SNAŽAN ČOVJEK

JEDAN OD NAJVEĆIH MISTERIJA JADRANA Kako je moćni Palestinac spasio jedan od naših najljepših otoka: 'Branitelji su već bili posustali...'

 
Arhivska fotografija
 Ivo Subic / CROPIX

Kroz rapske mitove, legende i staru gradsku jezgru, u kojoj svaki kamen govori o nevjerojatnoj povijesti tog jedinstvenog grada, vodi nas direktorica ovdašnje Turističke zajednice Ivana Matušan.

Danijel Soldo / CROPIX
Ivana Matušan

Počinjemo s najvećom rapskom legendom o svetom Kristoforu, zaštitniku Raba. Kristofor se rodio u Kanaanu u Palestini u 3. stoljeću pod imenom Reporb. Bio je jak čovjek, pravi gorostas. Tražio je pravog gospodara kojemu će služiti. Isprva je to bio jedan kralj. No, kada je vidio da se on boji Sotone, napustio ga je jer je shvatio da on baš i nije snažan kako se predstavljao.

Zatim je otišao raditi za Sotonu, a kad je vidio da se Sotona boji svete vode i križa, shvatio je da ni on nije baš tako jak da mu bude gospodar. Lutajući svijetom, naišao je na prosjaka uz rijeku koji je propovijedao kršćanstvo. Reporba tada nije zanimao Bog jer je bio uvjeren da neki svemogući vladar jednostavno ne postoji. No, ostao je uz prosjaka jer ga je on zamolio da prenosi nemoćne preko rijeke.

Riznica katedrale

Jedne noći dok je spavao, probudi ga neko dijete i zamoli da ga prenese na drugu obalu. Reporb uze dijete na ramena, zagazi u rijeku i poče hodati pomažući se palminim štapom kao i dotad. No, što je dalje išao, dijete je postajalo sve teže i teže. Digla se i oluja pa su zamalo poginuli. Kad je došao na drugu stranu, spustio je dijete na tlo i zapitao ga: “Tko si ti, zapravo? Imao sam osjećaj kao da nosim težinu cijeloga svijeta”.

Danijel Soldo / CROPIX

Tada mu dijete reče: “Nosio si Isusa Krista i nisi na leđima nosio samo mene, nego si doista nosio težinu cijelog svijeta. Ako ne vjeruješ, zabodi štap u zemlju i vidjet ćeš, do sutra će procvasti i uroditi plodom”. I tako je bilo - kad se ujutro probudio, vidio je da je palmin štap urodio plodom. Dobio je ime Kristofor, prema grčkom Kristoforos - nositelj Krista.

Nakon toga je Kristofor povjerovao u Boga i postao propovjednik kršćanstva. Zbog toga je bio proganjan i umro je mučeničkom smrću. Pokušavali su ga ubiti na razne načine. Propao je i posljednji pokušaj: 40 strijelaca ispalilo je u njega strijele, ali su se odbile i ubile strijelce. Na kraju su ga ubili odrubivši mu glavu. Dijelovi njegova tijela završili su kao relikvije u mnogim crkvama. Njegova je lubanja u Rab dospjela 809. godine iz Carigrada kao dar patrijarha Nikefora. Čuva se u rapskoj katedrali - župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije. Imali smo je prilike vidjeti u riznici katedrale, ukrašenu dragim kamenjem, u kutiji s pozlaćenim pokrovom.

Italski Normani

No, nastavimo s legendom o sv. Kristoforu kao zaštitniku Raba. Godine 1075., 9. svibnja, grad su žestoko napali italski Normani. Kada su branitelji već sasvim posustali, bez hrane i obrambenih mogućnosti, iznijeli su na zidine svoju najdragocjeniju relikviju - lubanju svetog Kristofora. Normani su odustali od opsade, okrenuli se i otišli otkud su i došli. Otad je sveti Kristofor zaštitnik Raba, a 9. svibnja se slavi kao Dan grada.

Klesar Marin s Raba osnovao današnju državu San Marino

Treće je stoljeće, car Dioklecijan kao poklonik starorimskih božanstava vrijedno progoni kršćane. Rabljanin Marin, vrijedni kamenorezac i klesar, odluči s prijateljem Leom pobjeći pred opakim carem preko, u Italiju, u tadašnji Arminium, današnji Rimini. Kao vješt majstor za kamen popravljao je tamošnje zidine, lijepo su živjeli pa su i on i Leo odlučili tamo i ostati. Marin se nastanio u pokrajini Monte Pitano gdje je sagradio crkvicu oko koje su se okupljali kršćani te se tu formiralo naselje iz kojeg se razvila današnja državica San Marino.

Istodobno na nedalekom brdašcu Leo je začeo gradić, današnji San Leo. Danas se u rapskom Parku sv. Marina, među Rabljanima znanom kao Park Dorka, nalazi kip Sv. Marina - dar države San Marino. Rab je 1968. sa San Marinom potpisao povelju o bratimljenju pa iduće godine zajedno slave 50 godina druženja i suradnje. Pripreme su u tijeku.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. travanj 2024 23:43