Ključni podaci:
- Ruske snage opkolile su dvije trećine grada Severodonjecka
- Separatisti koje podržava Rusija imaju kontrolu nad Limanom
- Rusija protjeruje pet hrvatskih diplomata
- SAD odbio Putinov prijedlog za ukidanje sankcija u zamjenu za žitarice
- Amerika se sprema poslati dosad najmoćnije oružje Ukrajini
- Zelenski negoduje zbog podjela u EU po pitanju novih sankcija Rusiji
19:00 Guverner istočne ukrajinske regije Luhansk, koja je gotovo u potpunosti pala pod rusku kontrolu, u petak je rekao da je moguće da će snage Kijeva biti prisiljene povući se iz posljednjeg džepa otpora kako bi izbjegle zarobljavanje.
"Rusi neće moći zauzeti regiju Luhansk u narednim danima kao što su analitičari predviđali", rekao je guverner Luhanska Sergij Gajdaj na servisu za razmjenu poruka Telegram, misleći na gradove Severodoneck i Lisičansk.
"Imat ćemo dovoljno snage i sredstava za obranu. Međutim, moguće je da ćemo se morati povući kako ne bismo bili okruženi", rekao je.
Više od tri mjeseca nakon početka ruske invazije, veliki grad Severodoneck jedan je od posljednjih dijelova Luhanska koji je još uvijek pod kontrolom ukrajinske vojske. No, nedaleko grada već su započele žestoke borbe.
Promatrači se boje da bi ukrajinske snage u Severodonecku ubrzo mogle biti opkoljene ruskim i proruskim vojnim snagama.
>>> NOVO 17:09 Ukrajinske zračne snage priopćile su da je jedan od njihovih zrakoplova u petak oborio ruski lovac Su-35 iznad južne regije Herson. Na Facebooku je objavljeno kako je "oko 14 sati lovac MiG-29 Zračnih snaga Oružanih snaga Ukrajine oborio ruski lovac Su-35 na nebu iznad regije Herson", prenosi CNN.
17:02 Oko 70 tijela otkriveno je ispod ruševina bivše industrijske zgrade u gradu Mariupolju koji su okupirali Rusi, rekao je pomoćnik gradskog gradonačelnika.
Tijela su pronašli ruski djelatnici hitne pomoći i odveli ih u masovnu grobnicu, objavio je gradonačelnik grada Petro Andrjuščenko na Telegramu.
Kaže kako se radi o ljudima koji su ostali zarobljeni u srušenoj zgradi nakon što je pogođena granatiranjem.
"Nije izvršena nikakva identifikacija, ali mještani kažu da u osnovi ništa nije bilo za identificirati s obzirom na stanje tijela", rekao je Andrjuščenko.
17:00 Više od 100 ruskih nacionalnih gardista otpušteno je zbog odbijanja borbe u Ukrajini, pokazuju sudski dokumenti, što je do sada najjasniji pokazatelj neslaganja među dijelovima sigurnosnih snaga u vezi invazije Rusije na Ukrajinu, prenosi The Guardian.
Slučaj 115 pripadnika nacionalne garde, snaga poznatih kao Rosgvardia, izašli su na vidjelo u srijedu, nakon što je lokalni ruski sud odbio njihovu kolektivnu tužbu kojom se osporava njihovo ranije otpuštanje.
Prema odluci suda objavljenoj na internetskoj stranici, tužba je odbačena nakon što je sudac utvrdio da su vojnici s pravom otpušteni zbog "odbijanja obavljanja službenog zadatka" da se bore u Ukrajini te su se umjesto toga vratili u mjesto službe.
Ročište je održano u Nalčiku, glavnom gradu Kabardino-Balkarske republike na ruskom Kavkazu, gdje je sjedište jedinice.
15:25 Rusko ministarstvo poljoprivrede potvrdilo je preliminarnu prognozu žetve žitarica i obećalo izvoz najmanje 50 milijuna tona žitarica, ako se taj rezultat postigne.
Prema novinskoj agenciji Interfax, ministarstvo trenutno predviđa žetvu od 130 milijuna tona.
"S tim rezultatom možemo imati izvoz od 50 milijuna tona", rekla je u petak zamjenica ministra poljoprivrede Oksana Lut, dodajući da bi izvoz mogao biti i veći.
S druge strane, trenutna zabrana izvoza suncokreta bit će produžena nakon kolovoza. Lut je to opravdala nedostatkom domaćih rezervi za proizvodnju suncokretovog ulja.
Rusija je, kao i Ukrajina, jedna od najvećih svjetskih izvoznica žitarica.
Putinov rat u Ukrajini doveo je do značajnog povećanja cijena hrane na svjetskih tržištima.
Stručnjaci strahuju da će doći do gladovanja u dijelovima svijeta s obzirom na blokirane ukrajinskih luka. Moskva je odbacila optužbe da špekulira s gladi te je potom optužila Zapad da pogoršava prehrambenu krizu uvođenjem sankcija Rusiji.
Njemački kancelar Olaf Scholz u petak je rekao da se "Putinov narativ" o nadolazećoj prehrambenoj krizi mora opovrgnuti.
"Pronašao je izraz za to. Uvijek govori o nama kao o globalnom Zapadu", rekao je Scholz.
Time Putin misli na svoje neprijatelje protiv kojih se želi udružiti sa svim drugim zemljama, rekao je Scholz.
"Prehrambenu krizu izaziva rat koji je on pokrenuo, a on pokušava onda okriviti one koji stoje uz Ukrajinu”, rekao je Scholz.
15:01 - Ruske snage opkolile su dvije trećine grada Sjeverodonjecka na istoku Ukrajine, rekao je regionalni guverner Luganska Serhij Gajdai.
Ukrajinske snage angažirane su u 'žestokoj obrani' istočnog grada, rekao je Gajdai.
'Vrlo snažno' granatiranje nastavilo se bez prestanka i u dva dana oštetilo 90 posto stambenih objekata u gradu, istaknuo je šef administracije Severodonjecka Oleksandr Strjuk.
14:48 - Ukupni gospodarski gubici Ukrajine uzrokovani ruskom invazijom iznose 564-600 milijardi dolara, prema Kijevskoj školi ekonomije (KSE).
Mjera uključuje izravnu štetu na stambenim i drugim zgradama, infrastrukturi i imovini kao i neizravnu štetu u obliku pada BDP-a, izgubljenih investicija, odlaska radnika i dodatnih troškova obrane i socijalne potpore, priopćio je KSE.
Izravni gubici od uništavanja zgrada i infrastrukture procjenjuju se na 105 milijardi dolara, a oštećeni stambeni objekti čine oko 40 milijardi dolara te brojke.
U gradovima Mariupolj, Harkiv i Černihiv te Severodonjeck i Lisičansk u Donbasu imaju najviše oštećenih stambenih zgrada, izvijestio je KSE.
U međuvremenu su ukrajinske tvrtke pretrpjele 11 milijardi dolara gospodarskih gubitaka, uključujući više od pola milijarde dolara samo proteklog tjedna. Rusija je uništila, oštetila ili zaplijenila više od 200 ukrajinskih tvrtki, tvornica i pogona, navodi KSE.
14:33 - Savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Oleksij Arestovič, potvrdio je da separatisti koje podržava Rusija imaju kontrolu nad Limanom.
'Prema neprovjerenim podacima, izgubili smo grad Liman', rekao je Arestovič u videu, dodajući da je napad bio dobro organiziran.
'To u načelu pokazuje povećanu razinu operativnog upravljanja i taktičkih vještina ruske vojske', dodao je.
Njegovi komentari dolaze nakon što je ukrajinski guverner Donjecke oblasti, Pavlo Kirilenko, izjavio za medije da je Liman 'uglavnom kontroliran od strane ruskih trupa', ali je ukrajinska vojska zauzela nove utvrđene položaje u tom području.
Ovaj je grad inače ključno željezničko čvorište i dugo je bio meta proruskih snaga.
14:07 - Deset ljudi je ubijeno, a najmanje 35 ranjeno nakon što su rusi raketama jutros pogodili regiju Dnjepropetrovsk u središnjoj istočnoj Ukrajini.
Ruske snage ispalile su tri projektila iz Rostovske regije u Rusiji, a jedna je raketa pogodila bazu ukrajinske nacionalne garde u Dnjepru, javlja Ukrinform.
Regionalni guverner Valentin Rezničenko ranije je rekao da spasioci u ruševinama traže moguće preživjele nakon 'nemirne noći i nemirnog jutra'.
Ruske trupe intenziviraju ofenzivu prvenstveno u oblastima Luganska i Donjecka, a oblast Dnjepropetrovska okružena je s tri fronte.
13:35 - Turska očekuje da Švedska i Finska zaustave, kako kaže, 'podršku terorizmu' kako bi Ankara ukinula svoje protivljenje njihovom ulasku u NATO, rekao je turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu.
'Potrebno je poduzeti konkretan korak u pogledu zabrinutosti Turske. Moraju smanjiti potporu koja se daje terorizmu.'
Finsko i švedsko izaslanstvo posjetilo je u srijedu glavni grad Turske radi razgovora s turskim dužnosnicima. Nakon sastanaka, glasnogovornik turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana rekao je da je Ankara primijetila pozitivan stav o ukidanju embarga na izvoz oružja.
13:18 - Ruski predsjednik Vladimir Putin sporo, ali opipljivo napreduje u Donbasu na istoku Ukrajine, izjavio je u petak britanski premijer Boris Johnson.
"Bojim se da Putin, uz veliku cijenu za sebe i rusku vojsku, nastavlja gutati zemlju u Donbasu", rekao je za Bloomberg UK.
On nastavlja napredovati postupno, sporo, ali "bojim se da napreduje opipljivo i stoga je od apsolutno životne važnosti da i dalje vojno podupiremo Ukrajince", istaknuo je.
Rusija naziva svoju invaziju koju je pokrenula 24. veljače "specijalna vojna operacija" za demilitarizaciju i "denacifikaciju" svog susjeda. Ukrajina i zapad kažu da su to lažni izgovori za agresivni rat.
Johnson je rekao da je Ukrajini potrebna veća vojna potpora, uključujući višecijevne raketne sustave, te je rekao da se sukob mora okončati.
Jedini način na koji se to može završiti jest da Putin prihvati da se ... "provela denacifikacija Ukrajine i da se može povući dostojanstveno i časno", rekao je, dodajući da to ne znači da podržava rusku premisu da su u Ukrajini bili nacisti.
"Mislim da postoji politički manevarski prostor da tome stane na kraj", rekao je Johnson.
13:07 - Kremlj je u petak poručio da smatra Ukrajinu odgovornom za činjenicu da su mirovni pregovori između dviju zemalja zamrznuti, istaknuvši kako je nejasno što Kijev želi.
"Ukrajinsko vodstvo konstantno daje kontradiktorne izjave. Zbog toga ne možemo u potpunosti razumjeti što ukrajinska strana želi", kazao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov novinarima.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je ranije da je više puta pokušavao organizirati sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom kako bi se okončao rat, ali da se čini da Rusija još nije spremna za ozbiljne mirovne pregovore.
"Postoje stvari o kojima treba razgovarati s ruskim čelnikom. Ne kažem da naši ljudi žele da razgovaram s njim, ali moramo se suočiti s realnošću onoga što proživljavamo", kazao je Zelenskij u obraćanju indonezijskom think thanku.
"Što želimo od tog sastanka? Želimo svoje živote natrag... Želimo povratiti život suverene zemlje unutar vlastitog teritorija", poručio je ukrajinski predsjednik.
Posljednji mirovni pregovori uživo, koliko je poznato, održani su 29. ožujka.
Kontakti su se neko vrijeme nastavili na daljinu, ali obje strane potvrđuju da se razgovori više ne vode.
12:48 Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov optužio je zapadne zemlje da vode "totalni rat" protiv Rusije te njezinog naroda i kulture.
Zapadni saveznici "otkidaju Rusiju i sve što je s njom povezano", uključujući zabranu ruskih pisaca, skladatelja i drugih kulturnih osoba, rekao je na sastanku ministarstva.
''Zapad je objavio rat nama, cijelom ruskom svijetu. Kultura ukidanja Rusije i svega što je povezano s našom zemljom već dolazi do točke apsurda. SAD i njihovi sateliti pojačaavaju svoje napore da obuzdaju našu zemlju, koristeći najširi raspon alata - od jednostranih ekonomskih sankcija do potpuno lažne propagande u globalnom medijskom prostoru'', rekao je Lavrov.
12:27 Volodimir Zelenski rekao je da se Ukrajina mora "suočiti s realnošću" situacije i razgovarati s Rusijom.
Zelenski je rekao da Ukrajina ne želi razgovarati s Vladimirom Putinom, ali vjeruje da će vjerojatno biti potrebno prekinuti rat.
"Ima stvari o kojima treba razgovarati s ruskim čelnikom. Ne kažem vam da su po meni naši ljudi željni razgovarati s njim, ali moramo se suočiti s realnošću onoga što proživljavamo. Što želimo od tog sastanka... Želimo svoje živote natrag. Želimo povratiti život suverene zemlje unutar vlastitog teritorija", rekao je Zelenski, dodajući kako se čini da Rusija još nije spremna za ozbiljne mirovne pregovore, piše Sky News.
12:08 Oko 1500 ljudi ubijeno je u ukrajinskom gradu Severodonjecku od početka rata, objavio je u petak gradonačelnik toga grada, dodajući da ga je opasno napuštati zbog stalnog granatiranja ruskih snaga.
Među poginulima ima vojnika, ali i civila, kazao je Oleksandr Strjuk u petak.
Mnogi su i pobjegli. Od nekadašnjih 130.000 stanovnika, u gradu ih je sada samo desetina, između 12.000 i 13.000.
Gradonačelnik je rekao da je iznimno opasno za ljude da napuštaju Severodonjeck zbog stalnih granatiranja. Naglasio je da ukrajinska vojska čini sve kako bi rutu učinila sigurnom.
"Grad je pod gotovo stalnom paljbom, 60 posto kuća i stanova je potpuno uništeno a gotovo 90 posto je oštećeno i trebat će velike popravke", rekao je Strjuk.
Više od tri mjeseca nakon početka ruske invazije, veliki grad Severodonjeck jedan je od posljednjih dijelova Luhanska koji je još uvijek pod kontrolom ukrajinske vojske. No, nedaleko grada već su započele žestoke borbe.
Promatrači se boje da bi ukrajinske snage u Severodonjecku ubrzo mogle biti opkoljene ruskim i proruskim vojnim snagama.
Proruski separatistički vođa u istočnoj Ukrajini kazao je da je u samoproglašenoj Narodnoj Republici Donjeck više od 5000 ukrajinskih ratnih zarobljenika, izvijestila je ruska agencija TASS u petak.
12:00 Najbogatiji čovjek u Ukrajini, Rinat Ahmetov, namjerava tužiti Rusiju za gubitak vrijedan 17 do 20 milijardi dolara nakon što je njegova čeličana Azovstal u Mariupolju teško oštećena, javljaju lokalni mediji.
'Definitivno ćemo tužiti Rusiju i zahtijevati odgovarajuću odštetu za sve gubitke i izgubljene poslove', rekao je Ahmetov.
Opširnije pročitajte OVDJE.
11:28 Građani Čečenije tvrde da ih otimaju protiv njihove volje i prisiljavaju da se bore kao 'dobrovoljci' u invaziji na Ukrajinu, ističe nekoliko organizacija za ljudska prava.
Skupina za ljudska prava u Čečeniji koja se zalaže protiv korupcije i ruske propagande, 1Adat, također je izvijestila o masovnim otmicama Čečena.
'Oteti su dužni potpisati papir u kojem piše da se dobrovoljno javljaju za odlazak u Ukrajinu, inače im prijete da će im izmisliti kaznene slučajeve', navodi 1Adat u priopćenju. 'Svatko tko ide u Ukrajinu na ovaj način bit će korišten na prvoj crti bojišnice, kao topovsko meso.'
Opširnije pročitajte OVDJE.
10:40 Reuters javlja da Rusija protjeruje pet članova osoblja iz hrvatskog veleposlanstva u Moskvi.
Opširnije pročitajte OVDJE.
10:29 Reuters izvještava da su proruski separatisti iz samoproglašene Narodne Republike Donjeck rekli da su uspostavili potpunu kontrolu nad strateškim gradom Limanom u istočnoj Ukrajini. Tvrdnje nisu neovisno provjerene.
10:23 Ukrajina tvrdi da je Rusija razasula između 400 i 500 starih sovjetskih mina u Crnom moru, što onemogućuje izvoz robe iz ukrajinskih luka.
Glasnogovornik regionalne vojne uprave Odesa, Serhij Bratčuk, kaže da je Rusija "stvorila prehrambenu krizu u svijetu" blokiranjem luka, dodajući da Rusija koristi "informacijski alibi" okrivljujući Ukrajinu za krizu s hranom.
9:55 U opkoljenom gradu Severodonjecku na istoku Ukrajine, stanovnici kuhaju na otvorenom, nikad se ne udaljujući previše od svojih podzemnih skloništa.
"Očaj i bolest vrebaju betonskim hodnicima, izvještava dopisnica Sky Newsa Alex Crawford.
"Bombardiranje je intenzivno. Ruske snage su na ulazu u grad i sve bliže tome da ga potpuno okruže. Čini se da je to sad samo pitanje vremena", naglašava dopisnica Sky Newsa.
9:26 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je Moskvu za „genocid“ u istočnoj pokrajini Donbas u kojoj grad Severodoneck trpi rusko granatiranje, prenio je BBC u petak.
„Žele da Donbas bude spaljen, žele da bude nenaseljiv“, kazao je predsjednik Zelenskij, koji je u noćnom obraćanju opisao tešku poziciju Ukrajine na istoku zemlje.
Ruske snage približavaju se strateški važnim gradovima Severodonecku i Lisičansku, u pokušaju da ih opkole i unište ukrajinske branitelje.
Zelenskij ruske oružane snage nije optužio samo za pokušaj uništenja ukrajinskih snaga. Sugerirao je da je ruska invazija genocidna, te tvrdi da su žrtve ubijanja i prognanstva i civili.
BBC javlja da su se tijekom noći čule tri eksplozije u gradu Dnipru, u kojem spasioci u ruševinama traže ljude.
Gradonačelnik je kazao da su stanovnici pretrpjeli „nemirnu noć i nemirno jutro“.
U granatiranju drugog ukrajinskog grada Harkiva u četvrtak poginulo je devet ljudi, među njima i jedna beba, dodaje BBC.
8:57 Ukrajinsko ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da je od početka rata ubijeno 29.750 pripadnika ruskih snaga, što je 150 više nego jučer.
U svojim posljednjim brojkama, koje nisu provjerene i koje su se prije razlikovale od drugih procjena, ministarstvo također tvrdi da su uništena 1.322 tenka i 206 zrakoplova.
8:23 Sjedinjene Američke Države odbile su u četvrtak poziv ruskog predsjednika Vladimira Putina na ukidanje ekonomskih sankcija u zamjenu za deblokadu crnomorskih luka preko kojih bi se izvezle žitarice.
Putin je talijanskom premijeru Mariju Draghiju u telefonskom razgovoru rekao da će Rusija pustiti brodove koji prevoze žitarice i gnojivo kako bi ublažila nadolazeću prehrambenu krizu diljem svijeta, ali samo "pod uvjetom da se ukinu politički motivirana ograničenja koja je nametnuo zapad", objavio je Kremlj.
Ranije je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio da će nastavak izvoza iz Ukrajine biti dozvoljen samo ako se ukinu sankcije protiv Rusije.
Međutim, glasnogovornica Bijele kuće Karine Jean-Pierre rekla je da je za neisporuku tona ukrajinskog žita zaslužna ruska pomorska blokada, a ne sankcije.
Trenutno nema razgovora o ukidanju sankcija, tvrdi Jean-Pierre.
„Nema razgovora. Za ovo je kriva Rusija“, rekla je.
Rusija bi „pod hitno trebala zaustaviti rat s Ukrajinom“ koji je utjecao na globalnu sigurnost hrane, dodala je Jean-Pierre.
„Rusija aktivno blokira izvoz hrane iz ukrajinskih luka zbog čega se povećava glad u svijetu. Ovo je njihovo djelo.“
Rusija i Ukrajina su važne izvoznice žitarica i igraju ključnu ulogu u globalnoj opskrbi hranom.
Tijekom posljednjih par tjedana, međunarodna zajednica poziva Rusiju da dozvoli izvoz ukrajinskog žita. Ruska mornarica trenutno blokira luke u ukrajinskom Crnom moru, tvrde iz Kijeva.
Ukrajina je u srijedu optužila Rusiju za ucjenu i pozvala zapad da ne ukida sankcije dok Rusija ne prekine rat.
8:07 Rusiji toliko nedostaje moderna, borbeno spremna oprema da je izvukla 50 godina stare tenkove iz dubokog skladišta, tvrdi britansko ministarstvo obrane (MoD).
Kremlj je prikupio borbene tenkove T-62 kako bi podržao svoje snage na jugu, tvrdi MoD. Inače, ovaj tip tenkova nekoć je bio oslonac vojske Sovjetskog Saveza, a prvi put je predstavljen 1961. godine,
"T-62 će gotovo sigurno biti posebno ranjivi na protutenkovsko oružje, a njihova prisutnost na bojnom polju naglašava ruski nedostatak moderne, borbeno spremne opreme", naglašava britansko ministarstvo obrane.
Također, u najnovijim obavještajnim podacima Ujedinjenog Kraljevstva, ističe se da ruske kopnene snage nastavljaju svoj pokušaj opkoljavanja Severodonjecka i Lišanska u istočnoj Ukrajini, te da su nedavno zauzeli nekoliko sela sjeverozapadno od Popasne.
"Rusija vrši pritisak u Severodonjecku iako Ukrajina zadržava kontrolu nad višestrukim branjenim sektorima, uskraćujući Rusiji potpunu kontrolu nad Donbasom", dodalo je britansko ministarstvo obrane.
7:28 Bidenova administracija sprema se poslati Ukrajini oružje koje ta zemlja već neko vrijeme traži kao prioritet broj jedan.
Napredni raketni sustavi dugog dometa sada su glavni zahtjev ukrajinskih dužnosnika, a konačna odluka mogla bi biti najavljena sljedećeg tjedna. piše CNN
Visoki ukrajinski dužnosnici, uključujući predsjednika Volodimyra Zelenskog, molili su posljednjih tjedana da SAD i njihovi saveznici osiguraju višestruki raketni sustav (MLRS). Oružani sustavi proizvedeni u SAD-u mogu ispaliti seriju raketa stotinama kilometara, mnogo dalje od bilo kojeg sustava koje Ukrajina već ima. Ukrajinci tvrde da bi to mogla biti prekretnica u njihovom ratu protiv Rusije.
Drugi sustav koji je Ukrajina tražila je topnički raketni sustav visoke pokretljivosti (HIMARS), koji je sposoban ispaljivati seriju raketa kakve koriste i višecijevni bacači raketa
Bidenova se administracija tjednima nećkala oko toga hoće li poslati sustave, zbog straha da bi Ukrajinci mogli koristiti te sustave za ofenzive napade na ruskom teritoriju, rekli su američki dužnosnici za CNN.
7:15 Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba odgovarao je na stotine pitanja koja su mu postavljena na Twitteru, a neka su se ticala i mogućeg kompromisa s Rusijom.
Jedan korisnik Twittera je pitao što Ukrajinci u trenutno okupiranim regijama žele u smislu kompromisa.
- Oni žele živjeti u Ukrajini. Ruska propaganda pokušava pronaći proruske ljude koji bi im mogli dati proruski komentar, ali ne može naći dovoljnu količinu ljudi koji žele raditi za njih, zato što ti ljudi žele živjeti u Ukrajini.
Na pitanje o južnim regijama i o tome bi li za Ukrajinu bilo prihvatljivo da ih zadrži, ali da se suoče s kontinuiranim sigurnosnim problemima, Kuleba je rekao: "Sve te regije moraju biti ukrajinske, točka. To čak nije ni predmet rasprave."
6:53 Ujedinjeni narodi priopćili su da je 8.691 civil postao žrtva rata. To uključuje najmanje 3.998 ubijenih civila i najmanje 4.693 ranjenih. Brojke su od 24. veljače, kada je počela invazija, do 25. svibnja.
No, u agenciji smatraju da su stvarne brojke puno veće.
UN kaže da je većina žrtava posljedica eksplozivnog oružja širokog područja djelovanja, uključujući granatiranje iz teškog topništva i raketnih bacača.
5:46 Sud u Moldaviji u četvrtak je bivšem predsjedniku i proruskom oporbenom čelniku Igoru Dodonu odredio 30-dnevni kućni pritvor, kako bi tužiteljstvu omogućio da istraži optužbe za korupciju i izdaju.
Okružni sud u četvrti Ciocana u glavnom gradu Kišinjevu donio je odluku dva dana nakon što je Dodonova kuća pretresena, a njemu određen 72-satni pritvor.
Obraćajući se medijima nakon sudske rasprave, Dodon je izjavio da je sudac izvršavao "politički nalog" prozapadne predsjednice Maie Sandu, koja ga je pobjedom na izborima naslijedila 2020. godine.
Rekao je i da nema nikakvu imovinu osim one koju je službeno prijavio.
Moldavska vlada je odbacila tvrdnje o političkom uplitanju, a ministar pravosuđa Sergiu Litvinenko je izjavio da će se slučaj voditi "strogo u skladu sa zakonom".
Dodonovo uhićenje dolazi u trenutku kada su odnosi između Moskve i Kišinjeva sve zategnutiji.
Kremlj je ranije izrazio zabrinutost zbog vijesti da je Dodon pritvoren, a glasnogovornik Dmitrij Peskov je pozvao moldavske vlasti da poštuju njegova prava.
Posljednjih mjeseci ruski separatisti u moldavskoj regiji Pridnjestrovlje okrivljuju susjednu Ukrajinu za "pucnjave, eksplozije i upade bespilotnih letjelica", što izaziva bojazan da bi Moldavija mogla biti uvučena u sukob u Ukrajini, navodi Reuters.
5:10 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izrazio je negodovanje zbog podjela unutar Europske unije kada je riječ o novim sankcijama protiv Rusije te se upitao zašto je nekim zemljama dopušteno blokirati plan.
"Koliko će još tjedana Europska unija pokušavati dogovoriti šesti paket?", upitao se Zelenskij u kasnonoćnom obraćanju, ističući da Rusija dnevno za opskrbu energentima od 27-članog bloka prima milijardu eura.
Naime, kako podsjeća Reuters, Unija raspravlja o šestom krugu mjera protiv Rusije, uključujući i embargo na uvoz ruske nafte. Za takav potez potreban je konsenzus svih zemalja članica, ali Mađarska se za sada protivi toj ideji s obrazloženjem da bi njezino gospodarstvo pretrpjelo prevelike štete.
"Naravno da sam zahvalan onim prijateljima koji zagovaraju nove sankcije. Ali odakle moć ljudima koji blokiraju ovaj šesti paket? Zašto im je dopušteno imati toliku moć?" upitao se Zelenskij.
Službeni Berlin se nada da će razgovori o novom krugu sankcija uskoro biti dovršeni, no to neće biti tema na samitu čelnika EU-a sljedećeg tjedna, rekao je jedan njemački dužnosnik u srijedu.
U izjavama ukrajinskog predsjednika drugi dan zaredom prisutna je zaoštrena retorika kada je u pitanju pristup svijeta ratu u Ukrajini.
"Pritisak na Rusiju doslovno je pitanje spašavanja života. A svaki dan odugovlačenja, slabosti, raznih sporova ili prijedloga da se 'pacifira' agresor, samo znači da će više Ukrajinaca biti ubijeno", rekao je Zelenskij.
U srijedu su ga razljutili prijedlozi o ustupcima Kijeva za postizanje mira, rekavši da ideja odiše pokušajima smirivanja nacističke Njemačke 1938. godine.
Ponovio je i pritužbe da svijet nije uspio potpuno izolirati ruski bankarski sustav, kao i da nije dovoljno brzo Ukrajini dostavio teško naoružanje.
O ključnim događajima 91. dana rata u Ukrajini možete čitati OVDJE.