Zloglasni migrantski kamp Vučjak nedaleko od Bihaća i blizu hrvatske granice zatvara se od ponedjeljka jer su tako na sastanku u Sarajevu odlučili ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić i premijer vlade Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić.
Taj kamp na svoju je ruku formirao grad Bihać kako bi iz središta grada izmjestio migrante koji nisu mogli naći smještaj u drugim prenapučenim smještajima, nadajući se da će s vremenom i on doći pod kapu IOM-a, UN-ove Međunarodne organizacije za migrante, odnosno ući u proračun Europske komisije. No, ne samo da se to nije dogodilo, nego su europski humanitarci inzistirali na zatvaranju Vučjaka zbog izuzetno loših higijenskih uvjeta. U Bihaću su smatrali kako iza svega stoji snažno hrvatsko lobiranje jer se kamp nalazi blizu hrvatske granice.
Druge opcije
Kako će se u susjednoj državi u konačnici riješiti problem s migrantima, u ovom trenutku još nije posve jasno. Zasad se zna da će migranti iz Vučjaka put Ušivka i Salakovca, kampova u Sarajevu i Mostaru, ali samo privremeno dok se ne uredi sarajevska bivša vojarna Blažuj gdje bi trebali potom završiti. U tom kampu trebao bi se naći i dio migranata iz Mirala i Bire, kampova iz Velike Kladuše, odnosno Bihaća, koji bi se također uskoro trebali zatvoriti jer se nalaze na privatnim nekretninama u najmu. Istodobno s uređenjem Blažuja traži se još jedna lokacija za migrantski kamp u koji bi trebali biti prebačeni preostali migranti iz Mirala i Bire, odnosno Sedre i Borića. Taj kamp mogao bi biti sagrađen na području Unsko-sanskog kantona, ali ne nužno jer se razmatraju i druge opcije.
Odbijali hranu
U ovom trenutku na području sjeverozapadne Bosne je oko 6000 migranata, uglavnom smještenih u prekapacitiranim kampovima Sedri, Borićima, Biri i Miralu. Za razliku od Vučjaka, gdje nema struje ni vode, a migranti u znak prosvjeda odbijaju hranu Crvenog križa, ovdje su uvjeti prilično dobri u higijenskom, ali i sigurnosnom smislu. Red osiguravaju zaštitari, migrantima je osiguran barem jedan obrok, a o svim drugim njihovim potrebama brinu aktivisti IOM-a. Novi režim upravljanja migrantskom politikom može donijeti dva scenarija za Republiku Hrvatsku. Prvi je da se ništa bitno neće promijeniti, odnosno da će migranti i dalje dolaziti prema Bihaću te put do schengenskog prostora tražiti kao i dosad, tamo gdje je Hrvatska najtanja, preko šireg karlovačkog područja. U tom slučaju Bihaću bi to donijelo pravi kaos jer bi se u gradu opet našlo 5000 ljudi koji ne bi imali adekvatan smještaj. U drugom scenariju migranti bi probijali granicu južnije, odnosno kod Vrgorca i u dalmatinskom zaleđu.
Protivljenje
Ova opcija je dobra za bihaćko područje, ali lošija je za migrante i Hrvatsku - migrantima bi se nekoliko puta produžio put do Slovenije, a Republika Hrvatska bi morala uložiti dodatne napore u čuvanje granice kako nam migrantski val ne bi ugrozio turističku sezonu. Migrante iz Vučjaka će se malo toga pitati u ponedjeljak, no oni već kažu da ih samo na silu mogu odvesti iz tog kampa. Oni imaju samo jedan zahtjev - da se otvore granice prema Republici Hrvatskoj.
Od siječnja prošle godine do danas bihaćkim je područjem prošlo više od 40.000 ljudi. Pretpostavlja se da ih na području BiH trenutačno ima oko osam tisuća.