U Washingtonu je jučer završio tzv, nuklearni summit na kojem je predsjednik SAD-a Barack Obama rekao kako se zalaže za smanjivanje nuklearnog arsenala Sjedinjenih Država ocijenivši također da nuklearna prijetnja u svijetu i dalje postoji te da treba učiniti sve kako bi se ona smanjila.
S obzirom na lijepe želje Obame, nije na odmet podsjetiti koliko zapravo na svijetu ima nuklearnih bojnih glava i koje ih sve države posjeduju. Britanski Telegraph napravio je kratak presjek nuklearnog oružja u svijetu koji pokazuje da najveći potencijal za kompletno uništenje našeg planeta još uvijek leži u Rusiji i SAD-u.
Devet država na svijetu trenutno raspolaže nuklearnim arsenalom - SAD, Rusija, Kina, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo (koje su ujedno i priznate kao nuklearne sile pod Sporazumom o sprečavanju širenja nuklearnog naoružanja) te Indija, Pakistan, Izrael i Sjeverna Koreja (koje su bez "legalnog" priznanja njihovih arsenala).
Najviše bojnih glava s nuklearnim naoružanjem ima Rusija - čak 7300 (kako su proteklih dana pisali neki britanski portali taj broj raste suprotno međunarodnim sporazumima), dok ih u stopu prati SAD s 6970. Ujedinjeno Kraljevstvo ima 215 bojnih glava, Francuska 300, a Kina oko 260.
Sjeverna Koreja, koja je prije nekoliko godina uspješno testirala nuklearno oružje, ima 20 bojnih glava. No, upitna je efikasnost tog arsenala s obzirom na nepouzdanost i ograničen domet njihovih projektila koji mogu nositi takvo oružje. I dok je Kim Jong-Un najrizičniji faktor među svim osobama koje pritiskom gumba mogu izazvati masovno uništenje, zabrinutost su oduvijek izazivali Indija i Pakistana, koji su tijekom 20. stoljeća prošli kroz nekoliko okršaja te u međuvremenu stvorili vlastito nuklearno oružje. Njihovi arsenali još uvijek se šire, a između sebe najmanje imaju po 100 bojnih glava u svakoj državi.
Veliki misterij je i nuklearni arsenal Izraela, iz kojeg nikada nisu niti potvrdili, niti zanijekali da imaju nuklearno oružje - procjenjuje se da imaju 80 bojnih glava.
Inače, od svih spomenutih država na nuklearno oružje najviše troši SAD - čak 20 milijardi dolara godišnje, što je više nego sve ostale nukelarne sile zajedno. Amerikanci su jedno i jedina nacija koja je nukelarno oružje upotrijebila u ratu - 1945. sa dvije su bombe uništili japanske gradove Hirošimu i Nagasaki te okončali Drugi svjetski rat uz žrtvovane živote od preko 150 000 osoba.
Kuriozitet u cijeloj "nuklearnoj" priči je Južnoafrička Republika koja je tijekom 80-ih godina prošlog stoljeća proizvela šest komada nuklearnog oružja, ali je sve uništila ranih 90-ih.
Obama: nuklearna prijetnja u svijetu i dalje postoji, učiniti sve da se smanji
Američki predsjednik Barack Obama rekao je u petak kako se zalaže za smanjivanje nuklearnog arsenala Sjedinjenih Država ocijenivši također da nuklearna prijetnja u svijetu i dalje postoji te da treba učiniti sve kako bi se ona smanjila.
Na konferenciji za novinare po završetku summita o nuklearnoj sigurnosti održanog u Washingtonu, na kojem je bilo više od 50 svjetskih čelnika, Obama je kazao da je od sporazuma START II zaključenog s Rusijom smanjen broj aktivnog nuklearnog oružja. "Moja je želja nadalje smanjiti naš nuklearni arsenal", rekao je, dodajući ipak da mora i dalje "funkcionirati naša mogućnost nuklearnog odvraćanja".
"Dok smanjujemo broj nuklearnog oružja u našem vlasništvu, želim biti siguran da istovremeno čuvamo neke odgovornosti", rekao je Obama koji je zamjerio ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, koji je bojkotirao summit, da "jača vojsku u Rusiji nauštrb ekonomskog razvoja" što je usporilo napredak sljedeće faze smanjivanja nuklearnog oružja. Od njegovog dolaska na vlast, kako je rekao američki predsjednik, "nismo utvrdili napredak kojem sam se nadao".
Na svom četvrtom i posljednjem summitu posvećenom sprječavanju nuklearnog terorizma, za kojeg se strahovalo da neće uroditi nikakvim značajnim odlukama zbog bojkota ruskog predsjednika, Obama je naglasio da su se svjetski čelnici dogovorili da nuklearni materijal mora biti osiguran.
"Još uvijek postoji velika količina nuklearnog i radioaktivnog materijala širom svijeta koji mora biti osiguran. Globalna skladišta plutonija rastu. Nuklearni arsenali šire se u nekim zemljama uz sve veći broj malog taktičkog nuklearnog oružja kojem prijeti veliki rizik krađe", rekao je novinarima. Rekao je da u svijetu postoji oko 2.000 tona uskladištenog radioaktivnog materijala i da dio te količine nije osiguran na pravi način.
"Nema sumnje da će luđaci, ako se ikada domognu nuklearne bombe ili nuklearnog materijala, pokušati njime ubiti što je više ljudi moguće", rekao je Obama. "To bi promijenilo naš svijet".
Pritom je izdvojio al Kaidu i Islamsku državu, rekavši da se međunarodna zajednica ne smije opustiti. Naglasio je da se dosad nijedna skupina nije uspjela domoći nuklearnog materijala ali da ga al Kaida dugo želi, a da postoje sumnje i da bi IS mogao za cilj uzeti nuklearna postrojenja, ukrasti materijal i razviti radioaktivne prljave bombe.
Na summitu je usvojena deklaracija o borbi protiv širenja nuklearnog oružja i materijala u kojoj se kaže da se mora više učiniti kako bi se nedržavne čimbenike onemogućiilo da se domognu nuklearnog i drugog radioaktivnog materijala. Prijetnja nuklearnog terorizma ostaje i dalje veliki izazov za međunarodnu sigurnost, a prijetnja neprekidno raste, kaže se u deklaraciji.
Obama je na press konferenciji opravdao i zračne udare na ekstremističke mreže, često pomoću dronova, u zemljama poput Pakistana, Jemena, Somalije i nedavno Libije.
Priznao je i kako nema sumnje da su civili ubijeni u nekim američkim napadima dronovima na terorističke ciljeve, ali je rekao da SAD danas ima dobre metode kako bi se izbjegle nevine žrtve. Međutim, kritike u prošlosti bile su legitimne jer nema sumnje da su ubijeni civili. "Posljednjih godina radili smo kako bismo izbjegli da se događa takav tip tragedija", rekao je.
Na konferenciji za novinare Obama se također osvrnuo na Tursku, rekavši da je zabrinut zbog trendova protiv slobode tiska te je zatražio od turskog predsjednika Tayyipa Erdogana da ne nastavlja sa strategijom represije. "Smatram da bi način na koji pristupaju medijima mogao Tursku odvesti na put koji je vrlo zabrinjavajući", rekao je.
Obama je komentirao i izjavu vodećeg republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa da bi Južna Koreja i Japan trebali nabaviti nuklearno oružje, rekavši da ona pokazuje kako Trump nije dobro informiran o međunarodnim odnosima. Dodao je da takve izjave govore da osoba koja ih iznosi ne zna mnogo o vanjskoj politici, nuklearnoj politici, Korejskom poluotoku ili svijetu općenito.
Obama je održao prvi summit o nuklearnoj sigurnosti prije gotovo 6 godina, nakon govora u Pragu 2009. u kojem je postavio cilj - svijet bez nuklearnog oružja. Hoće li Obamin nasljednik u Bijeloj kući koji će se birati krajem ove godina to ostaviti kao svoj visoki prioritet zasad nije sigurno.