Kineski lider Xi Jinping u svom je “minimiziranom” castrovskom 3,5-satnom govoru na otvorenju 19. kongresa Komunističke partije Kine dao ton tom događaju, naglasio planove razvoja Kine do sredine stoljeća te odredio sebe kao nedodirljivog vladara najmnogoljudnije zemlje svijeta (1,4 milijarde ljudi) i najmasovnije svjetske stranke (oko 90 milijuna članova).
Mnogi se dive njegovoj izdržljivosti, jer govor je odradio “u cugu”, no svi se dive tumačici znakovnog jezika koja je sama besprijekorno odradila cijeli mamutski govor Xi Jinpinga, kineskog lidera koji prvi od velikog vođe Mao Ce-tunga ima toliku moć u svojim rukama.
“Socijalizam na kineski način” smisao je Xijeva govora u kojem je postavio 14 novih temeljnih principa razvoja, a ističu se jačanje uloge Komunističke partije i armije te ekonomski i sigurnosni aspekt razvoja. Kineski je lider rekao da će se Kina pretvoriti u velesilu zahvaljujući reformama i modernizaciji koje će ići u dvije etape - od 2020. do 2035. te 2035. do 2050. kada će Kina biti jedna od najmoćnijih država na svijetu.
“Naša prava”
Naime, 2049. slavit će se 100. godišnjica osnivanja Narodne Republike Kine. Xi je rekao da Kina nikad neće “ugrožavati interese drugih država zbog vlastitog probitka, ali se, isto tako, nikada neće odreći svojih zakonskih prava”. Nije stoga ni čudno što je najavljeno daljnje jačanje kineske vojne moći, ali, naravno, samo u obrambene svrhe. Predsjednik Kine rekao je kako i partija mora pojačati svoju vodeću ulogu u svim segmentima društva, ali treba ojačati i “poziciju narodnih masa kao gospodara države i vlastite sudbine”. U tom se kontekstu sjetio i skore 100. godišnjice Oktobarske revolucije za koju je ustvrdio da je “dala impuls nacionalnom osvještenju Kine”.
Na kongres je došao i Jiang Zemin, predsjednik tijekom 1990-ih, koji je već zašao u godine (91 mu je) pa je u jednom trenutku posrnuo pod pritiskom dugotrajnog govora - i malo odrijemao. No, zatim je odslušao govor do kraja. Slušati zapravo nije niti trebao jer je pred sobom imao pisanu verziju
Iako je Xi Jinping u svome maratonskom govoru pozvao druge države da ne ugrožavaju mir u svijetu te da se odreknu “mentaliteta hladnog rata” i “politike sile”, nije poimenično spomenuo niti jedno svjetsko krizno žarište, pa ni napetosti u odnosima Sjeverne Koreje i SAD-a. Ali, napomenuo je kako se “niti jedna zemlja ne može sama suprotstaviti izazovima koji stoje pred čovječanstvom te da niti jedna zemlja ne može bježati i tražiti spas u samoizolaciji”. Ipak je izrijekom spomenuo jednu zemlju - Tajvan. Izričito je naglasio da “Kina ne odstupa od politike jedne Kine” i zato “neće dopustiti neovisnost Tajvana”.
Jao separatizmu
“Svim sredstvima (koja su to sredstva, nije precizirao) suprotstavit ćemo se tzv. neovisnosti Tajvana, sprečavajući separatističke tendencije.” U nastavku je poručio, očito ciljajući na Tibet ili Ujgure, da će KP Kine aktivno “štititi suverenitet i cjelovitost zemlje” te se odlučno suprotstaviti svakom obliku separatizma “koji podriva jedinstvo”.
Gromoglasni pljesak na otvorenoj sceni od 2287 delegata Xi Jinping je dobio i za najavu daljnje nesmiljene borbe protiv korupcije, najveće rak-rane suvremene Kine. Podsjetimo, u njegovu je mandatu, od 2012. godine, zbog korupcije osuđeno oko 1,5 milijuna raznih partijskih i državnih dužnosnika.