Sinoć je u Bruxellesu počeo sastanak Eurogrupe , koju čine ministri financija 17 država eurozone, na kojem su glavne teme nastavak pomoći Grčkoj, realizacija pomoći Španjolskoj za spašavanje posrnulih banaka i zahtjev Cipra za pomoć iz Europskog stabilizacijskog fonda. Danas će se ministrima iz eurozone pridružiti ministri financija drugih država članica Europske Unije na redovnom sastanku ministara financija i gospodarstva EU. Glavna tema je početak realizacije odluka sa summita EU.
Osjetljiva situacija
Europska se Unija ponovno našla u osjetljivoj situaciji nakon što su počele rasti kamatne stope za kredite Španjolskoj i Italiji. Prije nekoliko dana tržište je pozitivno reagiralo na rezultate summita EU na kojem su države članice uspjele dogovoriti kompromis kojim se pristale na zajednički nadzor banaka, ali koji među ostalim omogućuje izravan pristup banaka sredstvima iz EU mehanizma stabilizacije te mogućnost da se iz zajedničkih fondova kupe nacionalne dionice.
Ministri zemalja eurozone na maratonskom sastanku odlučili: Španjolskoj 30 milijardi eura kredita i odgoda smanjenja javnog deficita do 2014.
Taj je dogovor uspio smiriti tržište i vratiti povjerenje u Italiju i Španjolsku kojima su počele padati kamate na zaduživanje na financijskom tržištu. Međutim, sve je ponovno počelo ići ukrivo nakon što su neke države, poput Finske i Nizozemske, počele izražavati sumnju u dogovoreno. Finska je preko ministrice financija čak najavila da će “radije izaći iz eurozone nego da njeni porezni obveznici plaćaju dug drugih država”.
Slične je rezerve izrazila i Nizozemska, također dobrostojeća članica EU i eurozone. Istodobno se u njemačkoj javnosti rasplamsala debata o potrebi spašavanja eura, pa je i sam njemački predsjednik Joachim Gauck pozvao njemačku kancelarku Angelu Merkel da građanima bolje objasni stituaciju oko eura i potrebu spašavanja te valute preko pomoći drugim državama eurozone. Ovaj bi se tjedan i njemački Ustavni sud trebao izjasniti o Europskom stabilizacijskom mehanizmu (ESM-u), fondu od oko 500 milijardi eura, koji su dogovorile i potpisale države članice eurozone, ali koji nije stupio na snagu u predviđenom roku 1. srpnja jer ga nisu ratificirale sve države. Iako stupanje na snagu ESM-a nije dovedeno u pitanje, same sumnje utječu na ionako krhko tržište.
Uvjeti prezaduženima
Ne samo talijanski premijer Mario Monti i diplomati iz južnih država članica EU nego i zastupnički klubovi u Europskom parlamentu kritizirali su države koje sada izražavaju rezerve prema dogovorima sa summita. Klub Liberala u Europskom parlamentu nazvao je takve stavove “kratkovidnima” i pozvao da se drže konsenzusa sa summita koji je postignut nakon dugogodišnjih rasprava i nakon punih 20 summita EU otkad je kriza počela.
Inače, na sastanku ministara Eurogrupe nije se očekivala formalna odluka o pomoći Španjolskoj, ali se priprema i ta odluka koja bi formalno mogla biti usvojena 20. srpnja ili na izvanrednom sastanku Eurogrupe ili telekonferencijom. EU je Španjolskoj stavila na raspolaganje do 100 milijardi eura, ali je procijenjeno da će biti potrebno najviše 62 milijarde. Međutim, prije formalne odluke treba dogovoriti i mehanizme nadzora kako će se sredstva za spašavanje tih banaka koristiti. Španjolski mediji pišu da bi EU mogla zatražiti od španjolskih banaka da povećaju kapital te da se sastavi svojevrsni popis “loših banaka”. Naime, u Španjolskoj su samo neke banke upale u krizu, i to zbog prevelike izloženosti rizičnim kreditima u građevini, dok druge rade uspješno. Zato u EU od0bijaju uspoređivati slučaj Španjolske i Grčke.
Ovaj sastanak ministara financija inače je prvi za novog grčkog ministra financija Yannisa Stournarasa. Grčka je ponovila da je privržena provedbi dogovorenih mjera štednje, ali i tražila odgodu rokova.
Sporni kredit
Cipar, država koja trenutno predsjeda Europskom Unijom, također je tražio 5 milijardi eura pomoći za svoje banke rekavši da su one došle u krizu zbog reprogramiranja duga Grčkoj, gdje su bile izožene riziku. Cipar je istodobno tražio kredit i od Rusije, što je otvorilo i političke probleme unutar EU.
Druga tema vezana uz Eurogrupu je i ona o nasljedniku Jean-Claudea Junckera na čelu te grupe. Mediji su javili da su se na sastanku njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Francoisa Hollandea te dvije države dogovorile o podjeli te važne funkcije, tako da bi je prvo obnašao njemački ministar financija Wolfgang Schäuble, a zatim njegov francuski kolega Pierre Moscovici. No, Moscovici je demantirao takve navode rekavši da “ne zna otkuda dolazi ta vijest”. Međutim, sam francuski predsjednik Hollande je rekao da će se donijeti “francusko-njemačko rješenje i za pitanje Junckerova nasljednika”.
1. Španjolska čeka novac za spas posrnulih banaka
Razgovarat će se o financijskoj pomoći Španjolskoj, kojoj je već obećano do 100 milijardi eura za banke, ali se formalna odluka o tome očekuje kada se bude znalo koliko će točno novca bankama trebati. Ministri će razgovarati o tome pod kojim će uvjetima banke dobiti novac, što će uključivati planove restrukturiranja banaka u skladu s pravilima o državnoj pomoći EU, ali i reformama cijelog španjolskog financijskog sektora.
2. Grčka traži odgodu u provedbi bolnih mjera
Novi grčki ministar financija Yannis Stournaras trebao je predstaviti prioritete nove vlade, a ministri financija su najavili i da će razgovarati o rezultatima analize “trojke” o napretku Grčke u primjeni zatraženih reformi te o mogućim promjenama uvjeta za grčku otplatu kredita. Dosad je Ateni isplaćeno 146,6 milijardi eura pomoći. Očekuje se da će Atena zatražiti produljenje otplate, ali ni o tome se ne očekuje formalna odluka u Parizu.
3. Cipar donosi izvještaj koji će biti temelj za novčanu pomoć
Vlada u Nikoziji također je zatražila financijsku pomoć eurozone za svoje banke, a inspekcija “trojke” - Europske komisije, Europske centralne banke i Međunarodnog monetarnog fonda - ministrima će predstaviti svoj preliminarni izvještaj. Formalna odluka o financijskoj pomoći Cipru bit će vjerojatno donesena tek na idućem sastanku Eurogrupe, nakon što se procijene ciparske potrebe i dogovore uvjeti.
4. Europski stabilizacijski mehanizam (ESM) još stoji
Ministri će procijeniti napredak u usvajanju preostalih zakonskih akata nužnih za uspostavu novog europskog fonda za spašavanje članica u financijskim nevoljama, te razgovarati o pravilima prema kojima će taj fond djelovati. Eurogrupa će razgovarati i o procesu ratifikacije Sporazuma o ESM-u, koji je dosad prihvatilo 13 od 17 parlamenata eurozone, a za stupanje na snagu mora ih ratificirati 90 posto. ( N. Š.)
Sukob u eurozoni Španjolsku i Italiju gurnuo na rub ponora
Zbog straha da su članice eurozone podijeljene o tome na koji će se način ubuduće spašavati prezadužene zemlje, kamate na španjolske obveznice s rokom dospijeća od deset godina opet su jučer prijepodne dosegnule sedam posto, što se smatra neodrživim na dugi rok.
Grčka, Irska i Portugal na toj su razini prinosa već tražili pomoć EU i MMF-a, no analitičari smatraju da španjolska vlada može izdržati takvu kamatu nekoliko tjedana. Kamata je ubrzo pala na 6,99 posto.
Španjolski su dužnosnici bili najavljivali da će jučerašnji sastanak donijeti i odgovor na pitanje koliko će španjolske banke zapravo trebati od 100 milijardi eura kredita koje su im obećale druge članice eurozone. No, dužnosnik španjolskoga ministarstva ekonomije prošli je tjedan rekao da taj podatak neće biti poznat tako skoro - vanjski revizori trebali bi svoju procjenu donijeti do kraja mjeseca, a banke će se do sredine rujna podvrgnuti i stres-testovima.
Pesimizam uoči sastanka doveo je i do toga da su prinosi na aukciji njemačkih obveznica na šest mjeseci pali na rekordno niskih -0,03 posto jer su investitori očito smatrali da je i siguran mali gubitak bolji od riskantne kupnje eura ili obveznica drugih država. ( N. Šajn)