Kitovi su najveći sisavci, štoviše, najveće životnije na Zemlji. Jedan od njih, plavetni kit je najveća životinja u povijesti našeg planeta - neki primjerci ove veličanstvene vrste mogu narasti preko 30 metara u dužinu te težiti preko 180 tona.
No, zbog velikog izlova tijekom 19 i 20 stoljeća, populacije kitova drastično su se smanjile zbog čega je Međunarodna komisija za kitolov 1982. godine uvela moratorij na izlov kitova koji je stupio na snagu četiri godine kasnije. Nakon toga su mnoge populacije kitova u porastu, ali je u posljednjih 30 godina svejedno ubijeno oko 50 000 ovih životnija zbog pravnih rupa koje neke države iskorištavaju da bi i dalje nastavile izlov.
Prve među njima su Island, Norveška i Japan te određene male zajednice poput Inuita u Kanadi kojima je izlov dozvoljen u malim količinama. Među njima se posebno ističe Japan čiji su kitolovci od 1985. do 2013. godine ubili oko 20 000 kitova, a sve u ime "znanstvenog istraživanja". Prošle godine su tako najavili da će ponovno početi s lovom u vodama Antarktike, protivno odluci Međunardnog suda pravde u Haagu koji je tu praksu proglasio nezakonitom.
A sperm whale swims in the deep blue sea off the coast of Mirissa, in southern Sri Lanka, April 3, 2013. The southern tip of Sri Lanka, where the deep waters of the continental shelf is close to the shore, is one of the few locations in the world to see dolphins, whales and other creatures of the deep. Since the end of the 25 years civil war in 2009, tourists are returning to the island to enjoy its natural beauty and catch a rare glimpse of the elusive whales. Picture taken April 3, 2013. REUTERS/Joshua Barton (SRI LANKA - Tags: ANIMALS TRAVEL SOCIETY TPX IMAGES OF THE DAY) - RTXYAHO
Ulješura je uz kita perajara, grbavog kita i minka kitova najćešća meta kitolovaca. Foto:Stringer . / Reuters
Novinar BBC-a Rupert Wingfield-Hayes u velikom tesktu pokušao je naći odgovor na pitanje zašto Japanci i dalje love kitove, iako je legitimnih razloga za to sve manje. Članak možete pročitati ovdje, a mi ćemo napraviti kratak sažetak.
Japanska vlada tvrdi da je kitolov dio njihove kulture i više-stoljetne tradicije te da Japan nikada neće dozvoliti da im stranci diktiraju što smiju, a što ne smiju jesti. Prvi dio ovog argumenta nije potpuno bez istine, budući da u Japanu zaista ima obalnih naselja koja se stoljećima bave kitolovom, slično kao u Norveškoj i Islandu. No, samo Japan od tih država šalje svoju izuzetno opremljenu flotu kitolovaca preko pola svijeta kako bi ubili na stotine ovih životinja.
Nakon Drugog svjetskog rata, kitovo je meso bilo najveći najvažniji izvor mesa u toj državi, što se nije promijenilo sve do sredine 60-ih, kada je Japan godišnje ubijao do 24 000 kitova (1964.). No, od tada se država znatno obogatila, a druge vrste mesa, poput govedine, postale su uobičajene u Zemlji izlazećeg sunca. Što znači da argument o kitovom mesu kao izvoru hrane više ne stoji.
A worker carves into a Baird's Beaked whale at Wada port in Minamiboso, southeast of Tokyo June 26, 2014. To mark the start of Japan's whaling season, workers in the coastal town of Minamiboso on Thursday carved up one of the animals as a crowd of grade school students and residents watched, with free samples of its fried meat handed out later. The annual event took place in the district of Wada in the town south of the capital, Tokyo, a week into Japan's first coastal whaling season since a global court halted the country's better known Antarctic whaling in March. REUTERS/Issei Kato (JAPAN - Tags: POLITICS ANIMALS) - RTR3VTSZ
Radnik sječe kitovo mesu u Minamibosu, južno od Tokija. Foto: Issei Kato / Reuters
No, Japan tvrdi da kitove zapravo ubija zbog "znanstvenog istraživanja", što je 2014. godine osporio Međunarodni sud pravde u Haagu, kako je ranije bilo spomenuto. Junko Sakuma iz Greenpeace-a već 10 godina istražuje kitolov u Japanu te je zaključio kako "više nema nikakve koristi za državu od kitolova, ali nitko ne zna kako stati".
Na famoznoj tokijskoj tržnici ribe Tsukiji, najvećoj na svijetu, od tisuća ribarnica i prodavača samo dvije nude kitovo meso. I što je najzanimljivije, posao im nimalo ne cvjeta - naime, prosječni Japanc godišnje pojede manje od 30 grama kitovog mesa. Na primjer, 2012. godine kitolovci su na tržištu ponudili oko 1200 tona kitovog mesa, a na 13 uzastopnih aukcija prodali su jedva četvrtinu tog mesa.
Japanci koje je autor intervjuirao kažu da više nema potrebe za kitovim mesom na koje su navikli u djetinjstvu.
- Jednom kad si probao govedinu nema potrebe za kitolovom - kaže Etsuo Kato.
U čemu je onda stvar? Znanstvena istraživanja su očito samo izlika, kulturološki razlozi ne mogu biti opravdanje za izlov tisuća kitova oko Antarktike, a meso ovih veličanstvenih životinja više nitko ne želi. Rupert Wingfield-Hayes odgovor je potražio u japanskoj vlasti.
Japanese lawmakers including Toshihiro Nikai (3rd L), former Economy, Trade and Industry Minister, and Daishiro Yamagiwa (3rd R, back toward camera), State Minister of Economy, Trade and Industry, taste whale meat menu during a whale meat promotion event at a restaurant in the ministry in Tokyo November 19, 2014. Japanese government officials lunched on whale meat on Wednesday in a bid to promote Japan's new plan to resume whale hunting in the Southern Ocean, ruled out once by the International Court of Justice (ICI) earlier this year. Japan on Tuesday unveiled plans to resume whale hunting in the Southern Ocean despite an international court ruling that previous hunts were illegal, but said it would slash the quota for the so-called scientific whaling programme. The small placard on the table (C) reads: "Whale meat available here". REUTERS/Issei Kato (JAPAN - Tags: ENVIRONMENT POLITICS TPX IMAGES OF THE DAY) - RTR4EOKV
Japanski političari Toshihiro Nikai i Daishiro Yamagiwajedu jedu kitovo meso. Foto: Issei Kato / Reuters
Visoki član japanske vlade mu je rekao da će izlov, barem oko Antarktike, vjerojatno prestati za 10 godina budući da od njega i nema neke koristi, a samo šteti imidžu države. No, to još nije moguće zbog "važnih političkih razloga". Zato je Junko Sakuma uvjeren da razlog leži u velikoj državnoj birokraciji koja upravlja kitolovom u Japanu.
- Ako se broj ljudi u vašem odjelu smanji kad ste na čelu, to ljudi na čelu ureda smatraju sramotom. Stoga se birokrati bore da zadrže kitolov u svojem ministarstvu koliko je god moguće. Isto je i s političarima koji se udvaraju biračkom tijelu kojem je možda stalo do kitolova. Tako čuvaju svoje funkcije.
Iz svega novinar BBC-a izvodi zaključak da bi u tome mogao ležati odgovor zašto Japan i dalje lovi kitove. Jer, što je život tisuća prekrasnih i jedinstvenih životinja prema plaći nekoliko stotina malih birokrata.