Još nekoliko mjeseci i svi europski reflektori uperit će se u Rumunjsku. Nakon 11 godina članstva ta će država prvi put preuzeti kormilo Europskom unijom. Od 1. siječnja iduće godine Rumunjska preuzima rotirajuće predsjedavanje Europskom unijom, i to u ključnom, presudnom razdoblju za trenutačno poljuljanu tvorevinu. U tih šest mjeseci trebala bi se iskristalizirati neka od ključnih pitanja Unije, primjerice Brexit, te održati izbori za novi Europski parlament i Europsku komisiju. Upravo u rumunjskom Sibiuu održat će se 30. ožujka summit Europske unije na kojem bi se, prema najavama, trebala definirati njezina 27-člana budućnost.
Pripreme u Rumunjskoj u punom su jeku. Logo i moto su spremni, zna se da će rumunjsko zastupništvo u Bruxellesu biti drugo po veličini ikada, potvrđene su teme na kojima će Rumunjska inzistirati. Štoviše, sve se odvija prema planu i programu, uvjeravaju nas u rumunjskome Ministarstvu vanjskih poslova u Bukureštu, koje smo posjetili upravo u povodu nadolazećeg rumunjskog predsjedanja.
Victor Negrescu, ministar za europska pitanja, tvrdi da će prioritet Rumunjske u tih odlučujućih šest mjeseci biti građani. Oni, uvjeren je, trebaju biti u fokusu europskih akcija i politika, i to je glavna poruka koju žele prenijeti.
- Ne vjerujemo u centar i periferiju u izgradnji Europe, vjerujemo u ujedinjenu i kohezivnu Europsku uniju u kojoj sve europske države zajednički rade kako bi građani osjećali da su važni. Ovo predsjedanje ne pripada meni ili vladi, ono pripada svakom rumunjskom građaninu - ustvrdio je Negrescu prije nego što je krenuo objašnjavati glavne teme kojima će se rumunjsko predsjedanje baviti. To su redom “Europa konvergencije” (s naglaskom na rast, koheziju, kompetitivnost i povezanost), zatim “Europa sigurnosti” (među ostalim, sigurnost granica), “Europa kao globalni faktor” (djelovanje u skladu s danim obećanjima te zajednička obrambena i sigurnosna politika) te “Europa zajedničkih vrijednosti” (od promicanja ljudskog dostojanstva kao zajedničke vrijednosti EU do rodne jednakosti i borbe protiv govora mržnje). Glavni moto rumunjskoga predsjedavanja, dodaje, bit će “Kohezija, zajednička europska vrijednost”.
Plodno tlo
Za razliku od ostatka regije, ali i ostatka same Europske unije gdje te ideje već neko vrijeme, sudeći prema aktualnim trendovima, gube na snazi, u Rumunjskoj bi mogle naići na plodno tlo. Ta zemlja, uvjeravaju nas, bilježi najveću podršku europskom projektu u cijeloj Europskoj uniji. Podržava ga visokih 80 posto građana. Rumunji očito vide koristi od članstva u Europskoj uniji.
Nije ni čudo. Promjene koje su se dogodile u toj zemlji nakon revolucije 1989. godine i rušenja Nicolaea Ceauşescua te pogotovo u posljednjih 11 godina, slijedom pristupanja Europskoj uniji, iznimno su velike. Situacija je, doduše, i dalje daleko od savršene. Rumunjska se, kao i Hrvatska, nalazi na začelju europskih uspješnica, no promjene se ne mogu osporiti.
“Iz perspektive Zapadne Europe”, objavljeno je svojedobno na portalu Business Review, “Rumunjska i dalje izgleda kao siromašna zemlja. No, i u ekonomiji, kao i u društvu, postoji više od pedeset nijansi siromaštva. Danas rumunjsko siromaštvo izgleda prilično drugačije s obzirom na to kako je izgledalo prije više od deset godina. Rumunjska ekonomija izrasla je u tom razdoblju u jednu od najvećih u regiji”.
Doista, Rumunjska već godinama hlapljivo ide naprijed i bilježi agresivan ekonomski rast. Lani je zabilježila najveći u Europi, oko sedam posto. Prema najnovijim prognozama Europske komisije, on će se nastaviti i iduće godine, po nešto nižim, ali za ostatak Europe i dalje visokim stopama.
Članstvo u EU definitivno mijenja rumunjsku stvarnost.
Jedan od primjera je Oradea, grad na sjeverozapadu zemlje udaljen 13 kilometara od granice s Mađarskom, koji trenutačno - iako je manje poznat od “rumunjske Silicijske doline”, razvikanog i skupog Cluja - doživljava procvat. Čini se da se u Oradei više radi, nego priča. Strategija je odavno na stolu, planovi su zacrtani i provode se. Jedan od glavnih pokretača razvoja tog grada s 205.000 stanovnika upravo je novac iz fondova EU.
Ta rumunjska prijestolnica secesijske arhitekture, ujedno dom najveće rumunjske palače sagrađene u tom stilu, Black Eagle, smještene na sada potpuno obnovljenom, preuređenom glavnom trgu u centru grada, trenutačno prednjači na području financiranja EU i općenito investicija u infrastrukturu.
Skok u turizmu
Strategija razvoja grada, među ostalim uz pomoć sredstava iz fondova EU, usvojena je, objašnjavaju nam, još 2008. godine. Otad se u infrastrukturu i povećanje pristupačnosti grada, a posljedično i u turističku ponudu slijevaju milijuni eura.
- Svako ulaganje u most, cestu ili zračnu luku podržat će turistički sektor - ističe Mihai Jurca, izvršni direktor tamošnjega DMO-a (destination management organization), koji blisko surađuje s gradskim vlastima na razvoju i promociji grada.
U razdoblju od 2007. do 2013. godine u grad je, objašnjava Jurca, uloženo oko 200 milijuna eura, od toga 160 milijuna iz europskih fondova. Ukupno 50 milijuna eura otišlo je u sektor turizma.
Kombinacija se isplatila. Lani je broj turista koji je posjetio grad prvi put premašio broj stanovnika. Grad je posjetilo njih čak 225 tisuća. Od 2015., dodaje, bilježe godišnji porast broja turista od oko 20 posto. Ove je godine plan povećati broj za 18 posto u odnosu na lani, ali i produljiti vrijeme njihova boravka u gradu sa sadašnjih 1,8 noći na 2 ili 2,2 dana. Moraju držati taj tempo, naglašava Jurca, kako bi držali korak s turistički poznatijim rumunjskim gradovima.
Tog skoka u turizmu ne bi bilo da nema razvoja infrastrukture. Dok gledamo grad ispod nas, s oko 60 metara visokog tornja Gradske vijećnice, Jurca ukazuje na glavne konture onoga već napravljenog, ali i aktualnih radova i budućih planova.
Trebalo je, primjerice, riješiti sustav grijanja u gradu. U dvije godine koliko je grad bio raskopan - no, tu nema pomoći, tvrdi, jer je riječ o dugoročnoj investiciji - zamijenili su 25 kilometara cijevi. Isto tako, proširili su pistu u zračnoj luci s prijašnjih 1,8 na 2,3 kilometra, u skladu s europskim standardima. Kako bi bez toga, logično tvrdi Jurca, slijetali avioni s turistima ili se razvijala ponuda u zajedničkim kampanjama s avioprijevoznicima.
Sagradili su, dijelom i europskim novcem, novi vodeni park u gradu koji leži na bazenu termalne vode. Danas ta turistička atrakcija bilježi prihod od 800.000 eura godišnje. Za razliku od vodenog parka, stara gradska tvrđava, to jest njezine unutarnje zgrade i površine za koje tvrde da predstavljaju, uz termalne vode i arhitekturu, treći turistički resurs grada - povijest i kulturu, u potpunosti je obnovljena sredstvima iz fondova EU.
U obnovu tog kompleksa, koji se tijekom komunističkog režima koristio kao tranzitni centar za političke zatvorenike te su ornamenti detaljno oljušteni, a zidovi bili obloženi pločicama kako bi se lakše čistila krv mučenih ljudi, uloženo je oko 20 milijuna eura.
Zahvaljujući tome tvrđava danas živi. Na području bivše konjušnice niknuo je moderni restoran, u kompleksu tvrđave u trenutku našeg posjeta bili su postavljeni štandovi s rumunjskim sirom i tradicionalnim rukotvorinama. Nešto manje od tog iznosa, oko 18 milijuna eura, trebat će za obnovu vanjskih zidina tvrđave, ali prema Jurcinim najavama, i to će uskoro biti ostvareno.
Porez na nekretnine
Jurca nabraja i ostale planove. Primjerice, uz obalu rijeke koja prolazi gradom trenutačno se gradi podzemna garaža s 450 parkirališnih mjesta. Logika je, objašnjava, jednostavna - na taj način ceste će se osloboditi parkirališnih mjesta i omogućiti proširenje šetnica i pješačkih zona. Glavni gradski trg već su proširili za 18.000 četvornih metara pješačke zone, a za isto toliko planiraju proširiti i drugi, na suprotnoj strani rijeke. U konačnici, kada dovrše i obližnji most na kojem su radovi tek u začetku, a koji će služiti kao alternativna prometna ruta, dobit će povezanu pješačku zonu koja će se protezati kroz cijeli širi centar grada i ograničavati dolazak automobila u sam centar.
No, u Oradei jedna stvar doista upada u oko. Niz zgrada u centru obavijen je u skele. Između ruiniranih, sada od pogleda skrivenih arhitektonskih ljepotica, život ide dalje - pije se kava, smetlar radi svoje. Kanta je, zanimljivo, prikvačena na nosače na stražnjem dijelu malog električnog automobila nalik na Smart.
Prema Jurcinim najavama, plan im je u skorije vrijeme obnoviti sve najveće zgrade u centru grada. Jednu od njih, upečatljive svijetlo plave boje, palaču Moskovits Miksa, dovršili su prije nekoliko tjedana.
- Većina nekretnina podijeljena je, ovisno o veličini zgrade, između deset, 15 ili 20 privatnih vlasnika. Za obnovu trebate generalni konsenzus. Grad će vam dati novac, naravno kao pozajmicu, vratit ćete je u ratama na rok od pet godina, dat ćemo vam dozvole, projekt, što god, samo kako bi se restaurirala fasada stare zgrade. Ako to ne napravite, imate povećanje poreza na nekretnine od 500 posto. To je napor koji će iziskivati puno vremena, no do 2019. želimo da sve najveće povijesne zgrade u centru grada budu restaurirane - objašnjava nam Jurca.
Sredstva iz fondova EU iskoristili su i za privlačenje inozemnih investicija. U deset godina na taj su način privukli 200 milijuna eura.
I tu je krenulo od europskih fondova koje su poslije kombinirali s mjerama koje privlače kompanije. Otvorili su, tvrdi Jurca, novu industrijsku zonu u kojoj su infrastrukturu riješili pomoću sredstava iz europskih fondova. Zemlju daju na aukciju, no cijena je, tvrdi, gotovo pa nikakva, samo osam eura po četvornome metru, te je daju na mjesečnu otplatu na rok od 25 godina pod uvjetom da kompanija investira 70 eura po kvadratu.
- Glavna je ideja bila stvoriti nova radna mjesta - tvrdi Jurca - jer ona znače i više novca u gradskom proračunu.
Oradea aktivno primjenjuje ono što je prije u Bukureštu naglasio Negrescu: vrijednost kohezijskih fondova općenito, ali i u kontekstu pregovora o novom višegodišnjem financijskom okviru EU, još jednoj od tema koje će biti aktualne tijekom rumunjskog predsjedanja.
- Kohezijski fondovi su dodana vrijednost za sve. Kad investirate jedan euro u kohezijsku politiku, na kraju zapravo generirate 2,73 eura. Kad investirate u projekte u Istočnoj Europi, svi imaju koristi od toga. Kad gradite nešto ili trebate tehnologije koje ne postoje u vašoj zemlji, zapošljavate kompanije iz drugih europskih zemalja. I novac u principu ide ondje, stvara dodanu vrijednosti za sve, kreira poslove u Njemačkoj, Francuskoj i drugdje - podsjetio je Negrescu.
No, rumunjsku “europsku bajku” narušava jedan problem - Schengen. Rumunjska, kao i Bugarska, iako zadovoljava sve propisane tehničke uvjete te je druga zemlja u Europi koja uvodi registar imena putnika, i dalje nije u schengenskoj zoni.
Kao i Bugarska, ulaz traži već godinama, no svaki put dobije odbijenicu. Dio članica i dalje ima ozbiljne rezerve oko Rumunjske na području pravosuđa i borbe protiv korupcije. Bila je to (i još uvijek jest) vruća tema i među samom rumunjskom javnošću, koja je posljednjih godina svjedočila, kao i Hrvatska, padu niza korumpiranih dužnosnika. Primjerice, lanjski kontroverzni prijedlog uredbe kojom bi se dekriminaliziralo koruptivna djela u iznosu manjem od 50.000 eura natjerao je građane da izađu na ulice i okupe se, kako su mediji prenosili, na najvećim prosvjedima od pada Ceauşescua.
- U Schengen smo spremni ući sutra. Čak i danas postoje zemlje koje se protive tome, s kojima razgovaramo o tome što radimo i ne razumijemo njihovu zabrinutost. Nadamo se da ćemo nakon reforme Schengena, što će također biti na stolu tijekom našeg predsjedavanja, moći direktno i iskreno razgovarati o tome što bi trebao biti idući korak da uđemo u Schengen. Zabrinutost nije povezana sa schengenskim procesom, nego s drugim temama. Ili političke klime u njihovim zemljama to ne omogućavaju, ili ne vjeruju da je politička klima u Rumunjskoj i Bugarskoj prava za ulazak u Schengen. Nažalost, riječ je o političkim razlozima koji blokiraju našu integraciju u područje Schengena - tvrdi Negrescu.
To, dodaje, doista šteti podršci europskom projektu u Rumunjskoj.
- Ljudima ne možemo dati objašnjenje zašto već nismo u Schengenu - ističe.
Isto tako, objašnjava, pripremaju se i za ulazak u eurozonu. Plan integracije, koja će potrajati, trebali bi imati do kraja godine.
- Želimo se pridržavati svih kriterija, želimo biti spremni za taj trenutak i uključiti građane jer će oni osjetiti tu promjenu - objašnjava Negrescu, inače član socijaldemokratske vlade, jedne od rijetkih takvih u sve desnijoj Europi, ali koja je u vrijeme našeg posjeta bila obilježena ozbiljnim tenzijama između premijerke Viorice Dăncile i predsjednika Klausa Iohannisa koji je čak zatražio njezinu ostavku.
- Naša tržišta ovise jedna o drugima. Zajednička valuta omogućava bolju, učinkovitiju i bržu trgovinu, a nudi i određenu razinu zaštite. Osigurava da inflacija neće utjecati na prihode ljudi i tvrtki na zajedničkom tržištu. Podržavamo i to da je Komisija razvila nove programe dizajnirane za podršku zemljama u eurozoni i održavanje stabilnosti zajedničke valute. Naposljetku, zajednička valuta bolje definira tko smo u europskom projektu. Sa zajedničkom valutom osjećamo se ujedinjeniji, to nas gura u smjeru da jedini drugima budemo od veće pomoći. I zemljama suočenima s financijskim krizama pomogle su druge države u eurozoni. Mislim da je za Grčku bilo bitno što je bila u eurozoni - dodaje.
Govoreći o ekonomskim temama, dio analitičara u rumunjskom “kineskom rastu” vidi potencijalnu opasnost, u smislu dugoročne održivosti tamošnjih ekonomskih kretanja.
Veliko tržište
Iako Rumunjskoj priznaju njezine dobre poteze, primjerice velik uspjeh po pitanju jakog IT sektora koji trenutačno generira šest posto BDP-a te bi, prema prognozama, do 2025. trebao pridonositi dvostruko više (Rumunjska, usput rečeno, ima iznimno dobar internet), kao i uspješnost u privlačenju direktnih inozemnih investicija, brinu ih strukturni problemi u Rumunjskoj i činjenica da je agresivni ekonomski rast, kako tvrde, produkt fiskalnih stimulansa - rasta plaća u javnom sektoru i osobne potrošnje te rezanja poreza. Te mjere, upozoravaju, imaju svoje granice i u konačnici utječu na povećanje deficita. Na ovo potonje upozorila je i sama Europska komisija u svojoj već spomenutoj prognozi.
Isto tako, tvrde kako na investicijsku klimu utječe i politička nestabilnost kojoj je zemlja svjedočila i koju aktualne tenzije na relaciji premijerka-predsjednik, dodatno pojačavaju - čak tri vlade u manje od dvije godine dana - te infrastrukturni nedostaci, pogotovo kad je riječ o cestama, odnosno nedostatku autocesta, što utječe na razvoj poslovnih mreža i distribuciju.
Neki čak, iako je država koju spominju u usporedbi za razliku od Rumunjske u eurozoni, u kritiziranju rumunjske ekonomske politike idu toliko daleko da tvrde da Rumunjska radi iste pogreške kao i Grčka: povećava javni dug dok bilježi rast.
Rumunjskoj - realno velikom tržištu s oko 20 milijuna ljudi, koje se, kao i Hrvatska, bori s pojačanom emigracijom zbog općenito, i unatoč njihovu rastu, niskih plaća - potrebni su, navode, opći skok u kvaliteti, dugoročne investicije i smislena strategija razvoja. Premijerka Dăncilă, prva žena u Rumunjskoj na toj funkciji, u svom je prvom govoru u parlamentu adresirala neke od tih navoda. Mediji prenose da je najavila velike investicije. Do 2020. namjeravaju sagraditi 350 kilometara autoceste, 250 kilometara novih željeznica, škole, vrtiće i bolnice.