tvrtke.
"Ništa nam nije potrebnije od mostova, da povezujemo ljude, obale, prošlost s budućnošću, da premošćavamo prepreke i razlike", poručio je na svečanosti srbijanski premijer istaknuvši da će most ostati trajan spomenik srpsko-kineskog prijateljstva te naglasivši da je to samo početak.
"Nećemo stati, nastavit ćemo neumorno graditi. U 2016. i 2017. godini završit ćemo više pruga i autocesta nego bilo koja druga europska zemlja", najavio je Vučić.
Predsjednik kineske vlade Li Keqiang ocijenio je da Pupinov most predstavlja "zajednički plod dvije zemlje i dva naroda" poželjevši da to bude i "most prijateljstva" koje spaja dva naroda.
Keqiang je ocijenio da je Kina napravila pravi izbor izabravši Beograd za domaćina summita sa 16 država središnje i istočne Europe (CEEC) naglasivši da su tijekom skupa potpisani sporazumi o modernizaciji i gradnji pruge Beograd-Budimpešta, a potom ka Makedoniji i luci Solun u Grčkoj, što će omogućiti bolju pomorsko-kopnenu komunikaciju Kine s Europom.
"Zbog strateškog položaja, Srbija će imati sve veću ulogu u unapređenju suradnje 16+1", istaknuo je kineski premijer.
Nakon svečanosti dvojica premijera simbolično su, u pratnji nekoliko tisuća građana, prošetala novim mostom i susrela se s graditeljima.
Nakon ove svečanosti kineskog premijera danas očekuje još jedna, u Skupštini Beograda, gdje će mu biti uručeno priznanje počasnog građanina.
Gradnja danas otvorenog mosta započela je 2011. godine, a glavni izvođač radova bile su kineske tvrtke, dok su za podizvođače angažirana domaća poduzeća.
Ukupna vrijednost mosta s pristupnim prometnicama je oko 260 milijuna dolara, a dio je takozvane sjeverne magistralne tangente koja će povezati Koridor 10 s cestom ka Zrenjaninu, skratiti put za 30 kilometara, ali i za oko 30 posto rasteretiti tranzitni promet kroz Beograd.
Novi most, koji je otkako se počeo graditi u javnosti dobio kolokvijalan naziv "kineski", dugačak je 1.507 metara, širok 29,1 metara i visok 22,8 metara, dok je središnji raspon preko Dunava dug 362 metra.
Pristupne prometnice imat će ukupno oko 22 kilometara, od kojih je već izrađeno 10, a kad sve budu završene u drugoj polovici 2015. godine ka Zrenjaninu i Pančevu te dalje ka Vršcu i rumunjskoj granici, most će biti veza s koridorima 10 i 11.
Riječ je o prvom mostu koji je u Beogradu na Dunavu izgrađen poslije 79 godina, a bit će pušten u promet do kraja dana.
Kinezi spremni investirati u Sloveniju, zanima ih gradnja drugog bloka u Krškom
LJUBLJANA - Za moguću gradnju drugog bloka nuklearke Krško zanimaju se i kineski investitori, otkrio je u razgovoru za "Delo" od četvrtka Stanislav Raščan, čelnik odjela za gospodarsku diplomaciju u slovenskom ministarstvu vanjskih poslova, koji je pratio slovenskog premijera Miru Cerara na susretu lidera 16 država iz srednje i istočne Europe s kineskim premijerom Li Keqiangom u Beogradu.,na kojem je bilo riječi o potencijalnim kineskim investicijama u te zemlje.
"Naravno da Kineze zanimaju veliki projekti od više stotina milijuna ili milijarda eura", rekao je u razgovoru Raščan, dodavši da su takvi veliki projekti u Sloveniji gradnja drugog bloka nuklearke u Krškom, o čemu još nema definitivne odluke, te drugi kolosijek pruge između slovenske luke Koper i Divače, koji bi omogućio razvoj i veći kapacitet te luke koja se već profilirala u transportu roba s Dalekog istoka za potrebe država srednje Europe, osobito u kontejnerskom prometu.
"Kineskim smo investitorima rekli da će veliki projekti ići na međunarodni javni natječaj na koji će se morati prijaviti kao i drugi zainteresirani", dodao je Raščan, dodavši da drukčije rješenje nije ni moguće, sukladno pravilima Europske unije.
Za investitore iz Kine strateški je najzanimljivija infrastruktura, odnosno luke, željezničke i cestovne veze te logistički centri i ostalo vezano uz promet, što se vidi iz sredstava koja su već uložili i još planiraju u povezivanje grčke luke Pirej, u kojoj imaju dugogodišnju koncesiju, preko Makedonije i Srbije do Budimpešte, kazao je Raščan.
Kineze zanima i proces privatizacije državnih tvrtki u Sloveniji te suradnja na području bankarstva, no za sada nema konkretnih dogovora.
"Naša poduzeća i banke raspolažu s dovoljno europskih sredstava pa nemaju potrebe tražiti izvore iz Kine", kazao je Raščan.
Slovenija je najjača izvoznica u Kinu u regiji, s godišnjim izvozom od 130 milijuna eura, dok uvozi iz Kine za više od 600 milijuna eura. Po kineskim podacima međusobna trgovinska razmjena je i veća, oko dvije milijarde eura, kada se uključe podaci o trgovini preko trećih zemalja, kazao je Raščan.
Dodao je da je na skupu u Beogradu kineskoj strani predstavljena i ponuda slovenskog klastera proizvođača automobilskih dijelova i nekih visokotehnoloških tvrtki čiji bi proizvodi mogli biti zanimljivi za kinesku industriju.
Uz to, očekuje se da će u Ljubljanu iduće godine doći kineska fitosanitarna inspekcija, što bi moglo stvoriti uvjete za povećanje izvoza slovenske hrane u Kinu, a posebno su velike mogućnosti u turizmu, naglašava Raščan.
"To je velik potencijal, jer svake godine svijetom putuje 100 milijuna Kineza", rekao je Raščan. Spomenuo je da je posjet turista s dalekog Istoka, posebno iz Japana i Južne Koreje, u slovenska turistička odredišta poput Bleda i Postojnske jame povećan za 30 posto te da postoje velike mogućnosti da u Sloveniju ubuduće dolazi više kineskih gostiju.