SMANJENJE JAVNOG DUGA

Washington je dužan 14.000 milijardi USD, bankrot za 7 dana

    AUTOR:
    • Jasmina Ryan

  • OBJAVLJENO:
  • 24.07.2011. u 20:20

AFP

Američki predsjednik se izuzetno aktivno uključio u pregovore koji nikako da rezultiraju kompromisom koji bi konačno prekinuo strah od bankrota najveće svjetske ekonomije početkom kolovoza

BOSTON - Zastrašujuće je kojom brzinom, iz trena u tren, rastu brojke na satu američkoga javnog duga, dostupne i na internetskim portalima. U subotu ujutro, kada smo pogledali, iznosio je 14 292 412 437 453, 34 dolara (da se lakše razumije, 14 292 milijarde), a prema projekcijama, točno 2. kolovoza ove godine trebao bi dostići 14 300 milijardi. Riječ je o svoti na koju je američki Kongres 2010. pomaknuo dopuštenu granicu javnoga duga u zemlji. Ako ona sada ne bude ponovno povišena - američkoj državi, jednostavno rečeno, prijeti bankrot.

Nema novca za vojsku

Vlada u Washington tada više neće moći trošiti na javne službe ili vojničke i druge plaće, a svjetsku bi ekonomiju najviše uzdrmao mogući prestanak plaćanja prispjelih dugova na koje samo kamate godišnje iznose oko 500 milijardi dolara. A upravo su one najvećim dijelom namirivane daljnjim zaduživanjem kod svojih vjerovnika, među kojima je najveći Kina. No, kako bi umirio tržišta američki je ministar financija Timothy Geithner izjavio da će vlada, u slučaju najgoreg scenarija, ipak plaćati prvo svoje obveze na svjetskim tržištima - što znači da bi stanovnici ostali bez gotovo svega što im vlada osigurava.

Pregovori o tome da li i kako povećati granicu, postavljenu na 100 posto BDP-a Sjedinjenih Američkih Država, te tako izbjeći američki kolaps koji bi izazvao novu svjetsku krizu (što je najveća opasnost kada se svijet vrlo teško izvlači iz prošle recesije, a Europa suočava s ozbiljnom dužničkom krizom u nizu članica eurozone koja je ozbiljno uzdrmala euro), lančano povećanje kamata, pad vrijednosti dolara i smanjenje vrijednosti državnih obveznica Sjedinjenih Država koje su se do sada u svijetu smatrale sigurnim ulogom (rejting agencije već su najavile da bi Amerika mogla izgubiti najbolji status koji sada uživa - a i sama takva najava je uzdrmala svjetska financijska tržišta), u Kongresu traju već mjesecima.

Republikanci neće

Prije određenog vremena u njih se uključio i sam predsjednik Barack Obama. Nova ozbiljna kriza nastupila je kada je predsjednik Zastupničkog doma Kongresa i glavni čovjek republikanske većine John Boehner u četvrtak, kada se očekivalo postizanje dogovora, napustio pregovore.

A zatim nije odgovarao ni na Obamine telefonske pozive. U petak poslijepodne, kada je istjecao rok za postizanje sporazuma kako bi se do 2. kolovoza u Kongresu provele sve neophodne procedure za izbjegavanje financijskog kolapsa, jednostavno je rekao da nema što dalje reći. Na ishitreno sazvanoj konferenciji za novinare ljutiti Obama, koji je smatrao da je učinio već sasvim dovoljno ustupaka, izjavio je da je “nanovo ostavljen pred oltarom”, i republikancima zamjerio: Mogu li se oni s bilo čime složiti!

Boehner je pak objasnio da se ne vraća pregovorima, jer Obama želi povećati poreze, a ne pristaje na značajnije promjene u socijalnim programima, kakav je onaj zdravstvenog osiguranja za najsiromašnije - Medicare.

Rasprava o granici duga, koja uključuje i to kako u sljedećih 10 godina smanjiti budžetski deficit za oko 4000 milijardi dolara, pokazala je nanovo sve razlike između demokrata i republikanaca.

Vode se dva rata

Dok prvi pokazuju da je do ogromnog zaduživanja došlo uglavnom za vrijeme predsjednika Busha (sa 5800 na 10 500 milijardi), zbog toga što su njegovim smanjenjem poreza (koje je prvenstveno pogodovalo najbogatijima) skresani prihodi budžeta, a zbog dva rata, u Afganistanu i Iraku, povećani vojni troškovi.

Demokrati također priznaju da je dug porastao i zbog novih pozajmica, ali one su odobrene da bi se zaustavila kriza koja je prijetila potpunim kolapsom američke ekonomije koja se i uz te potpore vrlo teško vratila na linije oporavka. No, posebno ističu da se budžetski financijski problem može riješiti samo povećanjem državnih prihoda, što uključuje i povećanje poreza na kapitalnu dobit i prihode najbogatijih pojedinaca koji, kako ističu, gotovo da uopće nisu osjetili težinu ekonomske krize.

Za republikance, s druge strane, povećanje poreza, makar i samo za one koji već previše imaju, ne dolazi u obzir i od tog stava ne odustaju. Oni zahtijevaju ogromno kresanje državne potrošnje i socijalnih davanja. A tu je, kao u mnogim drugim situacijama, najradikalnija Tea Party struja među kongresnicima, kojoj se i nešto umjereniji Boehner sada mora prilagođavati.

Danas možda

Istodobno, poslije vijesti o propasti pregovora ministar financija Timothy Geithner, predsjednik američke Centralne banke Ben Bernanke i predsjednik njujorške Centralne banke William Dudley sastali su se u petak da načine plan što učiniti ako ne bude kompromisa, osobito sa 87 milijardi duga koji pristiže za naplatu 4. kolovoza.

Obama se u subotu navečer opet susreo s predstavnicima Kongresa koji su, nakon samo 50 minuta razgovora, najavili da će nastaviti raditi preko vikenda kako bi novi sporazum bio predstavljen u ponedjeljak. Svijet sada čeka.

Istraživanja javnog mnijenja jasno poručila

Amerikanci sada nisu zadovoljni Obamom, ali ni republikancima

WASHINGTON - Posljednje istraživanje javnog mnijenja pokazalo je da je američki predsjednik Barack Obama pao u očima svojih građana - sada ima podršku samo 45 posto ispitanika, što je pad za oko 4 posto u odnosu na prošli mjesec. Zabrinjavajuće je u tome što je ovo prvi mjesec nakon duljeg vremena u kojem je Obamina popularnost pala.

Obaminim obavljanjem svog posla nije zadovoljno 54 posto ispitanika, što je porast od šest posto u odnosu na prošli mjesec. Inače, toliko je bilo nezadovoljstvo birača neposredno prije izbora za Kongres prošle godine koje su demokrati izgubili.

Ono što Obamu i njegov tim svakako posebno zabrinjava je činjenica da gube podršku i među svojim tradicionalnim biračima - prema istraživanju sada američkog predsjednika podržava 71 posto liberala, dok mu je prošli mjesec podršku davalo 77 posto. Inače, to je najniža podrška te biračke skupine u dvije i pol godne koliko je Obama u Bijeloj kući. Analitičari smatraju da je to vrlo vjerojatno rezultat Obamina pristupa pregovorima o smanjenju državnog duga. Liberali predsjedniku zamjeraju spremnost na rezanje troškova u socijalnoj sigurnosti i zdravstvenom programu Medicare kako bi postigao kompromis s republikancima. No, interesantno je da čak 55 posto ispitanika ima negativan stav prema Republikanskoj stranci, što je porast od sedam posto u odnosu na ožujak ove godine. Birači, naime, smatraju da republikanci snose veću odgovornost za nepostizanje sporazuma o smanjenju javnog duga jer ne pokazuju dovoljnu kooperativnost.

Obama je već počeo pripreme za novu predsjedničku kampanju, ali iz ovih se brojaka jasno vidi da će Amerikance, kao i uvijek, posebno interesirati ima li posla -a stopa nezaposlenosti je i dalje pretjerano visoka: 9,2 posto.

Izdvajamo