SREDNJI JADRAN

IZVJEŠTAJ POSADE JUTARNJEG IZ 10 MARINA, OD ŠIMUNA DO SKRADINA Ćudljivo vrijeme i čarteri pune pa prazne marine koje obiluju novim sadržajima

    AUTOR:
    • Mladen Gerovac

  • OBJAVLJENO:
  • 07.08.2019. u 23:05

SPECIAL: JL
Trogir,020819
Nauticka patrola u ACY marini Trogir.
Na fotografiji: povratak jedrilica u ACY marinu Trogir.
Foto: Vladimir Dugandzic / CROPIX
Vladimir Dugandzic / CROPIX

Posade Jutarnjeg obišle su dosad 25 marina, razgovarali smo sa stotinama nautičara, prošli nemirno more i jurili na buri od 30 čvorova, što smo kao i druge aktualnosti uživo prenosili na našem portalu jutarnji.hr

Uplovivši u ACI marinu Šimuni na Pagu približili smo se najturbulentnijem području hrvatskoga nautičkog turizma. Nakon Šimuna prva na ruti nam je bila Sutomišćica na otoku Ugljanu, odnosno Olive Island Marina, prošlogodišnja dobitnica našeg Zlatnog sidra, najvećega hrvatskog nautičkog priznanja.

Zatim smo se uputili u Marinu Kornati u Biogradu. Ta je marina, zajedno s tvrtkom Ilirija d.d. kojoj pripada, također dobila najviše Posebno priznanje za najveći doprinos razvoju hrvatskog nautičkog turizma. Ta marina je ujedno polazište za sjeverna vrata Kornata, pa smo se i mi uputili najprije do ACI marine Žut, a potom do ACI marine Piškera. Iz Kornata smo se vratili prema kopnu najprije do Marine Betina, a potom do još uvijek nove (druga sezona) Marine Pirovac.

Gdje smo bili

Obišli smo otok Murter, posjetili ACI marinu Jezera i ACI marinu Vodice. Zatim smo Kanalom svetog Ante pored impozantne tvrđave Sv. Nikole prošli pokraj Šibenika i kroz Prokljansko jezero doplovili do jednog od najpoželjnijih gnijezda jahti na Jadranu - ACI marine Skradin, smještene podno fascinantnog Skradinskog buka.

I nadalje vrijedi konstatacija da se ne vidi nedostatak brodova i nautičara kao ni na našem putu kroz sjevernojadranske marine.

Piskera, 280719.
Marina Piskera.
Na fotografiji noc u marini Piskera.
Foto: Danijel Soldo / CROPIX
Danijel Soldo / CROPIX

Marina Piškera

 

S tim da je ovdje još vidljivije staro jadransko nautičko pravilo: lijepo vrijeme - nautičari su na sidru u uvalama ili u plovidbi svojim rutama, ružno vrijeme - nautičari su na vezu u marinama. Tako smo, primjerice, jedva uplovili u prepunu ACI marinu Šimuni, gdje su nas mogli smjestiti jedino pod lučku dizalicu.

Slično je bilo i Olive Island Marini, koju je u vrijeme našeg boravka prala kiša, a kada je prestala dio je brodova isplovio do uvala ili na nastavak krstarenja, a mi smo krenuli za Biograd.

Marina Kornati prva je marina na našoj srednjojadranskoj ruti s jakim čarterom. U njoj, uz opisani nepredvidivi meteorološki ritam vlada još jedan intenzivni redoslijed punjenja i pražnjenja marine. Svaku subotu posade čarter tvrtki ubrzano pripremaju svoje brodove dok se marina puni nautičarima-čarterašima, koji s gomilama prtljage čekaju na ukrcaj. Sve se to zbiva do 16 sati popodne kad se u pravilu ukrcaju u posljednji čarteraši. Ako je vrijeme lijepo, oni odmah isplovljavaju, a marina može odahnuti i primiti brodove koji tu traže tranzitni vez. A onda svakog petka počinje novi ciklus. Vraćaju se čarter-brodovi, njihovi vezovi ih moraju čekati prazni i sutradan je opet luda subota.

Ako se meteorološki i čarter ritam sudare, u marini nastaje gužva, a među onima koji bježe s mora od nevremena konsternacija i nezadovoljstvo, jer ne mogu naći vez. Onda u našim anketnim upitnicima nalazimo primjedbe da u marinama ima previše čartera. Takve primjedbe nalazimo i kod vlasnika brodova, jer im smeta buka i gužva koju stvaraju čarteraši.

Negodovanje vlasnika

No, u dobro posloženim (i dovoljno velikim) marinama kao što je biogradska Marina Kornati ta nesklapnost meteorološkog u čarter “bioritma” marine ne dolazi toliko do izražaja, pa tako ni negodovanje vlasnika brodova zbog čarteraške pomutnje.

U Kornatima posebno nas je zanimalo jesu li točne glasine da ima vidljivo manje nautičara nego lani. U ACI marini Žut na prvi pogled to se činilo tako. Ali kroz dva dana boravka na gatu izmijenilo se toliko brodova na vezu i nautičara na večeri u restoranu (a skupili smo i lijep broj ispunjenih anketnih upitnika) da smo zaključili kako je sve ovdje barem isto kao i lani. Tim više što je bilo brodova i na ACI-jevim bovama, a i pontoni s vezovima ispred susjedna dva restorana bili su ispunjeni brodovima.

Dobre brojke

Glasine o manjku nautičara sutradan nam je na Piškeri posve opovrgao direktor ACI marine Žut i ACI marine Piškera Filip Kulušić, koji nam je rekao da je doista Marina Žut ispunjena brodovima kao i lani, a da ih je u ACI marini Piškera uplovilo čak 15 do 20 posto više nego prošle godine u isto vrijeme. To povećanje na Piškeri može se pripisati činjenici da je u cijenu veza uračunata i ulaznica za Nacionalni park Kornati.

Dakle, iz tog podatka i svih onih brojnih brodova koje smo susreli od samog ulaza u Park na Veloj Proversi i ploveći kornatskim arhipelagom sve do južnog izlaza/ulaza kod Opata proizlazi i zaključak da nema ni pada broja posjetitelja Nacionalnom parku. Noć prije provjerili smo i stanje na jednom od popularnih sidrišta u Kornatima, u uvali Lanđin na otoku Vela Smokvica. Vezali smo se za bovu tamošnje konobe Piccolo, čiji su vlasnici bili uviđavni, pa nismo morali otići k njima na večeru, premda su i ostale bove pred restoranima bile zauzete. Na našoj plovidbi kroz marine srednjeg Jadrana posebno nas je razveselilo unapređenje marina: Marina Betina gradi novi sanitarni čvor, bazen, wellness, dječje igralište, tri-četiri apartmana, ACI marina Jezera živnula je s ponovo otvorenim restoranom i bazenom, Marina Pirovac ima školu jedrenja i postaje dobro posložena i jaka čarter-baza...

IZ ANKETNIH UPITNIKA: Tipične primjedbe gostiju na pojedine marine, njihovi dojmovi, zapažanja i prijedlozi vezani uz hrvatskim nautički turizam

- Danska (gost na čarter brodu, prvi put u Hrvatskoj), o nautičkom turizmu: “Divna mala sela, čista voda i prijateljski ljudi”

- Australija (skiper na čarter brodu,14 puta na Jadranu), o nautičkom turizmu: “Uživam jedriti u ovim vodama!”

- Irska (gost na čarter brodu, prvi put na Jadranu): “Prelijepa zemlja, jako dobro!”

- Australija (vlasnik broda, 13 godina dolazi na Jadran), o nautičkom turizmu: “Volim sve što je vezano za nautiku u Hrvatskoj”

- Gost iz Austrije o nautičkom turizmu: “Hrvatska je jako dobro razvila nautički turizam. Mornari jako puno rade na tome da brodovi i ljudi budu sigurni”

- Hrvatska (vlasnik broda, 10 godina na vezu u Betini, o nautičkom turizmu: “Samo tako dalje!”

- Austrija (vlasnik broda često plovi Jadranom), o marini Betina: “Ovdje se osjećamo dobro, mornari su jako uslužni i prijateljski, recepcija je dobro vođena, nema nikakvog problema”

- Australija (skiper na brodu u čarteru), o marini Pirovac. “Ova je marina jako dobro posložena i usluga je dobra”

- Njemačka (skiper na brodu u čarteru), o marini Skradin: “Jako čisto. Friendly osoblje”

- Australija (gost na čarter brodu), o nautičkom turizmu: “Hrvatska je napravila jako dobar posao ovdje. Možete li doći u Australiju i istome naučiti nas?”

- Velika Britanija (Škot, prvi put u Hrvatskoj, vlasnik broda o marini Pirovac): “Veoma sigurno, osoblje na recepciji je prijateljsko, vrlo je čisto”

- Njemačka (skiper na čarter brodu), o nautičkom turizmu: “Hrvatska je vrlo lijepa i posjećujemo je usprkos tome što moramo prijeći schengensku granicu!”

 

Negativna iskustva jedriličara koje smo anketirali, njihove zamjerke i savjeti kako poboljšati uslugu

 

-  Slovenija (vlasnik broda) o nautičkom turizmu: “Što manje promjena zakona”

- Hrvatska (skiper na brodu u čarteru): “Nedostaje više malih luka nautičkog turizma, kao što je luka u Jelsi”

- Slovenija (gost na vlasničkom brodu) o nautičkom turizmu: “Nevjerojatno more, za te cijene bilo bi dobro poboljšati ponudu - manje masovnog turizma, više luksuznih gostiju”

- Njemačka (skiper na brodu u čarteru): “Možda bi se mogle ponuditi opcije čartera od srijede do srijede?”

- Austrija (vlasnik broda, često jedri Jadranom): “Motorni brodovi trebali bi u glavnoj sezoni voziti puno opreznije”

- Srbija (skiper na vlasničkom brodu) o marinama: “Ne kontrolira se dovoljno koliko ljudi na jedrilicama zagađuju životnu sredinu. Jedrilice i brodovi se peru sredstvima za čišćenje koje nisu marine-friendly. Potrebna je stroža kontrola ‘crne vode’ kako ju se ne bi ispuštalo u more, nego u posebne kopnene tankove”

- Hrvatska (vlasnik broda) o marinama: “Trebalo bi uvesti vrata za plažu i narukvice za ulaz!”

- Slovačka (skiper na brodu u čarteru) o nautičkom turizmu: “Više bova, molim!”

- Austrija (vlasnik broda) o marini Vodice: “Zadovoljni smo, ali još je malo preglasno!”

Pozitivna iskustva jedriličara iz cijelog svijeta, njihove pohvale, komentari i stvari koje su ih oduševile

 

- Hrvatska, (vlasnik broda) o nautičkom turizmu: “Nema zbrinjavanja otpada, nema zbrinjavanja crnih tankova”

- Austrija, (12 godina dolazi, gost na vlasničkom brodu): “U nekim marinama tuševi nisu dobri. Voda se slijeva posvuda. Tuš-kabine trebaju više vješalica, stolac i prava vrata za tuš-kabinu, tako da voda ostane u tušu”

- Mađarska, (vlasnik broda) o marinama: “Toaleti i kupaonice su često jako loše kvalitete, nisu dovoljno čisti”. O nautičkom turizmu: “Bolja usluga, više ljubaznosti”

- Švedska, (gost na vlasničkom brodu): “Potrebna je kontrola zagađenja mora, ljudi koriste štetna sredstva za pranje brodova, primjerice sredstvo za suđe koje nije ekološko”

- Češka, (vlasnik broda) o marinama: “Nedostaju sportski tereni”. O nautičkom turizmu: “Nepotrebna boravišna taksa”

- Poljska, (gost na čarter-brodu, prvi put u Hrvatskoj) o marinama: “Nismo mogli kupiti kartu za parking na sedam dana”

- Poljska, (vlasnik broda) o nautičkom turizmu: “Ove je godine dozvola za podvodni ribolov preskupa. Ronjenje bocama je također preskupo. Sidrenje na mnogim bovama je preskupo”

- Njemačka, (gost u čarteru, drugi put na Jadranu): “Benzinske pumpe bi trebale biti bliže”

- Hrvatska, (gost u čarteru) o marinama: “Sanitarni čvorovi su često najlošija stavka u marinama”. O nautičkom turizmu: “Raditi na ljubaznosti i motiviranosti osoblja, pogotovo mornara. Poboljšati kvalitetu i čistoću sanitarnih čvorova”

- Slovenija, (vlasnik broda) o marinama: “Većinom su potrebne obnove, cijene priveza previsoke”

 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo