Ključni događaji:
Biden: 'Pojačat ćemo vojnu prisutnost u Europi'
Zamjenik Lavrova: 'Širenje NATO znači destabilizacija regije'
Zelenski: 'Rusija bi mogla porobiti Litvu'
Ruska vojska: 'Ukrajinski vojnici dezertiraju zbog gladi'
Zelenski dao intervju NBC-ju: 'Prvih dana rata svjetski čelnici su mi nudili avione za bijeg'
Stoltenberg: 'Imamo najveću sigurnosnu krizu od 2. svjetskog rata'
Tri osobe su poginule u napadu na Mikolajiv
>>> NOVO, 15:22 >>> Glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza Jens Stoltenberg u srijedu je na konferenciji za medije rekao da su lideri zemalja članica NATO "donijeli povijesnu odluku" kada su Švedsku i Finsku pozvali da pristupe Savezu. Dodao je da dogovor o pristupanju Švedske i Finske NATO-u postignut u utorak navečer kada su te dvije zemlje postigle dogovor s Turskom koja je do tada bila protiv proširenja NATO-a.
- Htio bih se zahvaliti Turskoj, Finskoj i Švedskoj zato što su prihvatile moj poziv da sjednu za pregovarački stol i pronađu način da zajedno krenu naprijed - rekao je Stoltenberg.
- Naporno se radilo tijekom proteklih tjedana, a više ljudi na raznim razinama bilo je u konstantnom kontaktu. Viši su dužnosnici u dva navrata pod mojim okriljem pregovarali u Bruxellesu i konačni su dogovor postigli u utorak navečer - dodao je glavni tajnik NATO-a.
- Ovo je dobar dogovor za Tursku, Švedsku i Finsku. Ovo je dobar dogovor za NATO - rekao je Stoltenberg.
NOVO 15:16 NATO će pozvati Švedsku i Finsku da postanu njegove članice, stoji u izjavi tog saveza sa skupa u Madridu.
U priopćenju stoji kako će pristupanje dviju država učiniti "saveznike" i "euroatlantsko područje" sigurnijima, a NATO "jačim". U njemu se Rusiju opisuje kao "najznačajniju i izravnu prijetnju sigurnosti saveznika".
Savez je obećao daljnju pomoć Kijevu i dogovorio paket podrške u modernizaciji obrambenog sektora Ukrajine.
NATO je u isto vrijeme odlučio značajno ojačati svoje obrambene kapacitete. Navodi se slanje dodatnih "borbeno spremnih snaga na istočno krilo" koje će borbene grupe povećati na jedinice veličine brigada te jačanje tamošnjeg zapovjedništva.
U izjavi se Kina spominje kao izazov za interese, sigurnost i vrijednosti NATO-a jer je riječ o državi koja pokušava potkopati međunarodni poredak temeljen na pravilima.
15:05 - Rusija smatra da su švedski i finski planovi o pristupanju NATO savezu destabilizacijski potez, rekao je u srijedu zamjenik šefa ruske diplomacije Sergej Rjabkov, u vrijeme kada se dvije države spremaju na ubrzani postupak ostvarivanja članstva u savezu.
"Proširenje Sjevernoatlantskog saveza smatramo isključivo destabilizacijskim čimbenikom u međunarodnim odnosima. Ne povećava sigurnost onih koji ga proširuju, ni onih koji mu se pridružuju, ni drugim državama koje savez doživljavaju kao prijetnju", rekao je Rjabkov, a citirala ga je ruska novinska agencija Interfax.
14:45 - Nakon uvođenja američke zabrane uvoza ruskog zlata, Moskva bi ga mogla početi prodavati za rublje stranim partnerima što će ojačati rusku valutu, rekao je za RIA Novosti financijski analitičar Vladislav Antonov, iz pružatelja usluga hostinga za rudarenje kriptovaluta BitRiver.
Sjedinjene Američke Države zabranile su uvoz ruskog zlata u tu zemlju, osim iznimaka koje propisuju posebni propisi ili uz dozvolu Ureda za kontrolu inozemne imovine Ministarstva financija SAD-a (OFAC).
Ranije su države skupine G7 u zajedničkom priopćenju objavile da će "odsjeći" Rusiju od sudjelovanja na svjetskim tržištima i ograničiti njezin prihod, uključujući od zlata.
"Posve je očito da bi Rusija mogla početi prodavati zlato stranim klijentima za rublje i to će biti nova faza u jačanju rublja", rekao je Antonov.
Dodao je da je donedavno oko 80% zlata iskopanog u Rusiji prodavano u inozemstvo, a sada će ga više ostajati unutar te zemlje, što će ojačati stabilnost njezina financijskih sustava.
Vrlo vjerojatnim smatra preusmjeravanje protoka ruskog zlata sa zapada na samu Rusiju i zemlje Azije, Afrike i Latinske Amerike.
"Sudionici na svjetskom tržištu izvan zapadnog bloka povećat će suradnju s Rusijom, koju se ne može isključiti s tržišta zlata", zaključio je.
14:20 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zatražio je u srijedu od čelnika NATO-a financijsku i oružanu pomoć kako bi se njegova zemlja suprotstavila Rusiji koja želi diktirati svjetski poredak.
Zelenski je u obraćanju video-vezom čelnicima država članica NATO-a koji su se okupili u Madridu posebno istaknuo potrebu za suvremenim topničkim sustavima.
"Da bismo prekinuli prevlast ruskog topništva, što je značajna prednost, potrebno nam je puno više ovih modernih sustava, modernog topništva", rekao je Zelenski. Dodao je da Ukrajini treba oko pet milijardi dolara mjesečno za obranu.
Zelenski je istaknuo da Rusija nije pokrenula rat samo da bi pokorila Ukrajinu nego da "diktira uvjete u Europi i diktira budući svjetski poredak".
Upozorio je da bi sljedeće godine situacija mogla biti još gora ne samo za Ukrajinu ako njegova zemlja ne dobije odgovarajuću pomoć. Istaknuo je da se Rusija ne želi zaustaviti na osvajanu južne Ukrajine ili Donbasa, nego da želi ići dalje.
"Želi apsorbirati grad po grad u Europi, u zemljama koje Rusija smatra svojim vlasništvom, a ne neovisnim državama. Pitanje je tko je sljedeći - Moldavija, baltičke države, Poljska?", istaknuo je ukrajinski predsjednik.
13:01 Turska će od Švedske i Finske zatražiti izručenje 33 pripadnika pokreta PKK i Feto koje smatra teroristima, objavio je u srijedu ministar pravosuđa Bekir Bozdag.
Zahtjev dolazi dan nakon potpisivanja memoranduma između triju država koji otvara put Helsinkiju i Stockholmu prema članstvu u NATO savezu kojem se Ankara dotad protivila.
"U sklopu novog dogovora od Finske ćemo tražiti izručenje šest članova PKK-a i šest članova Fetoa, a od Švedske deset članova Fetoa i jedanaest članova PKK-a", rekao je ministar, a prenose turski mediji.
Kurdistanska radnička partija (PKK) proglašena je terorističkom organizacijom u Turskoj, Europskoj uniji i SAD-u.
Feto je pokret propovjednika Fethullaha Gulena, nekadašnjeg saveznika, a danas protivnika predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana kojeg on smatra krivcem za pokušaj vojnog puča u srpnju 2016. godine.
Erdogan se u utorak, uoči otvaranja sastanka na vrhu NATO-a u Madridu, na nekoliko sati sastao s finskim kolegom Saulijem Niinistom i švedskom premijerkom Magdalenom Andersson.
Turska je blokirala ulazak dviju država u NATO, optuživši ih da je sklonila militante dvaju pokreta.
Na kraju skupa u Madridu predstavljen je memorandum triju država koji otvara put za proširenje Saveza.
"Turska je dobila ono što je htjela", priopćio je ured turskog predsjednika, govoreći pritom o "potpunoj suradnji" država u borbi protiv terorizma.
12:58 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da bi Rusija mogla napasti članice NATO-a rekavši da bi Moskva mogla 'porobiti' Litvu.
- Postavlja se pitanje tko je sljedeći nakon Ukrajine? Ako bi se to dogodilo, bio bi to zajednički neuspjeh NATO-a i Ukrajine, poručio je.
Rekao je da Ukrajini treba 4,7 milijardi mjesečno za obranu.
12:47 Rusija ima negativan stav prema planovima Švedske i Finske da se pridruže NATO-u, komentirao je Sergej Rjabkov, zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova, prenosi Interfax.
Agencija RIA novosti prenosi izjavu Rjabkova koji je rekao da je širenje NATO-a destabilizirajuće i ne pridonosi sigurnosti članica saveza.
12:35 Turska će od Švedske i Finske zatražiti izručenje 33 pripadnika pokreta PKK i Feto koje smatra teroristima, objavio je u srijedu ministar pravosuđa Bekir Bozdag.
Zahtjev dolazi dan nakon potpisivanja memoranduma između triju država koji otvara put Helsinkiju i Stockholmu prema članstvu u NATO savezu kojem se Ankara dotad protivila.
Kurdistanska radnička partija (PKK) proglašena je terorističkom organizacijom u Turskoj, Europskoj uniji i SAD-u.
Feto je pokret propovjednika Fethullaha Gulena, nekadašnjeg saveznika, a danas protivnika predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana kojeg on smatra krivcem za pokušaj vojnog puča u srpnju 2016. godine.
11:44 Rusija će u lipnju ući u deflaciju, a potrošači će sve više biti skloniji štednji, izjavio je ruski ministar gospodarstva Maksim Rešetnikov.
Govoreći na konferenciji najveće ruske poslovne lobističke skupine, rekao je da je potražnja u ruskom gospodarstvu i dalje niska.
- Ako vrijednost rublje ostane na istoj razini, tvrtke će morati smanjiti porizvodnju, rekao je.
Njegovi komentari ukazuju na činjenicu da bi rat u Ukrajini, popraćen sankcijama Zapada, mogao utjecati na financije zemlje.
11:21 Američki čelnik Joe Biden pojačat će vojnu prisutnost u Europi zbog prijetnji koje dolaze iz Rusije. Potvrdio je da će SAD povećati broj razarača u Španjolskoj sa četiri na šest.
Obećao je da će se pobrinuti da NATO bude spreman odgovoriti na prijetnje iz svih smjerova u svim domenama, na kopnu, u zraku i u moru.
Pohvalio je napredak u diplomaciji s Turskom koja je pripremila teren za članstvo Finske i Švedske u NATO-u, rekavši da je poslan jasan signal Rusiji da je savez ujedinjen i da raste.
- Njihova odluka da se odmaknu od neutralnosti i da se prudruže NATO savezu učinit će nas jačima i sigurnijima. Po mom mišljenju, šaljemo nepogrešivu poruku... da je NATO jak, ujedinjen, poručio je iz Madrida.
Biden je rekao da je pristupanje dviju skandinavskih zemalja znak da su se Putinovi ciljevi izjalovili.
- Rekao sam da Putin traži finlandizaciju Europe. Dobit će i NATO-izaciju Europe, a to je upravo ono što on nije želio. Upravo to treba učiniti da se zajamči sigurnost Europi. Mislim da je to potrebno, rekao je.
11:15 U najnovijem operativnom izvješću ruska vojska ustvrdila je da je uništila bazu za obuku stranih plaćenika u blizini Mikolajiva.
Također tvrde kako je Rusija praktički uništila ukrajinski 108. bataljun, razorila četiri zapovjedna sjedišta u jednom danu, uključujući dva u Harkivu, oborila zrakoplov MiG-29, dva zrakoplova Su-2, helikopter i devet dronova.
Ističu također da je 'situacija s hranom kritična' referirajući se na ukrajinske oružane snage. Ustvrdili su da je zabilježeno puno slučajeva gdje ukrajinski vojnici zbog gladi napuštaju položaje i dezertiraju.
Niti jedna tvrdnja nije provjerena iz neovisnog izvora.
11:02 Indonezijski predsjednik Joko Widodo stigao je u službeni posjet Kijevu gdje će se sastati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Čelnik Indonezije je predsjedavajući skupinom G20, a njegova je zemlja domaćin summita krajem godine na koji bi trebao doći i ruski čelnik Vladimir Putin.
Reuters podsjeća da je prije rata Ukrajina bila glavni dobavljač žitarica za Indoneziju.
Nakon Kijeva Widodo putuje u Moskvu gdje će razgovarati s Putinom.
10:44 Američki predsjednik Joe Biden najavio je novo raspoređivanje američkih trupa u Europi.
- Putin je narušio mir u Europi. SAD i saveznici stupaju na scenu, dokazujući da je NATO potrebniji i važniji nego ikad, poručio je iz Madrida.
Između ostalog, najavio je uspostavu stalnog stožera američkog 5. armijskog korpusa u Poljskoj, slanje dodatne rotacijske brigade u Rumunjsku, raspoređivanje dvije dodatne eksadrile F-35 zrakoplova u Veliku Britaniju te 'unaprjeđenje' rotacijskog raspoređivanja u Baltiku.
Najavio je i raspoređivanje još dva razarača u Španjolskoj, te dodatne protuzračne obrane u Njemačkoj i Italiji.
10:35 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ispričao je u intervjuu za američku televizijsku mrežu NBC da je odbio ponudu da zrakoplovom napusti Kijev kada je započela ruska invazija.
- Prvog dana rata nekoliko svjetskih čelnika me zvalo na telefon. Rekli su mi da moram otići, da moram pobjeći i mnogi su mi, iskreno od srca, vrlo izravno rekli da su samo htjeli pomoći i rekli da nam mogu dati sve što želimo, zrakoplove, automobile, helikoptere ili nešto više. Odbio sam ih. Rekao sam im da mi ne trebaju nikakvi automobili, da trebamo oružje i da ću ostati u Kijevu, ispričao je.
- Također, pitali su i za moju obitelj. Ako ste odlučili ostati u domovini to je vaša odluka, ali što je s vašom djecom, suprugom? Možda vam možemo pomoći u ovoj situaciji. To su mi govorili. Hvala vam na tim prijedlozima, rekao je.
Prepričao je i prve trenutke kada je saznao da je započeo napad Rusije.
- Mislio sam samo na nas, na moj narod. Mislio sam na Ukrajinu. Odmah sam otišao u svoj ured, bio sam spreman, u nedostatku boljih riječi. Nisam gubio vrijeme za razmišljanje. Odmah smo se okupili, okupili vojni odbor i bili smo spremni uzvratiti. Glavni zadatak je donijeti odluku, ne razmišljati o tome što će se dogoditi sutra ili prekosutra, ispričao je.
10:18 Talijanski premijer Mario Draghi izazvao je bijes Kremlja nakon što je u utorak rekao da je ruski čelnik Vladimir Putin isključen sa sudjelovanja na summitu G20 u Indoneziji u studenome.
- Što se tiče dolaska Putina na summit G20, indonezijski predsjednik ga je isključio, bio je kategoričan rekavši da neće doći. Mogao bi se uključiti preko video linka, vidjet ćemo, rekaoje novinarima.
Savjetnik u Kremlju Jurij Ušakov rekao je za Tass da nije na Draghiju da komentirao hoće li Putin doći na summit.
- Vjerojatno je zaboravio da više nije predsjedavajući, dodao je.
Italija je predsjedala skupinom G20 2021. godine. U četvrtak bi indonezijski predsjdnik Joko Widodo trebao doputovati u Moskvu na razgovore s Putinom.
10:00 Zemlje članice NATO-a i dalje će opskrbljivati Ukrajinu oružjem u ratu protiv Rusije 'koliko god bude potrebno', poručio je u Madridu njemački kancelar Olaf Scholz.
- Dobro je da zemlje koje su se ovdje okupile, ali i mnoge druge, daju svoj doprinos kako bi se Ukrajina mogla braniti - pružanjem financijskih sredstava, humanitarne pomoći, ali i slanjem oružja koje Ukrajini hitno treba, rekao je Scholz, a prenosi Reuters.
9:45 Rusija predstavlja "izravnu prijetnju" sigurnosti zemalja NATO-a koje su se okupile na samitu u Madridu, rekao je u srijedu glavni tajnik Saveza Jens Stoltenberg.
Samit u Madridu nazvao je povijesnim jer NATO prolazi kroz "najozbiljniju sigurnosnu krizu od Drugog svjetskog rata". Opširnije pročitajte OVDJE.
7:33 Reuters javlja da su tri osobe poginule, a petro ih je ozlijeđeno u srijedu u ruskom napadu na stambenu zgradu u Mikolajivu na jugu Ukrajine.
Gradonačelnik Oleksandr Senkevič rekao je da je osam projektila palo na grad te je pozvao stanovnike na evakuaciju.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je u utorak pred UN-om Rusiju da je "teroristička država", a ona mu je odgovorila da je iskoristio obraćanje Vijeću sigurnosti za "daljinsku PR kampanju" u pokušaju da dobije još zapadnog oružja.
Zelenski zahtijeva da Vijeće sigurnosti izbaci Moskvu iz UN-a i da uspostavi sud za istragu djelovanja ruske vojske u Ukrajini, koja je izvršila invaziju 24. veljače. Međutim, Rusija ima pravo veta u Vijeću i može se zaštititi od svake takve akcije.
"Rusija nema pravo sudjelovati u raspravama i glasanju o ratu u Ukrajini, koji je ničim izazvan i jednostavno kolonijalistički", rekao je Zelenski u svom obraćanju Vijeću sigurnosti putem video-veze. "Pozivam vas da izaslanstvu terorističke države oduzmete ovlasti."
Moskva svoju invaziju naziva "posebnom vojnom operacijom" za oslobađanje Ukrajine od fašista, dok vlada u Kijevu i zapadni saveznici kažu da je to neutemeljen izgovor za ničim izazvan rat.
Svih 15 članova Vijeća sigurnosti, uključujući Rusiju, ustali su radi minute šutnje nakon što ih je Zelenski zamolio da "odaju počast svim Ukrajincima koji su poginuli u ovom ratu".
Zamjenik ruskog veleposlanika pri UN-u Dmitrij Poljanski rekao je Vijeću da je pojavljivanje Zelenskog putem video-veze narušilo autoritet tijela koje je zaduženo za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti.
"Vijeće sigurnosti UN-a ne bi se trebalo pretvarati u platformu za daljinsku PR kampanju predsjednika Zelenskog kako bi dobio više oružja od sudionika NATO samita", rekao je Poljanski.
Vijeće se sastalo nakon što je Ukrajina rekla da je u ruskom raketnom napadu namjerno gađan trgovački centar u ponedjeljak te da je u napadu ubijeno 18 ljudi.
Rusija je zanijekala da je pogodila trgovački centar projektilima, rekavši da je pogodila obližnje skladište američkog i europskog oružja, izazvavši eksploziju koja je prouzročila požar u trgovačkom centru. Također je ustvrdila da taj trgovački centar nije u funkciji.