STUDIRATI ILI NE?

U 15 godina broj diplomiranih porastao je 86%! Isplati li se diplomirati u Hrvatskoj?

Sopta/CROPIX

U utorak je Hrvatski zavod za zapošljavanje objavio: broj nezaposlenih u prosincu porastao je na 319.845. Čak 30 posto porasla je nezaposlenost osoba sa sveučilišnom diplomom, u odnosu na prosinac prethodne godine, a još gore, 50 posto narastao je broj onih s tom diplomom koji prvi put traže posao.

Otprilike u to vrijeme, dok je broj diplomiranih na burzi prelazio granicu od 30.000, ogorčena djevojka preko forum.hr-a pozvala je na protestno paljenje diploma. “U Hrvatskoj je trideset tisuća mladih, fakultetski obrazovanih bez posla, predlažem da se svi uoči Nove godine okupe na Trgu bana Jelačića u Zagrebu i ritualno spale svoje bezvrijedne diplome.

Patnje diplomiranih

Time će izraziti svoj protest prema ovome posranom društvu, u kojemu je diploma manje vrijedna od WC papira”, pozvala je antonia crnooka (nick na Forumu.hr.) Mjesec dana kasnije, HZZ je iznio točne brojke: krajem 2010. posao je tražilo 17.502 onih s visokom stručnom spremom, i 12.572 s višom stručnom spremom. Ukupno 30.074. Svatko od nas poznaje nekog s friškom diplomom koji se pati već duže od godinu dana šaljući molbe i životopise na sve strane. Jesu li diplome postale bezvrijedne?

- Svakako je pojedincu puno bolje imati diplomu, ali njena vrijednost danas više nije onakva kakva je bila, recimo u generaciji naših roditelja. Danas već trećina jedne generacije stekne diplomu, za razliku od 15 posto, koliko bi ih u generaciji diplomiralo osamdesetih. Kako se povećava broj diploma, tako njezina vrijednost pada - objašnjava sociolog mr. Teo Matković s katedre za socijalnu politiku Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Matković upravo dovršava doktorat o prijelazu mladih iz obrazovanja u svijet rata i autor je studije rađene za UNDP: “Mladi između obrazovanja i zapošljavanja: isplati li se školovati?”. Njegovo istraživanje provedeno 2008. na 2400 ispitanika koji su završili obrazovanje sredinom 2000-tih nedvosmisleno je pokazalo da se isplati. Traganje za prvim trajnijim poslom nakon školovanja za mnoge je mlade višegodišnji pothvat, no oni sa završenim visokim obrazovanjem najčešće počinju svoj radni život bezbolnije i kvalitetnije nego mladi sa srednjim obrazovanjem, napisao je.

Studija Svjetske banke

Dvije godine nakon diplome, četiri petine mladih bilo je zaposleno, od toga samo četvrtina na određeno. Oni sa završenom srednjom školom imaju mnogo lošije izglede: dvije godine nakon škole tek ih je nešto više od pola bilo zaposleno. Četiri godine od diplome tek svaki osmi nikad nije radio. U pravilu, mlada osoba s diplomom ima značajno bolje mogućnosti zapošljavanja od one koja je prekinula studij ili završila srednju strukovnu školu, zaključak je studije. Onima koji nisu uspjeli završiti srednju školu, izgledi su minimalni.

Doduše, to je istraživanje provedeno uoči krize. U krizi su najviše stradali upravo mladi: iako bi se očekivalo da će posao lakše izgubiti oni stariji od 40, koji se teže i zapošljavaju, poslodavcima je bilo najlakše otkazati ugovore mladim zaposlenicima. Kako 47 posto svih poslodavaca, prema podacima portala Mojposao.net, traži prethodno radno iskustvo, ti koji su izgubili jedan posao lakše će naći drugi, ali će zato biti mnogo teže onima koji sa svježim diplomama tek ulaze u svijet rada. I prije krize stopa nezaposlenosti mladih bila je 2,5 do tri puta veća nego za cijelu radno aktivnu populaciju, i bitno veća nego u EU, no u posljednje dvije godine izgledi su im još i manji.

Kriza je najsnažnije pogodila upravo mlade do 35 godina: od kraja 2008. do kraja 2009. broj nezaposlenih u toj skupini porastao je 32 posto, a broj novoprijavljenih na burzu sa sveučilišnom diplomom i bez radnog iskustva porastao je 23 posto. Matković je koautor te studije UNDP-a i Svjetske banke pod nazivom “Utjecaj ekonomske krize na svijet rada” koja upozorava da su mladi najveće žrtve. Loš trend se nastavio i u 2010. godini, i ne vidi mu se kraj.

Međunarodna organizacija rada upozorila je lani da je nezaposlenost među mladima u svijetu dosegnula najviše razine, što bi moglo stvoriti “izgubljenu generaciju” mladih koji su izgubili svaku nadu da će pronaći pristojno zaposlenje.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista

Izdvajamo