OKRUTNO I NEPOTREBNO

ZAŠTO JAPANCI I DALJE UBIJAJU KITOVE? Preko dvije tisuće ovih veličanstvenih životinja godišnje stradava zbog banalnog razloga

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 09.02.2016. u 15:18

Reuters

Kitovi su najveći sisavci, štoviše, najveće životnije na Zemlji. Jedan od njih, plavetni kit je najveća životinja u povijesti našeg planeta - neki primjerci ove veličanstvene vrste mogu narasti preko 30 metara u dužinu te težiti preko 180 tona.

No, zbog velikog izlova tijekom 19 i 20 stoljeća, populacije kitova drastično su se smanjile zbog čega je Međunarodna komisija za kitolov 1982. godine uvela moratorij na izlov kitova koji je stupio na snagu četiri godine kasnije. Nakon toga su mnoge populacije kitova u porastu, ali je u posljednjih 30 godina svejedno ubijeno oko 50 000 ovih životnija zbog pravnih rupa koje neke države iskorištavaju da bi i dalje nastavile izlov.

Prve među njima su Island, Norveška i Japan te određene male zajednice poput Inuita u Kanadi kojima je izlov dozvoljen u malim količinama. Među njima se posebno ističe Japan čiji su kitolovci od 1985. do 2013. godine ubili oko 20 000 kitova, a sve u ime "znanstvenog istraživanja". Prošle godine su tako najavili da će ponovno početi s lovom u vodama Antarktike, protivno odluci Međunardnog suda pravde u Haagu koji je tu praksu proglasio nezakonitom.

© Stringer . / Reuters

Ulješura je uz kita perajara, grbavog kita i minka kitova najćešća meta kitolovaca. Foto:Stringer . / Reuters

Novinar BBC-a Rupert Wingfield-Hayes u velikom tesktu pokušao je naći odgovor na pitanje zašto Japanci i dalje love kitove, iako je legitimnih razloga za to sve manje. Članak možete pročitati ovdje, a mi ćemo napraviti kratak sažetak.

Japanska vlada tvrdi da je kitolov dio njihove kulture i više-stoljetne tradicije te da Japan nikada neće dozvoliti da im stranci diktiraju što smiju, a što ne smiju jesti. Prvi dio ovog argumenta nije potpuno bez istine, budući da u Japanu zaista ima obalnih naselja koja se stoljećima bave kitolovom, slično kao u Norveškoj i Islandu. No, samo Japan od tih država šalje svoju izuzetno opremljenu flotu kitolovaca preko pola svijeta kako bi ubili na stotine ovih životinja.

Nakon Drugog svjetskog rata, kitovo je meso bilo najveći najvažniji izvor mesa u toj državi, što se nije promijenilo sve do sredine 60-ih, kada je Japan godišnje ubijao do 24 000 kitova (1964.). No, od tada se država znatno obogatila, a druge vrste mesa, poput govedine, postale su uobičajene u Zemlji izlazećeg sunca. Što znači da argument o kitovom mesu kao izvoru hrane više ne stoji.

© Issei Kato / Reuters

Radnik sječe kitovo mesu u Minamibosu, južno od Tokija. Foto: Issei Kato / Reuters

No, Japan tvrdi da kitove zapravo ubija zbog "znanstvenog istraživanja", što je 2014. godine osporio Međunarodni sud pravde u Haagu, kako je ranije bilo spomenuto. Junko Sakuma iz Greenpeace-a već 10 godina istražuje kitolov u Japanu te je zaključio kako "više nema nikakve koristi za državu od kitolova, ali nitko ne zna kako stati".

Na famoznoj tokijskoj tržnici ribe Tsukiji, najvećoj na svijetu, od tisuća ribarnica i prodavača samo dvije nude kitovo meso. I što je najzanimljivije, posao im nimalo ne cvjeta - naime, prosječni Japanc godišnje pojede manje od 30 grama kitovog mesa. Na primjer, 2012. godine kitolovci su na tržištu ponudili oko 1200 tona kitovog mesa, a na 13 uzastopnih aukcija prodali su jedva četvrtinu tog mesa.

Japanci koje je autor intervjuirao kažu da više nema potrebe za kitovim mesom na koje su navikli u djetinjstvu.

- Jednom kad si probao govedinu nema potrebe za kitolovom - kaže Etsuo Kato.

U čemu je onda stvar? Znanstvena istraživanja su očito samo izlika, kulturološki razlozi ne mogu biti opravdanje za izlov tisuća kitova oko Antarktike, a meso ovih veličanstvenih životinja više nitko ne želi. Rupert Wingfield-Hayes odgovor je potražio u japanskoj vlasti.

© Issei Kato / Reuters

Japanski političari Toshihiro Nikai i Daishiro Yamagiwajedu jedu kitovo meso. Foto: Issei Kato / Reuters

Visoki član japanske vlade mu je rekao da će izlov, barem oko Antarktike, vjerojatno prestati za 10 godina budući da od njega i nema neke koristi, a samo šteti imidžu države. No, to još nije moguće zbog "važnih političkih razloga". Zato je Junko Sakuma uvjeren da razlog leži u velikoj državnoj birokraciji koja upravlja kitolovom u Japanu.

- Ako se broj ljudi u vašem odjelu smanji kad ste na čelu, to ljudi na čelu ureda smatraju sramotom. Stoga se birokrati bore da zadrže kitolov u svojem ministarstvu koliko je god moguće. Isto je i s političarima koji se udvaraju biračkom tijelu kojem je možda stalo do kitolova. Tako čuvaju svoje funkcije.

Iz svega novinar BBC-a izvodi zaključak da bi u tome mogao ležati odgovor zašto Japan i dalje lovi kitove. Jer, što je život tisuća prekrasnih i jedinstvenih životinja prema plaći nekoliko stotina malih birokrata.

Izdvajamo