Tek što se vratio iz Bruxellesa sa sastanka Vijeća ministara EU, koji se zbog posljedica ruskog embarga održavao dok su ispred prozora prosvjedovali nezadovoljni poljoprivrednici, ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina dao nam je u srijedu intervju u kojem nam je obrazlagao prigovor o izvozu mlijeka iz BiH u Hrvatsku. Tek što smo završili intervju, iz Bruxellesa je stigla vijest da je prigovor njegovog ministarstva odbačen pa smo zbog izvanredne novinske konferencije odgodili razgovor za četvrtak. Na kraju smo ga završili u petak, nakon što smo pričekali da se slegnu svi dojmovi o ova dva događaja. Silom prilika, počeli smo s mlijekom.
EK je upravo odbacila naš prigovor o uvozu mlijeka i prerađevina iz BiH u zemlje EU, pa i u Hrvatsku. Što ćete sada napraviti?
- Razočarani smo odlukom EK da se unatoč argumentiranom prigovoru RH uvrste 4 mljekare iz BiH na listu izvoznika mlijeka na tržište EU s obzirom na velike probleme mljekarskog sektora svih država članica EU. Izvanredno Vijeće ministara održano u ponedjeljak u Bruxellesu bilo je obilježeno velikim prosvjedima farmera iz EU, a jedina tema je bila rasprava o novim mjerama kojima bi se pomoglo farmerima, riješila kriza i umanjile negativne posljedice ruskog embarga. Stoga posebno čudi odluka Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja EK o dozvoli uvoza iz trećih zemalja tj. dodatnu konkurenciju tom istom mliječnom sektoru. Inzistirat ćemo i tražiti od EK da se jednako brzo kako je riješio pitanje uvrštavanja četiri mljekare iz BiH na listu EU, zauzme i riješi problem tradicionalne trgovine Hrvatske i BiH. Više od dvije godine BiH odbija pregovore s EK oko povlaštenih uvjeta trgovine na koje tvrtke iz RH imaju pravo. Sa svim ostalim zemljama CEFTA-e to je odavno riješeno.
Dakle, problemi oko rješavanja tradicionalne trgovine ipak su bili u prvom planu, za razliku od veterinarskih i sanitarnih standarda koji su se spominjali?
- Ne bih se složio s vama jer smo u prigovoru upućenom EK u prvom planu naveli cijeli niz stručnih prigovora zbog kojih smo tražili da FVO inspekcija završno obiđe objekte i tek ako su zadovoljeni svi uvjeti iz akcijskog plana, da ih stavi na listu izvoznika u EU. Stručni prigovori odnosili su se na razinu mikrobiološke kvalitete sirovog mlijeka proizvedenog u BiH, sustav sljedivosti, koordinaciju provedbe mjera na svim razinama, sustav registracije životinja, manjkavu dokumentaciju i sustav kontrola, nepoznato certificiranje.
Što zasad nepotpisivanjem sporazuma o tradicionalnoj trgovini gube obje zemlje, a što bi potpisivanjem dobile?
- RH s BiH želi dobre međususjedske odnose, želi biti partner BiH na putu integracije, ali očekujemo korektan odnos. Zbog neispunjenja obaveza BiH izbjegavanjem pregovora o povlaštenim uvjetima trgovine, izvoz RH u BiH je značajno pao u odnosu na razdoblje kada smo bili u CEFTA-i. Samo za primjer, 2012. g. naš izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda na tržište BiH bio je oko 34 mil. eura, a u 2014. je pao na 14,7 mil. eura zbog carina i prelevmana kojim su naši proizvodi opterećeni prilikom ulaska na tržište BiH.
Što je načelno dogovoreno u Bruxellesu na Vijeću ministara poljoprivrede i u kakav program pomoći EK će ući Hrvatska?
- Tri su osnovne skupine mjera: stabilizacija tržišta koja uključuje nastavak provedbe interventnih mjera na skladištenju i humanitarnoj podjeli poljoprivrednih proizvoda na koje je kriza najviše utjecala (mlijeko i mliječni proizvodi, meso, voće i povrće). Nadalje najava mjera vezanih za dugoročno uređenje u cijelom lancu proizvodnje i trženja poljoprivrednih proizvoda od farmera, prehrambene industrije do trgovine. Treći je financijski set dodatnih 500 milijuna eura potpore za poljoprivredu, uz mogućnost povećanja isplate avansa.
Koliko ćemo dobiti novca?
- Još nije razrađena metodologija ni kriteriji podjele sredstava između država članica te obuhvat mjera koje će se iz njih financirati.
Znači li to da proizvođači mandarina i jabuka već sada trebaju prikupljati dokumentaciju za moguće štete od ruskog embarga ili trebaju tražiti nova tržišta za svoje proizvode?
- Natječaj je objavljen, kriteriji su jasni i voćari koji se odluče za ovu mjeru već se mogu javljati. Za jabuke imamo kvotu od 5150 tona te 3200 tona za mandarine.
Jesu li sada riješene te dječje bolesti oko komplicirane papirologije?
- Uvjeti povlačenja sredstava EU za mjeru humanitarne podjele voća su jasni i vrijede za sve voćare u EU. Problem neiskorištene kvote novca EU za mandarine u prošloj godini nije bila papirologija ili spora administracija, već kalkuliranje samih proizvođača.
Traženje novih tržišta jedan je od zahtjeva s prosvjeda. Drugi je i nadoknada štete zbog elementarne nepogode koja je kod nas pogodila istočnu Slavoniju. Je li planirana neka pomoć u tom dijelu za Hrvatsku?
- Suše koje su pogodile Slavoniju nanijele su velike štete na jednogodišnjim kulturama i u drugim zemljama EU te je na Vijeću ministara zatražena pomoć farmerima. EK još nije dao očitovanje o toj mogućnosti. Štete na višegodišnjim nasadima mogu se financirati iz natječaja po mjeri 5. PRR koji je objavljen do kraja mjeseca.
Što vaše Ministarstvo čini za oporavak mliječnog sektora koji je zbog izlaska iz CEFTA-e, ukidanja kvota i ruskog embarga u sve težem položaju?
- Omogućavanje farmerima da dođu do državnog poljoprivrednog zemljišta, poticanje udruživanja kako bismo smanjili troškove proizvodnje, primjena novih znanja i tehnologija, reprogram kredita u koje su zapali radi velikih investicija u prethodnim godinama, povećanje potpora za stočare u financijskom razdoblju 2015.-2020.
Prije ljeta rekli ste da ćete do srpnja obraditi sve prijave za prva tri natječaja iz ruralnog razvoja, a do sada taj posao nije gotov. Zašto, i kada ćemo znati rezultate?
- Složena obrada prijava radi se od završetka natječaja, APPRRR već izdaje Odluke i cijeli posao će biti završen do 15. listopada. U ovoj godini očekujemo već i zahtjeve za isplatu sredstava.
Brojne su primjedbe udruga i oporbenih stranaka kako natječaj za mjeru 4. pogoduje velikima, a ne OPG-ovima, kojima je i namijenjen. - Kao pritisak interesnih i političkih skupina. Najveći “kritičari” su oni koji su imali iskoristivost IPARD-a od samo 1,7 posto i gubili desetke mil. eura u 2010. i 2011. godini. Na ovaj set natječaja stiglo je 1280 prijava, više nego ukupno u sedam godina pretpristupnih fondova. Najkvalitetniji projekti dobit će pozitivne odluke neovisno o veličini, a oni koji ne prođu trebaju doraditi svoje projekte i čekati iduće natječaje. Sami kriteriji natječaja daju više bodova malim i srednjima korisnicima u odnosu na velike.
No, u pravilniku se spominju ulaganja i od 5 milijuna eura. Zašto ulaganja nisu limitirana na niže iznose pa da u njima imaju priliku i mali OPG-ovi?
- Ne može se ograničiti korištenje sredstava EU samo za OPG-e a izostaviti obrte i trgovačka društva. Interes je bio omogućiti povlačenje što više novca EU kroz investicije u kojima će se zapošljavati novi ljudi.
Pitam se kakav je to OPG koji može povući 5 milijuna eura. Dojam je u javnosti da se pogodovalo velikima. Na natječaj su se javile i tvrtke koje su osnovane i 15 dana prije natječaja samo zato da bi se udružile i povukle ta sredstva.
- Nije istina da se pogodovalo velikima, to su zlonamjerna podmetanja. Pogledajte kriterije natječaja, mali imaju više bodova u odnosu na veće. Uostalom, to su kriteriji koji važe za sve zemlje EU. Tvrtke koje su osnovane neposredno prije neće moći proći ekonomske i tehničke analize i past će na natječaju. Kroz zajednički projekt više OPG-a može kandidirati financijski veliki projekt, za što se može povući do 90% sredstava iz EU, a direktno je poticanje udruživanje poljoprivrednika.
Zašto ste umjesto 370 milijuna kuna iznos za ove natječaje povećali za još 500 milijuna kuna, na 861 milijun. Nećete li previše novca potrošiti na uštrb drugih mjera?
- Dali smo dodatna sredstva zato što je mnogo dobrih projekata i željeli smo da ih što više prođe već na ovom natječaju. To nije na uštrb drugih mjera.
Što kažu prvi obrađeni podaci? Hoće li se obistiniti procjena OPG Život i HDZ-a da će od 1.200 prijava njih 80 posto biti odbijeno?
- Upravo su to “velik stručnjaci” koji su gubili desetke mil. eura pretpristupnih fondova u ranijim godinama te propustili provesti reforme kako bi naši poljoprivrednici spremnije ušli u ozbiljnu tržišnu utakmicu zajedničke poljoprivredne politike EU. Naša je procjena da će na ovom setu natječaja proći od 250 do 300 najkvalitetnijih projekata.
Dakle, 80 posto. Hoće li Ministarstvo sufinancirati dio troškova, poput konzultantskih, koje su imali proizvođači koji neće proći na natječaju?
- Ne možemo pokrivati troškove loših projekata i loših konzultanata. Manjkave projekte treba doraditi i opet se javiti na natječaj.
Za koje mjere se proizvođači trebaju pripremiti u sljedećim natječajima?
- Natječaj po mjeri 6. za poljoprivrednike početnike je završen, imali smo 1400 prijava za 115 milijuna kuna. Idu natječaji za mlade, za nepoljoprivrednu djelatnost na OPG-ima, mjera 7. za lokalne samouprave. U tijeku je mjera 5. za razminiranje poljoprivrednog zemljišta. U desetom mjesecu ponovno idu natječaji po mjeri 4. (investicije).
Vaš prvi mandat je pri kraju. S kojim reformama ste zadovoljni, a gdje ste napravili propuste?
- Dobra vam je ova digresija o prvom mandatu, ha, ha... U cijelosti smo uskladili zakonodavstvo s EU i uveli hrvatsku poljoprivredu u EU. To je bio ogroman posao jer više od 50% zakonodavstva EU odnosi se na poljoprivredu i ribarstvo. Donesena su dva najvažnija strateška dokumenta poljoprivrede HR - Program ruralnog razvoja i novi sustav potpora do 2020. godine. U provedbi je nova zemljišna reforma, uređen je sustav potpora i rad na uređenju tržišta, pa zaštita mnogobrojnih hrvatskih proizvoda na nacionalnoj i razini EU, stvaranje uvjeta i poticanje udruživanje proizvođača te posebne mjere za male i mlade poljoprivrednike. Nikada nismo imali veća ulaganja u vodnom sektoru, odlični su rezultati u šumarstvu i potpisani višegodišnji ugovori za drvoprerađivačku industriju koji su rezultirali velikim suficitom u vanjskotrgovinskoj razmjeni drvaraca. Stabilan je i sektor ribarstva s nizom novih investicija u akvakulturi te imamo 100% iskorištenje sredstava EU. Učinili smo sustav ministarstva i agencija puno boljim i učinkovitijim, iako tu imamo još mnogo posla. Na kraju mandata ostavljam puno bolji sustav nego što sam ga zatekao, bio ja ministar u sljedećem mandatu ili ne.
Ako ne bude mandata, možemo li očekivati vaš povratak u apoteku?
- Ha, ha... Ne, to je iza mene. U lokalnoj sam politici od 2001. godine i ostajem u politici.
Zaboravili smo spomenuti propuste?
- Učiniti sustav ministarstva još boljim, bržim i učinkovitijim jer mora biti partner i na usluzi poljoprivrednim proizvođačima. Još više raditi na udruživanju proizvođača te primjeni novih znanja i tehnologija na njihovom gospodarstvu, još brže provoditi zemljišnu politiku.
To su sve izazovi za vaš drugi mandat, ako mu se uopće nadate. Jeste li razgovarali u stranci o tome?
- Ne, još nismo. Očekujemo izbore koji su najbolja provjera povjerenja, pa ćemo vidjeti.
Jedna od glavnih primjedbi bila je da niste baš uspjeli napraviti dobru komunikaciju sa seljacima?
- Gledajte, ja godišnje napravim oko 100.000 kilometara diljem Hrvatske. Neprestano sam na terenu s poljoprivrednicima, održao sam niz okruglih stolova, tribina, prezentacija i događaja. Druga je priča to što predstavnici raznih interesnih skupina nisu kod mene imali privilegije kao kod drugih Vlada i ministara. U mojem mandatu se nije pregovaralo na cesti, nego na Vijećima i Savjetima, u kojima sjede poljoprivrednici i stručnjaci, te nisam pristajao na dodatne pritiske i zahtjeve ulice.
Da ste više davali, možda bi vas više voljeli?
- Red, rad i odgovornost, nešto je što se moralo uvesti u sustav. To nažalost 20 godina nije stanovalo u Ministarstvu poljoprivrede.
Niste baš bili omiljeni ni u samom Ministarstvu gdje ste smijenili nekoliko svojih pomoćnika koje ste sami doveli, zar ne? Da ste imali više iskustva možda biste ostvarili bolju komunikaciju?
- Od svojih suradnika tražio sam zajednički timski rad na provedbi javnih politika koje smo kao Vlada zacrtali. Oni koji nisu mogli pratiti taj ritam otišli su, neki iz osobnih razloga, a neki radi propusta u radu.
Živi li danas hrvatski seljak bolje nego na početku vašeg mandata?
- Prekratko je razdoblje od četiri godine da bi se pozitivni efekti mogli generalno primijeniti na sve poljoprivrednike u RH, ali velik je broj OPG-a koji već sada živi, radi i postiže odlične rezultate u proizvodnji, kao i njihovi kolege u drugim članicama EU, što nam govori da radimo težak, odgovoran, ali dobar posao.