STRATEGIJE

ISTOK BOLJI OD ZAPADA U BORBI PROTIV KORONE Europske države koje su odmah zatvorile granice su 'prošle bolje'

A COVID-19 signage is seen at a vehicle checkpoint on the Pacific Highway on the Queensland - New South Wales border in Brisbane on April 15, 2020. - A state border that bisects Australia's neighbouring beachside towns of Coolangatta and Tweed Heads has rarely troubled locals, long accustomed to crossing the invisible line daily for coffee or a surf. But as Australia began shutting down last month in response to the coronavirus outbreak, Queensland closed its border to slow the virus spread from worst-hit New South Wales (NSW) state -- for the first time since the Spanish Flu pandemic a century ago. (Photo by Patrick HAMILTON / AFP)
AFP

Sad je i službeno potvrđeno da su u pandemiji koronavirusa bolje prošle one europske zemlje koje su zatvorile svoje granice nakon što su zabilježeni prvi slučajevi zaraze.

Britanski mediji objavili su da je uglavnom riječ o istočnoeuropskim zemljama i ističu da je primjerice Češka zatvorila svoje granice kad je imala 120, a Poljska 68 slučajeva zaraze, dok su Italija, Španjolska i Velika Britanija, koje bilježe veliku smrtnost od Covida-19, to učinile puno kasnije.

Čekanje

Kad je Covid-19 počeo u siječnju i veljači stizati u Europu, zapadne su zemlje i dalje održavale sportska događanja, putovalo se na zimske odmore, odnosno na skijanje, što je doprinijelo širenju bolesti. Primjerice, Italija je tek 10. ožujka krenula s karantenama, i to kad je već imala 9172 zaražena i 463 umrla.

Slično je bilo i u Velikoj Britaniji, koja je sa “zatvaranjem” čekala 6650 zaraženih i 359 umrlih. Zemlja je krenula s izolacijama tek 23. ožujka. No, to očito nije bilo dovoljno jer su u međuvremenu stotine tisuća ljudi dolazile iz cijelog svijeta, a nisu imali obveznu samoizolaciju.

Naseljenost

Kao jedan od razloga bržeg širenja koronavirusa u nekim zemljama navodi se i gustoća naseljenosti. Podatci govore da su najgušće naseljene zemlje s više od milijun stanovnika, Nizozemska, Belgija, Velika Britanija i Njemačka, imale i više zaraženih.

Brojke koje pokazuju razloge tolikog razmjera epidemije, poglavito brojke zaraženih i umrlih na milijun stanovnika, također su na “strani istoka”. Tako Španjolska bilježi 4663 slučaja zaraze na milijun stanovnika, Njemačka 1955, dok je ta brojka u Bjelorusiji iznosi 1851, u Srbiji 1404, u Sloveniji 692, u Poljskoj 370, u Češkoj 730, a u Hrvatskoj 516. Te velike razlike zbog kasnog zatvaranja stručnjaci tumače i značajno većim međudržavnim prometom, poglavito onim zračnim.

Naime, kad je riječ o najprometnijim zračnim lukama u Europi, osam ih je u Velikoj Britaniji, po jedna u Njemačkoj, Španjolskoj, Francuskoj i Nizozemskoj, a sve su bile ostale otvorene za promet. I broj umrlih na milijun stanovnika pokazuje koliko je bila uspješna borba protiv Covida-19. Ta je brojka u Britaniji 438, dok je u Australiji samo četiri, kao i na Novom Zelandu, u Austriji 68, u Njemačkoj 87, u Sloveniji 48 a u Hrvatskoj 21. 

Izdvajamo