OBEZGLAVLJENA DRŽAVA

Više žrtava poljske elite odnio je jedino staljinistički režim

    AUTOR:
    • Goran Andrijanić

  • OBJAVLJENO:
  • 13.04.2010. u 21:10

AFP

Među žrtvama je i pet zastupnika donjeg, te dvoje zastupnika gornjeg doma poljskog parlamenta

ZAGREB - Lech Walesa nije pretjerao kada je u svojoj prvoj reakciji na nesreću u Smolensku tu tragediju usporedio s onom u Katinu, mjestu na kojem je staljinistički režim 1940. likvidirao veći dio tadašnje poljske elite. Poljsku je subotnji pad predsjedničkog zrakoplova, u kojem su osim predsjednika Lecha Kaczynskog i njegove supruge Marie, poginuli i ključni ljudi političkog, vojnog i financijskog establišmenta te zemlje, doista obezglavio.

Odabir novog čelnika

Osim smrti predsjednika, kao jedan od najvećih gubitaka za normalno funkcioniranje poljske države navodi se smrt guvernera Poljske narodne banke (NBP) Slawomira Skrzypeka. Poljsku muči rast deficita zbog kojega ta država neprestano odgađa ulazak u eurozonu i jasno je kako je u svemu tome uloga NBP-a iznimno važna. Predsjednik Sejma, donjeg doma nacionalnog parlamenta, Bronislaw Komorowski, koji je prema ustavu naslijedio predsjedničke ovlasti, već je rekao da neće žuriti s odabirom novoga čelnika NBP-a, a tu će dužnost u međuvremenu obnašati Skrzypekov zamjenik Piotr Wiesiolek.

U nesreći je poginuo i Aleksander Szczyglo, koji je obnašao dužnost predsjednika Ureda za nacionalnu sigurnost (BBN), tijela koje je odgovoralo izravno predsjedniku države. Szczyglo je bio bliski suradnik Lecha Kaczynskog i jedan od najuglednijih dužnosnika konzervativne stranke Zakon i pravednost (PiS). Bio je na funkciji šefa ureda poljskog predsjednika i ministar obrane u PiS-ovoj vladi. Komorowski je već imenovao njegova nasljednika - general Stanislaw Koziej, iskusni vojnik i vojni strateg, postao je novim predsjedničkim savjetnikom za sigurnosna pitanja.

Upravo je PiS, politička stranka koju su 2001. osnovali Lech i Jaroslaw Kaczynski, izgubila najviše važnih kadrova u nesreći u Smolensku. Poginuo je čitav niz dužnosnika iz samoga vrha stranke.



Izgubili zastupnike

Među njima su pet zastupnika Sejma i dvoje zastupnika Senata, gornjeg doma parlamenta. Po tri zastupnika Sejma izgubili su i vladajuća Građanska platforma (PO) te Savez demokratske lijevice (SDL) i Poljska narodna stranka (PSL). Među poginulima s političke ljevice je i Jerzy Szmajdinski, nekadašnji ministar obrane u vladama Leszeka Millera i Mareka Belke, političar kojega je SDL istaknuo kao predsjedničkog kandidata na izborima koji su se trebali održati u listopadu. Poginula je i potpredsjednica Senata, Krystyna Bochenek iz PO-a.

S predsjednikom je u avionu bio i niz uglednih nestranačkih dužnosnika koji su obnašali funkcije ili u predsjednikovom uredu ili u drugim institucijama. U Smolensku su poginuli šef ureda poljskog predsjednika Wladyslaw Stasiak, ugledni povijesničar i šef Instituta za nacionalno sjećanje Janusz Kurtyka, predsjednik Poljskog olimpijskog komiteta Piotr Nurowski, poljski državni pravobranitelj Janusz Kochanowski i mnogi drugi. Među poginulima su i vjerski dužnosnici - katolički vojni ordinarij, biskup Tadeusz Ploski i pravoslavni vojni ordinarij, arhiepiskop Miron Chodakowski.

‘Novi Katin’

Najveći gubitak je pretrpio vojni sektor. Nakon pada predsjedničkog aviona Poljska je ostala doslovno bez cijelog vojnog vrha - poginulo je šest od sedam glavnih zapovjednika poljskih oružanih snaga. Među njima je načelnik glavnog stožera general Francizsek Gagor, iskusni zapovjednik koji je sudjelovao u raznim mirotvornim operacijama UN-a te u prvom Zaljevskom ratu.

“Novi Katin”, kako su nesreću u Smolensku već prozvali, odnio je i živote dvoje legendi poljske demokracije. Ryszard Kaczorowski, nekadašnji predsjednik poljske vlade u izbjeglištvu i vođa poljskog pokreta otpora bio je u palom avionu. Anna Walentynowicz, prvoborac protukomunističkog sindikalnog pokreta Solidarnost, također je poginula.



Tijela predsjedničkog para izložena u palači

ZAGREB - “Poljska traži odgovor na pitanje zašto se ovo moralo dogoditi. Koliko će ga još dugo tražiti, ne znamo”, riječi su iz jednog od komentara kojima poljski mediji ovih dana pokušavaju reagirati na avionsku nesreću koja se dogodila u subotu u ruskome gradu Smolensku.

Do sada doista neviđena politička tragedija u kojoj je Poljska “izgubila čitav jedan naraštaj državnika”, tu je zemlju iz početnog šoka bacila u stanje duboke tuge, koju Poljaci proživljavaju s dostojanstvom. Mediji izvješćuju o rijekama ljudi koji dolaze pred Predsjedničku palaču u Varšavi i pale svijeće i polažu cvijeće za sve mrtve. Od dansa su u Predsjedničkoj plači izloženi i lijesovi s tijelima predsjedničkog para Kaczynski. Naravno, svi oni upućeniji u poljsku povijest prepunu mukotrpnih zbivanja i tragedija znaju da nesreća u Smolensku Poljacima nije teško pala samo zbog broja i političkog značaja onih koji su poginuli u njoj.

“Katinsko prokletstvo”, tako komentatori pišu o zastrašujućoj simbolici koja je obilježila pogibiju poljske elite koja je išla odati počast članovima nacionalne elite iz ratnih vremena, one koje je pobio staljinistički režim da bi kasnije lakše mogao vladati poljskim narodom. Poljaci, kao duboko kršćanski narod, ovu tragediju proživljavaju tražeći utjehu u vjeri. Na misama zadušnicama koje posjećuju tisuće ljudi, traže se i odgovori na pitanja kao što je ono s početka teksta. Neki već sada primjećuju kako iz ovoga “križa” što ga nosi poljski narod, nastaje nešto dobro: cijela Poljska iznenađena je suosjećanjem na koje su naišli kod Rusa i njihovih vođa u ovoj tragediji i u tome se vidi sjeme za veliko poboljšanje odnosa između dva naroda.



Izdvajamo